U Rusiji ograničeno točenje goriva na crpkama, redovi su ogromni! Kriza goriva tjera Kremlj na očajnički potez

Rusiju trese nova energetska kriza nakon što je požar u jednoj od rafinerija dodatno pogoršao stanje u sektoru koji je desetljećima bio simbol njezine moći. Od Kalinjingrada do Vladivostoka stvaraju se ogromni redovi na benzinskim postajama, a na društvenim mrežama šire se snimke građana koji panično pune spremnike, dok na mnogim crpkama goriva uopće nema, prenosi Večernji list. 

Kako piše Kyiv Independent, zbog niza ukrajinskih bespilotnih i raketnih udara zaustavljeno je čak 40 posto ruske rafinerijske proizvodnje. Pogođeno je najmanje 16 od ukupno 38 rafinerija, a kapacitet prerade pao je za gotovo petinu, što je izazvalo ozbiljan poremećaj u opskrbi. Kako bi ublažila posljedice, Moskva se okreće uvozu benzina iz Kine, Južne Koreje i Singapura. Vlada pritom planira ukinuti carine za gorivo koje ulazi preko Dalekog istoka te subvencionirati uvoznike, pokrivajući razliku između svjetskih i domaćih cijena.

Procjenjuje se da bi uvozom moglo mjesečno stizati oko 150 tisuća tona benzina. Paralelno, planira se povećati isporuke iz Bjelorusije te ponovno uvesti otrovni aditiv monometilanilin, koji je zabranjen još 2016. zbog kancerogenih svojstava, kako bi se povećala oktanska vrijednost domaće proizvodnje.

Unatoč tim mjerama, zamjenik premijera Aleksandar Novak u pismu premijeru Mihailu Mišustinu priznaje da i dalje postoji visok rizik od daljnjeg pogoršanja opskrbe. Prema izvještaju The Moscow Times, na pumpama se uvode ograničenja: vozači smiju natočiti tek 10 do 20 litara goriva, i to samo ako ga uopće ima. U nekim regijama dostupan je samo dizel. Poljoprivrednici strahuju da će im strojevi stati usred sezone, dok vozači kamiona upozoravaju na rizik od bankrota.

Cijene goriva u Rusiji naglo su porasle: veleprodajni benzin poskupio je više od 50 posto od početka godine, dok je dizel skočio gotovo 10 posto u samo mjesec dana. Manje benzinske postaje već zatvaraju svoja vrata, a Lukoil u Moskvi zabranio je točenje goriva u kanistre i ograničio korištenje kartica kako bi spriječio paničnu kupnju.

Na Krimu je, prema Kyiv Independentu, gotovo polovica crpki ostala bez goriva, dok su problemi izraženi i u Povolžju te na Dalekom istoku. Dok glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da su građani potpuno ujedinjeni oko predsjednika Putina i spremni podnijeti teret, na Telegramu i drugim platformama šire se snimke praznih pumpi i ogorčenih vozača. Državni mediji nestašice pravdaju održavanjem rafinerija i lošim vremenom, no stvarnost u regijama pokazuje suprotno: benzin se racionira, a nervoza raste.

Kriza s gorivom dodatno pogoršava rusku ekonomiju, koja već klizi u recesiju. Prema procjenama državne razvojne banke VEB, BDP će pasti dva uzastopna tromjesečja, dok je šef Sberbanke German Gref priznao da se zemlja nalazi u tehničkoj stagnaciji. Ministarstvo financija predlaže povećanje PDV-a s 20 na 22 posto kako bi financiralo vojni proračun, dodatno opterećujući građane već pogođene inflacijom i mobilizacijom.

Promatrači upozoravaju da nestašice goriva u autoritarnim državama mogu postati okidač za šire nemire. Podsjećaju na prosvjede u Kazahstanu 2022., koji su izbili zbog skoka cijena LPG-a, a završili rušenjem političke dinastije Nazarbajev. Iako Kremlj zasad uspijeva zadržati kontrolu, analitičari napominju da bi Putinovo carstvo, izgrađeno na izvozu fosilnih goriva, moglo biti ozbiljno ugroženo. Kako piše The Moscow Times: “Putin se desetljećima oslanjao na naftu i plin da bi projicirao moć. Ali prazne pumpe ne može prekriti propaganda. Ne možeš se ispričati u pun spremnik.”