Od Maroka preko Madagaskara, Kenije, Paragvaja i Perua, sve do Nepala, Generacija Z (rođeni između 1996. i 2012.) predvodi prosvjede i zahtijeva promjene.
Osim relativne mladosti prosvjednika, ovim je pokretima zajedničko to što ih pokreću i potiču društvene mreže. No, stručnjaci upozoravaju da upravo u toj digitalnoj povezanosti možda leži i sjeme njihovog uništenja, analizira BBC.
Padovi vlada i bijes zbog korupcije
Val prosvjeda Generacije Z izazvan nestašicama struje i vode doveo je do pada vlade na Madagaskaru. Tisuće ljudi izašlo je na ulice početkom listopada 2025. u najvećem valu prosvjeda u toj otočnoj državi u Indijskom oceanu u više od 15 godina. Bijes je brzo eskalirao u ozbiljan izazov za predsjednika Andryja Rajoelinu. Iako je smijenio vladu, to nije smirilo prosvjednike koji sada traže njegov odlazak.
Slični pokreti zabilježeni su diljem svijeta. U Nepalu, prosvjedi zbog korupcije i nepotizma doveli su do ostavke premijera. U Peruu, mladi marširaju pred kongresom, izražavajući bijes zbog korupcijskih skandala i rastuće ekonomske nesigurnosti. U Indoneziji su prosvjedi organizirani zbog smanjenja socijalne pomoći.
Posebno su upečatljivi bili najveći protuvladini skupovi u Maroku u posljednjih nekoliko godina. Prosvjednici tamo traže bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje te kritiziraju vlast zbog milijardi potrošenih na stadione za Svjetsko nogometno prvenstvo 2030. Demonstranti su uzvikivali: "Nema Svjetskog prvenstva, zdravlje je na prvom mjestu" i "Želimo bolnice, a ne nogometne stadione." Policija je odgovorila uhićenjima i, u nekim gradovima, nasiljem koje je dovelo do smrti troje prosvjednika.
Uloga društvenih mreža
Društvene mreže odigrale su ključnu ulogu u pokretanju svih ovih prosvjeda. One su platforma za umrežavanje, prijenos poruka, solidarnost i taktičku koordinaciju.
Ovaj val spada u "15-godišnji val prosvjeda koje predvode mladi, a oblikuje ih digitalna povezanost", uključujući Arapsko proljeće, Okupiraj Wall Street i prodemokratske demonstracije na Tajlandu.
Sociologinja Atena Šaran Presto naglašava da su se društvene mreže pretvorile u politički iskaz i poziv na okupljanje.
"Korupcija se često čini apstraktnom kada se o njoj govori u medijskim izvješćima, ali kada je ljudi vide na njihovim telefonima, ona postaje konkretna," dodaje.
Fotografije i snimke skupocjenih vila, sportskih automobila i luksuznih torbica zorno prikazuju jaz između privilegiranih i svakodnevnih poteškoća drugih.
Nepal je doibar primjer - prosvjede je ondje izazvala je fotografija na Instagramu na kojoj sin političara pozira pored božićne jelke napravljene od kutija luksuznih brendova. To je vizualiziralo ono što su mladi već znali – da političke elite žive u izobilju.
Društvene mreže omogućile su i razmjenu taktika prosvjeda. Hashtag #MilkTeaAlliance, panazijska prodemokratska mreža, postala je centar za aktiviste.
Tako su tajlandski prosvjednici posudili hongkonški pristup "budi voda": najavljivali bi skupove na jednome mjestu, a onda bi, putem aplikacije Telegram, u posljednjem trenutku promijenili lokacije, frustrirajući policiju.
Srbija: Probuđena Generacija Z
U Srbiji, pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u studenom 2024. bila je okidač za protuvladine prosvjede. Oni su se proširili kada su se pridružili studenti i profesori.
Studentski prosvjed pokazao je da su mladi ljudi u Srbiji, unatoč uvriježenim mišljenjima, ipak zainteresirani za politiku. Ključni zahtjevi bili su utvrđivanje krivnje za tragediju, samostalan rad pravosuđa te isticanje korupcije kao glavnog uzroka nesreće.
Kako se bunt širi internetom, autoritarni režimi odgovorili su cenzurom i silom, no to često ima suprotan učinak. Slike državnog nasilja, prenesene uživo, izazivaju još veći bijes. U Bangladešu 2024. godine, isključivanje interneta i ubojstvo studenta pretvorilo ga je u mučenika i privuklo nove valove prosvjednika.
Ipak, organiziranje bez vođe nudi fleksibilnost, ali i opasnosti: čini grupe ranjivim na infiltraciju, nasilje ili promjene agende. Labavo koordinirane demonstracije u Nepalu i Bangladešu povremeno su prerasle u nasilje.
Stručnjaci za BBC upozoravaju da režimi okreću digitalne alate protiv aktivista:
"Od Arapskog proljeća, režimi su uveli nadzor vođen umjetnom inteligencijom, strožu cenzuru i represivne zakone, primoravajući aktiviste da djeluju pod stalnim rizikom," kaže Jandžira Sombatpunsiri.
Jesu li hashtagovi dovoljni?
Studija Harvarda sugerira da je uspješnost mirnih prosvjeda pala sa 65% (1980-ih/1990-ih) na samo 34% (2010. – 2019.).
Stručnjaci naglašavaju da promjena zahtijeva prelazak s online pokreta na pokret s dugoročnom vizijom i fizičkim vezama. Potrebne su "hibridne strategije" koje kombiniraju online aktivizam s tradicionalnim oblicima prosvjeda, poput štrajkova i okupljanja, te širokim savezima koji jačaju suradnju s civilnim društvom i političkim strankama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....