Vojna obveza u Danskoj od utorka je proširena na žene koje su navršile 18 godina. Neće sve punoljetne Dankinje služiti vojsku: obvezne su proći regrutaciju, a potom će se lutrijom odrediti koje će služiti vojni rok. Ista lutrija primjenjuje se i na mladiće. Danska je vojnu obvezu proširila na žene u okviru jačanja vojnih snaga kako bi se pripremila za moguću prijetnju Rusije i ispunila američka očekivanja od članica NATO-a, piše The New York Times, prenosi Jutarnji list.
Danski je parlament u svibnju usvojio zakon po kojem su i žene obvezne služiti vojsku. "Potrebna nam je sva borbena snaga koju možemo mobilizirati", argumentirao je glavni zapovjednik, general Michael W. Hyldgaard.
Danska je ubrzala uvođenje regrutacije za žene, kao odgovor na sve veće sigurnosne zabrinutosti i rastuće geopolitičke napetosti. Provedba zakona bila je izvorno planirana za 2027. godinu, ali aktualna sigurnosna situacija očito zahtijeva brzu akciju, piše Frankfurter Rundschau.
Žene trenutačno čine oko 10 posto danske vojske, mornarice i zrakoplovstva, i 25 posto dragovoljnih novaka. Dosad su se mogle dobrovoljno javljati, ali nisu bile uključene u sustav lutrije za obveznu službu kao svoji vršnjaci. U Danskoj je praksa da se koristi lutrija za novačenje u slučaju da nema dovoljno dragovoljaca. Država od šest milijuna stanovnika ima oko 16.600 pripadnika vojske i civilne zaštite.
Norveška prva počela novačiti žene
Danska ne graniči s Rusijom, ali jača zabrinutost da bi rat u Ukrajini mogao dovesti do većeg rata u Europi, tumači Anders Puck Nielsen, vojni analitičar s Kraljevskog danskog vojnog koledža. I zato smatra da je bolje da se vojna obveza proširi na sve sada, a ne kasnije.
Promjena je više motivirana praktičnim vojnim potrebama nego zabrinutošću zbog rodne ravnopravnosti, prenosi NYT. To nije ideološka rasprava o jednakim pravima i jednakim obvezama. Da bismo brzo pojačali vojne snage, moramo regrutirati i muškarce i žene, kaže Peter Viggo Jakobsen, profesor na Institutu za strategiju i ratne studije na Kraljevskom danskom vojnom koledžu. Glavni je razlog vojna prijetnja Rusije.
"Ako se Rusija ponovno naoruža nakon završetka rata u Ukrajini, postoji rizik od novog sukoba u baltičkoj regiji - moguće unutar dvije godine", rekla je za njemački NDR danska sigurnosna stručnjakinja Amelie Theussen. Naš je fokus na baltičkim državama, kamo šaljemo puno vojnika, kaže vojna stručnjakinja Rikke Haugegaard.
Danska je druga članica EU, nakon Švedske, koja je uvela obveznu regrutaciju za žene. Odluka o novačenju žena svrstava Dansku uz Švedsku i Norvešku. Švedska novači žene od 2019. Norveška je bila prva zemlja NATO-a koja se odlučila za to, 2015. godine. Finska nema vojnu obvezu za žene, mogu se same prijaviti.
Danska želi povećati broj novaka koji svake godine prolaze osnovnu obuku - s oko 4700 prošle godine na 6500 do 2027. Također, produljuje trajanje vojnog roka s četiri mjeseca na 11 mjeseci, od veljače 2026. Zbog produljenja vojnog roka očekivali su da će pasti broj dragovoljaca. Osim novaka, Danska je lani imala devet tisuća profesionalnih vojnika.
Danska je u siječnju najavila snažno povećanje izdvajanja za obranu. Na sjeveru Europe stav prema obrani i izdvajanju za vojsku drastično se promijenio od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Danska obnavlja vojsku od nule
Jakobsen kaže da je Danska desetljećima smatrala da se može osloniti na SAD u vojnom pitanju. U potpuno drugačijim geopolitičkim okolnostima, kad više nije izvjesno da će SAD priskočiti u pomoć europskim saveznicima u slučaju napada Putinove Rusije, Danska je prinuđena na zaokret. Sada mora "obnoviti svoje oružane snage od nule - jer su u osnovi nefunkcionalne", objašnjava profesor Jakobsen. Američki predsjednik Donald Trump pogurao je Dansku ne samo pritiskom na europske članice NATO-a da povećaju izdvajanje za obranu nego i porukama da Amerika želi Grenland, koji je u sastavu Danske.
Mnogi Danci ozbiljno shvaćaju prijetnju Rusije i većina njih, prema anketama, podržava uvođenje novačenja za žene. No, žene su time manje "oduševljene", prenosi njemački NDR.
Posljednjih su godina slučajevi seksualnog uznemiravanja unutar oružanih snaga imali velik odjek u javnosti. Vojska je reagirala uvođenjem strožih sankcija. Prema lanjskoj anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja Voxmeter, 67,4 posto muškaraca u Danskoj podržava vojnu obvezu za žene u usporedbi sa samo 39,3 žena.
U Njemačkoj se također raspravlja o mogućem ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka i proširivanju na žene. S obzirom na hitnost, novačenje je sada jedina opcija, kaže vojni stručnjak vladajućih demokršćana Roderich Kiesewetter, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....