Pretilost je postala jedno od najvažnijih zdravstvenih pitanja za stanovništvo Republike Nauru, male otočne države u Pacifiku, gdje se bilježe najekstremniji statistički podaci na globalnoj razini. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 94,5% Nauruanaca ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, dok stopa pretilosti doseže nevjerojatnih 71,7% ukupne populacije. Procjenjuje se da odrasli u dobi od 27 do 40 godina često imaju više od 100 kilograma tjelesne težine.
Nauru je, donedavno, bio poznat po bogatstvu stečenom na eksploataciji fosfata. No, posljedice gospodarskih i okolišnih promjena, uz drastičan pad kvalitete prehrane, dovele su do toga da danas ova otočna zemlja zauzima neslavno prvo mjesto u svijetu po udjelu pretilih i prekomjerno teških osoba. Situacija se dodatno pogoršala nakon iscrpljenja rudnih resursa i promjene tradicionalnog načina života.
Da pojasnimo, do 1980-ih Nauru je bio jedan od najbogatijih otoka na svijetu zahvaljujući intenzivnom vađenju fosfata, što je omogućilo stanovnicima vrlo lagodan život i uvoz zapadnjačkih proizvoda. Tradicionalna prehrana Nauruanaca temeljila se na lokalnoj ribi, voću i povrću te domaćim proizvodima. Bili su zdravi, snažni i atletskigrađeni. Međutim, kad su rezerve fosfata nestale i okoliš bio uništen, većina poljoprivrednog zemljišta je postala neplodna i neupotrebljiva za uzgoj hrane. Nauruanci su se počeli oslanjati na uvoznu i što jeftiniju hranu, osobito iz Australije. Ta prehrana se uglavnom sastojala od prerađenih, visokokaloričnih namirnica – bijele riže, šećera, konzervi, gaziranih sokova i brze hrane – jer je to financijski bilo pristupačno i lako dostupno, a lokalne tradicionalne namirnice su postale rijetke. Gubitak tradicionalnog načina prehrane i zapadnjački stil života uz malu razinu fizičke aktivnosti ubrzali su proces nastanka pretilosti, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti.
Osim toga, nagli pad životnog standarda nakon ekonomske krize doveo je do toga da su stanovnici Naurua tražili najjeftinije i najdostupnije kalorije, pa se prehrana dodatno pogoršala. Kombinacija siromaštva, ograničenih mogućnosti uzgoja hrane na devastiranom otoku i navika stečenih u razdoblju bogatstva stvorila je začarani krug nezdrave prehrane.
Posebno zabrinjava podatak da su, prema WHO-u, rizici za kronične bolesti, uključujući dijabetes, hipertenziju, srčane tegobe i bolesti bubrega, znatno viši na Nauruu upravo zbog epidemije pretilosti. Prosječni indeks tjelesne mase (BMI) na Nauruu je najviši zabilježen na svijetu – gotovo svi odrasli su prema medicinskim standardima svrstani među prekomjerno teške ili pretile. Stopa dijabetesa tipa 2 prelazi 40%, dok su bolesti srca, moždani udar i zatajenje bubrega među vodećim uzrocima smrti.
Zdravstveni sustav otočne države nije dovoljno razvijen da odgovori na ovu krizu. Iako su osnovne zdravstvene usluge dostupne, prevencija i edukacija o zdravom načinu života nisu raširene kao u razvijenijim državama. Djeca, adolescenti i mladi od najranije dobi usvajaju prehrambene navike koje ih vode prema pretilosti, s alarmantnim podacima o povišenoj tjelesnoj masi već u školskoj dobi.
Unatoč pokušajima da se s međunarodnom pomoći uvedu programi promicanja tjelesne aktivnosti i zdravije prehrane, radikalne promjene teško se ostvaruju u maloj, izoliranoj zajednici koja je navikla na jednostavnije, kalorične obroke. Visoka stopa pušenja također pogoršava zdravstvenu sliku, uz rekordne razine konzumacije alkoholnih pića i gaziranih napitaka.
Dobar dio ljudi se jedva kreće, jer ih prtišću kilogrami...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....