Val nasilja ponovno je pogodio saveznu državu Benue u središnjoj Nigeriji, kada su naoružani napadači, za koje se vjeruje da su nomadski stočari, izveli koordinirane napade na četiri sela i usmrtili 42 osobe. Prema izjavama lokalnih dužnosnika, napadi su se dogodili u zajednicama Tyolaha, Tse-Ubiam, Ahume i Aondona. No, strani mediji slabo pišu o ovom zločinima.
Napadači su pod okriljem noći upali u sela, pucali na stanovnike i palili kuće. Preživjeli svjedoče o panici i bijegu kroz mrak, dok su mnogi pokušavali spasiti starije i djecu iz zapaljenih domova. Žrtve su pretežno bili lokalni poljoprivrednici i članovi njihovih obitelji – muškarci, žene i djeca – koji su živjeli od obrade zemlje i stočarstva.
Guverner Benuea Hyacinth Alia izjavio je da su napadi sve sofisticiraniji i organiziraniji, te da nadilaze tradicionalni okvir sukoba stočara i poljoprivrednika. “Ovo što sada doživljavamo su planirani i usmjereni napadi, neka vrsta terorizma,” upozorio je Alia.
Napade su izveli pripadnici militantnih skupina povezanih s nomadskim stočarima, najčešće identificiranim kao Fulani, koji su pretežno muslimani. Žrtve su bili stanovnici kršćanskih zajednica, mahom poljoprivrednici i njihove obitelji, što potvrđuju izvještaji lokalnih i međunarodnih organizacija.
Motivi napada su višeslojni. Iako se sukobi između Fulani stočara i lokalnih poljoprivrednika u Benueu tradicionalno tumače kao borba za zemlju i resurse, u posljednjim godinama napadi sve češće poprimaju vjerske i etničke karakteristike. Napadi su često usmjereni na kršćanske zajednice, a svjedoci izvještavaju da napadači koriste islamske povike poput “Allahu Akhbar” tijekom napada. Lokalni crkveni vođe i humanitarne organizacije upozoravaju da su napadi dio šireg trenda nasilja nad kršćanima u regiji, a neki ih opisuju kao pokušaj progona ili čak genocida nad kršćanskim stanovništvom.
PRIJAŠNJI NAPADI
Dok svjetski mediji rijetko izvještavaju o svakodnevnim užasima u Nigeriji, ova afrička zemlja već godinama nosi neslavnu titulu najopasnijeg mjesta za kršćane na planetu. Od 2019. godine, prema podacima međunarodnih organizacija za ljudska prava i vjerske slobode, islamističke militantne skupine ubile su više od 19.900 kršćana. Riječ je o brojkama koje premašuju sve druge zemlje zajedno, a nasilje ne pokazuje znakove smirivanja.
Tko su napadači?
Glavni počinitelji ovog krvavog vala su ekstremističke skupine Boko Haram i Islamska država Zapadne Afrike (ISWAP), kao i militantna Fulani milicija. Ove skupine ciljano napadaju kršćanske zajednice, pale crkve, ubijaju vjernike, otimaju žene i djecu te masovno protjeruju stanovništvo s njihovih ognjišta.
Nasilje je najizraženije na sjeveru i u Srednjem pojasu Nigerije, gdje su muslimanske i kršćanske zajednice često razdvojene samo rijekom ili cestom. U posljednjih pet godina, nasilje se proširilo i na jug zemlje, gdje su napadi sve češći.
Šokantne brojke i svjedočanstva
Prema izvješću organizacije Open Doors International, u posljednjih 14 godina u Nigeriji je ubijeno više od 52.000 kršćana, a od 2019. godine broj žrtava premašuje 19.900. Samo u prva četiri mjeseca 2021. godine, islamistički militanti ubili su 1.470 kršćana, a broj otetih i nestalih još je veći.
U napadu Fulani milicije u lipnju 2025. na selo Yelewata u Benueu ubijeno je oko 200 kršćana, većinom izbjeglica smještenih u katoličkoj misiji. Amnesty International i Vatican News izvijestili su da su mnoge žrtve spaljene žive u svojim domovima, a deseci su nestali. U travnju 2025., ISWAP je preuzeo odgovornost za seriju napada na kršćanske zajednice u Adamawi i Borno, gdje su kršćanske crkve i stotine kuća sravnjene sa zemljom, a vjernici pogubljeni ili oteti.
"Naši ljudi žive u strahu. Djeca više ne idu u školu, a ni bogoslužje nije sigurno – trčimo za životom", svjedoči Titus Ayuba Alams, savjetnik lokalnih vlasti u Plateauu.
Metode nasilja: Palež, masakri i otmice
Napadi su često iznenadni i brutalni. Militanti upadaju u sela noću, pale kuće i crkve, ubijaju one koji pokušavaju pobjeći. Posebno su na meti žene i djeca, koji se često otimaju i prisiljavaju na brak ili ropstvo. Samo u zadnjih nekoliko mjeseci, deseci crkava su spaljeni, a tisuće ljudi su raseljene.
"Napadači ciljano pale kuće i crkve koje pripadaju kršćanima, dok muslimanske kuće ostaju netaknute", ističe pastor Yarakawa Mutah iz Chiboka.
Unatoč razmjerima nasilja, progon kršćana u Nigeriji rijetko dospijeva u fokus svjetskih medija. Organizacije poput Open Doors, Aid to the Church in Need i Genocide Watch godinama upozoravaju na "genocidne razmjere" progona, ali reakcija međunarodne zajednice ostaje mlaka.
Jedan od razloga je složenost sukoba: nasilje se često prikazuje kao sukob stočara i farmera oko zemlje i vode, a ne kao vjerski motiviran progon. Međutim, izvješća s terena i svjedočanstva preživjelih jasno ukazuju na sustavnu kampanju iskorjenjivanja kršćana iz određenih regija.
Posljedice: Humanitarna katastrofa i egzodus
Posljedice su razorne: više od četiri milijuna ljudi, uglavnom kršćana, protjerano je iz svojih domova. Tisuće sela su opustošene, a cijele zajednice nestaju s karte Nigerije. Djeca odrastaju bez škole, a preživjeli žive u izbjegličkim kampovima, često bez osnovne pomoći.
"Živim u Josu više od šezdeset godina. Uvijek je bilo progona, ali nikada nismo mislili da će doći do ovakve razine, kada svakodnevno strahujemo za život", kaže pastor iz sjeverne Nigerije.
Reakcija vlasti i borba za pravdu
Nigerijska vlada često je optuživana za neučinkovitost ili čak suučesništvo u nasilju. Unatoč povećanju vojnog budžeta i najavama "nulte tolerancije" prema terorizmu, napadi se nastavljaju, a počinitelji rijetko odgovaraju pred sudom. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je nekažnjivost jedan od ključnih razloga za nastavak nasilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....