Poljaci su u nedjelju u 7 sati ujutro započeli glasanje u prvom krugu predsjedničkih izbora, odlučujućih izbora za budućnost sadašnje proeuropske vlade.
Gradonačelnik Varšave, 53-ogodišnji Rafal Trzaskowski, dugogodišnji proeuropski političar, ostaje favorit u utrci s oko 30 posto procijenjenih glasova birača, a u drugom krugu, zakazanom za 1. lipnja, mogao bi se suočiti s nacionalističkim povjesničarom Karolom Nawrockijem, koji po anketama osvaja oko 25 posto glasova.
Poljska proeuropska vlada nada se da će izbori obnoviti usporeni demokratski zanos, dok njezini nacionalistički protivnici izbore smatraju prilikom da Poljska krene putem nadahnutim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Drugi u anketama je 42-godišnji Karol Nawrocki, amaterski boksač i konzervativni povjesničar kojega podržava nacionalistička oporbena stranka Pravo i pravda (PiS). Treći je kandidat krajnje desnice Slawomir Mentzen (38).
Obojica su pristaše Trumpa i njegovog pokreta "Učinimo Ameriku ponovno velikom", podržavaju njegov antiimigracijski stav i borbu protiv "woke" liberalnih vrijednosti.
Pobjednik će na mjestu predsjednika naslijediti nacionalističkog saveznika Andrzeja Dudu, kojemu istječe drugi mandat.
Izbori se poklapaju s drugim krugom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Ondje je krajnje desni Trumpov obožavatelj George Simion favorit za pobjedu u jeku porasta nacionalizma u srednjoj Europi, potaknutog zabrinutošću zbog troškova života, migracija i sigurnosnih prijetnji iz Rusije.
U Poljskoj će Trzaskowski vjerojatno pobijediti nacionalističke suparnike, dijelom zahvaljujući tome što se pomaknuo udesno u pokušaju da pridobije konzervativnije glasove.
Ako mu to pođe za rukom, obećao je da će surađivati s vladom premijera Donalda Tuska kako bi se poništile promjene u poljskom pravosuđu uvedene pod PiS-om za koje su kritičari u Europskoj uniji i kod kuće rekli da su narušile demokratsku kontrolu i ravnotežu vlasti.
PiS je izgubio većinu od Tuskove centrističke koalicije na izborima u listopadu 2023. nakon gotovo desetljeća na vlasti, na valu narodnog bijesa zbog srozavanja prava žena i manjina.
No Duda je koristio predsjednički veto kako bi blokirao velik dio Tuskovih reformskih napora.
"Ulozi na ovim izborima su jednako visoki kao što su bili 15. listopada", rekao je Tusk. "Stoga se nadam mobilizaciji birača. Teško je vladati uz neprijateljski raspoloženog predsjednika, sa svim tim vetima", dodao je Tusk.
U Poljskoj predsjednik ima pravo veta na zakone i služi kao vrhovni vojni zapovjednik, ali ima ograničene izvršne ovlasti.
I Rumunjska ima svoga Trumpa
Rumunji u nedjelju ponovo izlaze na birališta kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika, u drugom krugu izbora u kojem se suprotstavljaju kandidat krajnje desnice George Simion i nezavisni i proeuropski aktualni gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan.
Izbori se smatraju važnima za Europsku uniju i Ukrajinu, koja se više od tri godine bori protiv ruske invazije. Rumunjski predsjednik ima snažan utjecaj na vanjsku i sigurnosnu politiku.
Simion kritizira podršku Ukrajini, dok Dan podržava Ukrajinu i slaže se sa stavom Europske unije. Prema nedavno provedenim anketama u zemlji dvojica su kandidata izjednačeni.
Simion je pobijedio u prvom krugu glasanja 4. svibnja, završivši s oko 20 postotnih bodova ispred Dana, ali nije uspio osigurati apsolutnu većinu.
U tijesne prognoze nisu uključeni glasovi Rumunja koji žive u inozemstvu, kojih će vjerojatno biti više od milijun.
U prvom krugu predsjedničkih izbora Simion je dobio oko 60 posto glasova Rumunja u inozemstvu, 20 postotnih bodova više nego u matičnoj Rumunjskoj. Odaziv birača među Rumunjima koji žive u inozemstvu bio je dvostruko veći nego među onima u zemlji.
Ovo su ponovljeni predsjednički izbori nakon onih iz studenog prošle godine. Tada je proruski kandidat Călin Georgescu pobijedio u prvom krugu, nakon što je kampanju uglavnom vodio na online platformi TikToku.
Potom je neposredno prije zakazanog drugog kruga izbora Ustavni sud poništio prvi krug zbog nepravilnosti u financiranju kampanje i zabranio Georgescuu ponovnu kandidaturu. Simion želi da Georgescu obnaša dužnost premijera ako pobijedi na današnjim izborima.
Biračka mjesta otvaraju se u 6 sati ujutro i zatvaraju u 20 sati. Prvi djelomični rezultati očekuju se oko 22 sata.
Portugal: treći prijevremeni izbori od 2022.
Biračka mjesta otvorena su u nedjelju diljem Portugala dok birači glasaju na trećim prijevremenim izborima od 2022. godine.
Glasanje je pokrenuto nakon što je konzervativna manjinska vlada neočekivano srušena glasanjem o nepovjerenju u ožujku koje je predložio sam premijer Luís Montenegro kada je oporba dovela u pitanje njegov integritet u vezi s poslovanjem konzultantske tvrtke njegove obitelji. Montenegro je negirao bilo kakvu nepravilnost, a većina anketa pokazala je da birači odbacuju kritike oporbe.
Ankete pokazuju da će Montenegrov konzervativni Demokratski savez (AD) povećati svoj udio glasova na čak 34 posto, ostajući najjača stranka.
Međutim, kao i 2024. godine, predviđa se da će dobiti znatno manje od 116 parlamentarnih mjesta potrebnih za apsolutnu većinu.
Očekuje se da će Socijalistička stranka (PS) pretrpjeti gubitke, dok se predviđa da će krajnje desna stranka Chega zadržati svoj prošlogodišnji rezultat na oko 19 posto. Proposlovna Liberalna inicijativa (IL) vjerojatno će postati četvrta najjača snaga.
Posljednja biračka mjesta na Azorima, portugalskoj autonomnoj regiji koja se sastoji od arhipelaga u Atlantiku, zatvaraju se u 21 sat, a prve projekcije očekuju se ubrzo nakon toga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....