YouTube videozapisi koji se ne učitavaju. Posjet popularnoj nezavisnoj medijskoj stranici koja prikazuje samo praznu stranicu. Mobilne internetske veze koje ne rade satima ili danima.
To nije slučajni kvar mreže, već namjerni, višestrani i dugoročni napor vlasti da internet stavi pod potpunu kontrolu Kremlja. Doneseni su restriktivni zakoni, a stranice i platforme koje se ne žele prilagoditi bivaju zabranjene. Tehnologija za nadzor i manipulaciju internetskim prometom dovedena je gotovo do savršenstva, piše AP, prenosi N1.
Iako je još uvijek moguće zaobići ograničenja korištenjem VPN aplikacija, i one se redovito blokiraju.
Ovoga ljeta vlasti su dodatno ograničile pristup internetu masovnim isključivanjima mobilnog interneta i donošenjem zakona koji kažnjava korisnike zbog pretraživanja sadržaja koji smatraju nezakonitim.
Prijete i popularnom WhatsAppu dok uvode novu "nacionalnu" aplikaciju za dopisivanje za koju se široko očekuje da će biti pod strogim nadzorom.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je vladu da "uguši" strane internetske servise i naredio sastavljanje popisa platformi iz "neprijateljskih" država koje bi trebalo ograničiti.
‘smrt interneta s tisuću rezova‘
Stručnjaci i aktivisti za ljudska prava rekli su za Associated Press da su razmjeri i učinkovitost ograničenja alarmantni. Čini se da su vlasti danas vještije u tome nego u prethodnim, uglavnom neuspjelim pokušajima kontrole interneta te se sve više približavaju potpunoj izolaciji ruskog interneta.
Istraživačica Human Rights Watcha, Anastasiia Kruope, opisuje moskovski pristup obuzdavanju interneta kao "smrt s tisuću rezova". "Korak po korak, pokušavate doći do točke u kojoj je sve pod kontrolom."
Nastojanja Kremlja da kontrolira što Rusi rade, čitaju ili govore na internetu sežu u razdoblje 2011.–2012., kada je internet korišten za osporavanje vlasti. Tada su procvali nezavisni mediji, a nakon spornih parlamentarnih izbora i Putinove odluke da se ponovno kandidira za predsjednika, izbili su prosvjedi koordinirani putem interneta.
Rusija je počela uvoditi regulative kojima je stezala kontrolu nad internetom. Neke su blokirale web stranice; druge su zahtijevale od pružatelja usluga da pohranjuju zapise poziva i poruke, dijeleći ih sa sigurnosnim službama po potrebi, te instaliraju opremu koja vlastima omogućava kontrolu i prekid prometa.
Tvrtke poput Googlea ili Facebooka bile su pod pritiskom da korisničke podatke pohranjuju na ruskim poslužiteljima, bezuspješno, a najavljeni su i planovi za "suvereni internet" koji bi se mogao odvojiti od ostatka svijeta.
Popularna ruska društvena mreža VK, slična Facebooku i koju je osnovao Pavel Durov prije nego što je pokrenuo aplikaciju Telegram, prešla je pod kontrolu Kremlju naklonjenih kompanija. Rusija je između 2018. i 2020. pokušala blokirati Telegram, ali nije uspjela.
blokada društvenih mreža nakon napada na Ukrajinu
Kazneni progoni zbog objava i komentara na društvenim mrežama postali su uobičajeni, pokazujući da vlasti pomno prate online prostor.
Ipak, stručnjaci su dotadašnje pokušaje Kremlja da zauzda internet smatrali uzaludnima, tvrdeći da je Rusija daleko od izgradnje nečega nalik kineskom "Velikom vatrozidu", kojim Peking blokira strane stranice.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., vlada je blokirala velike društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama, kao i Signal i nekoliko drugih aplikacija za razmjenu poruka. Na udaru su se našli i VPN-ovi, što je dodatno otežalo pristup zabranjenim stranicama.
Prošlog ljeta pristup YouTubeu bio je poremećen u onome što su stručnjaci opisali kao namjerno usporavanje od vlasti. Kremlj je za probleme okrivio Google, vlasnika YouTubea, navodeći da ne održava svoju opremu u Rusiji. Platforma je iznimno popularna u Rusiji, kako za zabavu, tako i za kritičke glasove prema vlastima, uključujući pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog.
Cloudflare, pružatelj internetske infrastrukture, izjavio je u lipnju da su stranice koje koriste njihove usluge u Rusiji namjerno usporavane. Nezavisni portal Mediazona izvijestio je da su i nekoliko drugih popularnih zapadnih hosting pružatelja također bili ometani.
Cyber odvjetnik Sarkis Darbinyan, osnivač ruske grupe za slobodu interneta Roskomsvoboda, rekao je da vlasti nastoje prisiliti tvrtke da presele hosting na ruske pružatelje usluga, koji su podložni kontroli države, piše AP, prenosi N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....