Najdugovječniji i najmoćniji vođa u modernoj povijesti Irana, ajatolah Ali Hamenei, drugi je dugogodišnji vrhovni vođa Islamske Republike Iran te jedna od najmoćnijih političkih figura suvremenog Bliskog istoka, je ubijen u zajedničkim zračnim i raketnim napadima SAD-a i Izraela na Iran koji su počeli 28. veljače 2026. godine
Ne tako davno, tijekom velikih prosvjeda u Iranu tijekom kojih je režim ubio tisuće ljudi, a žene bez hidžaba, raspuštene kose, simbolično pripaljivale cigarete paleći fotografije vrhovnog vođe, vrhovni vođa postao je simbol mržnje i bijesa mase.
Reuters javlja da je Hamenei jučer, neposredno prije početka napada, na sigurnoj lokaciji sazvao sastanak na kojem su bili Shamkhani i aktualni tajnik Vijeća nacionalne sigurnosti Ali Larijani.
Ali Hamenei ubijen je nakon što su obavještajne službe otkrile njegovo kretanje, napisao je Donald Trump na svojoj platformi Truth Social.
"Nije mogao ništa protiv naših obavještajnih podataka i visoko sofisticiranih sustava praćenja. Blisko smo surađivali s Izraelom, ni on ni drugi vođe koji su ubijeni zajedno s njim nisu mogli ništa učiniti", rekao je Trump.
Vrhovni vođa od 1989.
Na čelo države i sustava došao je 1989. godine, nakon smrti ajatolaha Ruhollaha Homeinija, vođe Islamske revolucije, i na toj se poziciji zadržao više od tri desetljeća, obilježivši čitave generacije Iranaca svojom vladavinom.
Rođen je 1939. godine u Mashhadu, drugom najvećem gradu u Iranu, u brojnoj i duboko religioznoj obitelji. Već u ranoj mladosti Hamenei se posvetio vjerskom obrazovanju, proučavanju Kurana i islamske teologije, a s 11 godina stekao je status klerika i vrlo rano se politički angažirao.
Priključio se protivnicima tadašnjeg iranskog šaha Mohammada Reze Pahlavija, zbog čega je bio i zatvaran, a ima trajno oduzetu desnu ruku kao posljedicu atentata početkom osamdesetih. Nakon Islamske revolucije 1979. godine brzo se probio u sam vrh nove vlasti.
Godine 1981. izabran za predsjednika Irana, a osam godina kasnije, nakon Homeinijeve smrti, postao je vrhovni vođa i od tada u njegovim rukama leži gotovo sva stvarna moć u državi. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i Iranske revolucionarne garde, ali i kao osoba koja imenuje ključne suce, vojne zapovjednike i članove nadzornih tijela, on ima pravo veta na gotovo svaku važnu političku odluku. Učvrstio je sustav vlasti pod nadzorom mula, odnosno šijitskih muslimanskih svećenika, čime je osigurao svoj položaj neupitnog autoriteta među tvrđim krugovima vlasti, odmah ispod autoriteta Boga, a paramilitarna Revolucionarna garda postala je dominantna sila u iranskoj vojsci i unutarnjoj politici, pod njegovim izravnim nadzorom, piše Independent.
Unatoč ogromnoj moći, Hamenei je vodio povučen privatni život. Rijetko je putovao izvan Irana, živio je u središtu Teherana sa suprugom Mansureh Hojasteh Bagerzadeh.
Obitelj u sjeni vlasti
Ali Hamenei ima šestero djece: četiri sina i dvije kćeri. Iako se članovi obitelji rijetko pojavljuju u javnosti i gotovo nikada ne daju izjave za medije, njihov se utjecaj unutar sustava vlasti često opisuje kao znatan, osobito kada je riječ o njegovim sinovima.
Kako piše BBC, najpoznatiji i najutjecajniji među njima je Mojtaba Hamenei, drugi sin, kojega mnogi analitičari smatraju najmoćnijom osobom iz sjene u Islamskoj Republici. Školovao se u elitnoj islamskoj srednjoj školi Alavi u Teheranu, koju tradicionalno pohađaju djeca visokih državnih dužnosnika, a kasnije je u Qomu započeo formalno vjersko obrazovanje. Oženjen je kćeri istaknutog konzervativnog političara Gholam-Ali Hadad-Adela, čime je dodatno učvrstio svoj položaj unutar političko-klerikalne elite.
Od sredine 2000-ih godina Mojtaba Hamenei sve se češće povezuje s ključnim političkim procesima u zemlji, iako se rijetko pojavljuje u javnosti. Posebnu pozornost privukao je nakon predsjedničkih izbora 2004. godine, kada ga je oporbeni kandidat Mehdi Karroubi javno optužio da je iza kulisa radio u korist Mahmuda Ahmadinedžada. Od tada se u iranskim i međunarodnim analizama redovito spominje kao mogući nasljednik svoga oca, premda iranske vlasti te tvrdnje službeno odbacuju.
Najstariji sin Mustafa Hamenei znatno je povučeniji i poznat po izrazito konzervativnim vjerskim stavovima. Sudjelovao je u Iransko-iračkom ratu, a o njegovu političkom djelovanju zna se vrlo malo. Massoud Hamenei, treći sin, nekoć je vodio ured zadužen za praćenje i predstavljanje rada vrhovnog vođe, uključujući uređivanje biografija i memoara, no posljednjih godina drži se podalje od političkih krugova. Najmlađi sin, Maysam Hamenei, također je klerik i radio je u instituciji koja se bavi očuvanjem i objavljivanjem očevih djela.
Kćeri Bushra i Hoda gotovo su potpuno izvan javnog života, no obje su udane za muškarce povezane s vrhom iranskog režima i institucijama bliskima vlasti.
Prema izvještaju iz lipnja prošle The New York Timesa, ajatolah Ali Hamenei imenovao je trojicu visokih šijitskih klerika kao kandidate za svoga nasljednika u slučaju da bude ubijen. Uradio je to dok se lani skrivao u bunkeru zbog prijetnji, u sklopu hitnih planova za slučaj da bude ubijen u sukobima s Izraelom i drugim neprijateljima.
Taj potez, kako je pisao The New York Times, pokazao je njegovu nesigurnost zbog prijetnji s kojima se suočavao. Tada se špekuliralo da su to Mohsen Arak, dugogodišnji klerik u iranskoj vjerskoj hijerarhiji, Alireza Arafi, viši šijitski klerik i član Vijeća čuvara, te Hashem Hosseini Bushehri, visoki vjerski autoritet, često spominjan kao potencijalni izbor. Što će od svega toga biti, tek će se vidjeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....