Da je sukob Ukrajine i Mađarske oko blokade naftovoda Družba, kojim se MOL Grupa opskrbljivala sirovom naftom iz Rusije, daleko od razrješenja, svjedoči objava ukrajinske državne kompanije GTS o postizanju sporazuma za pojačani uvoz plina iz Grčke, mimo Mađarske i Slovačke, već od iduće sezone grijanja.
Kao znak odmazde za blokadu Družbe, podsjetimo, Mađarska i Slovačka razmatraju i privremenu obustavu transporta plina u Ukrajinu, pa su u Kijevu, uz potporu Europske unije, požurili naći rješenje za takav scenarij u vidu jačanja Transbalkanskog plinovoda – vertikalnog koridora, piše Jutarnji list.
– Sporazum označava prekretnicu za energetsku integraciju regije oblikovanjem otpornog, konkurentnog i pouzdanog energetskog koridora u jugoistočnoj i srednjoj Europi – poručili su iz GTS-a, čiji su partneri u uspostavi koridora, osim grčkog operatora transportnog plinskog sustava Desfe, i operatori Bulgartransgaz (Bugarska), Transgaz (Rumunjska), Vestmoldtransgaz (Moldavija) i kompanija ICGB, operater plinovodom koji povezuje Grčku i Bugarsku.
Ovakav poslovni aranžman govori da plin, primjerice, u zapadne dijelove Ukrajine neće stizati najkraćim putem, preko LNG terminala na Krku, Mađarske i Slovačke, nego dužom rutom kako bi se zaobišle Mađarska i Slovačka. Bez prihoda od transporta plina tako će ostati i Srbija, koja je, inače, priključena na plinovode u Bugarskoj. Kada su u pitanju posljedice ukrajinskog zaokreta u dobavi plina na Plinacro, koji upravlja domaćim plinovodima i ubire naknadu za transport, iz te kompanije uvjeravaju kako se jačanje Transbalkanskog plinovoda neće odraziti na njihove prihode.
– Plinacro ne sudjeluje u projektu Transbalkanskog plinovoda. Ne očekujemo da će njegova primjena utjecati na postojeće i buduće zakupe kapaciteta, a samim time i na prihod društva – poručeno nam je iz domaćeg operatora plinovodima.
Niske cijene
Među najvećim su zakupcima LNG terminala na Krku, podsjetimo, mađarski MVM, koji plinom opskrbljuje matično, ali i okolna tržišta, i MET, sa sjedištem u Švicarskoj i s mađarskim suvlasništvom. Prošireni kapaciteti krčkog terminala preveliki su za hrvatsko tržište, pa MVM, MET, ali i drugi zakupci, preko Krka uvoze plin za daljnji izvoz.
Za sporazum o Vertikalnom koridoru, osim kapaciteta koje će pet operatora plinovoda staviti na raspolaganje Ukrajini, ključne su i cijene transporta.
– Dogovoreni komercijalni pristup uvodi nove tarife, koje Vertikalni koridor čine strateškom i vrlo konkurentnom energetskom arterijom za jugoistočnu i srednju Europu u posebno kritičnom trenutku za energetsku sigurnost kontinenta. Operatori prijenosnog sustava prvi će put ponuditi cijeli niz kapaciteta na dnevnoj, mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini, počevši od sezone 2026. – 2027. i 26. listopada ove godine po vrlo konkurentnoj tarifi – upozorili su iz GTS-a. Iz ICGB-a su još zimus, kada su pregovori o sporazumu već uvelike trajali, objavili da su kao znak potpore uspjehu pregovora spremni odobriti popust od 46 posto na svoje usluge. Prema objavi ICGB-a, izvori plina za Ukrajinu pravcem preko Bugarske, Rumunjske i Moldavije su LNG terminal u grčkoj luci Alexandroupolis i Transjadranski plinovod (TAP), čiji bi krak preko Albanije i Crne Gore, podsjetimo, trebao uključivati i Hrvatsku. Plinovodom TAP Grčka je priključena na tursku plinovodnu mrežu, odnosno na Južnu plinsku konekciju, kojom se plin iz Azerbajdžana doprema u Tursku.
Iz Bulgartransgaza su, komentirajući sporazum o Vertikalnom koridoru, ukazali i na važnost jamstava danih Ukrajini – da će plina za nju biti.
– Koraci koje smo poduzeli također doprinose dugoročnim jamstvima opskrbe ukapljenim zemnim plinom za regiju iz ostalih izvora poput SAD-a i drugih – izjavio je izvršni direktor Bulgartransgaza Vladimir Malinov.
Orbánove prijetnje
Prema podacima rumunjskog Transgaza, trenutačni kapacitet Vertikalnog koridora iznosi pet milijardi kubnih metara godišnje, a plan je da se, u prvoj fazi, podigne na 9,4 milijarde kubnih metara te na 27 milijardi kubnih metara godišnje u kasnijim fazama. Za usporedbu, plinovodi kojima upravlja naš Plinacro u 2024. preuzeli su i isporučili oko 3,9 milijardi kubnih metara plina. Rumunji otkrivaju da će dobavljači LNG-a za Ukrajinu biti, među ostalima, i američke kompanije Chevron i Exxon.
Iz Mađarske zasad nema reakcija na sporazum o jačanju Vertikalnog koridora, no prema prijašnjim napisima u tamošnjim medijima, mađarski plinski sektor računao je s tom mogućnošću. Za vladu premijera Viktora Orbána zarada od transporta plina prema Ukrajini manje je važna od naftovoda Družba i pritiska na Kijev da se naftovod osposobi.
– Sve dok Ukrajina ne isporučuje naftu, neće primati plin iz Mađarske. Trenutno punimo mađarska skladišta plina umjesto ukrajinskih – poručio je Orbán sredinom prošlog tjedna, komentirajući oklijevanje ukrajinskih vlasti da osposobe Družbu, koja je, prema tvrdnjama Kijeva, oštećena u ruskim napadima dronovima. Mađarske vlasti ne vjeruju u spomenute tvrdnje ukrajinskih vlasti da naftovod ne mogu popraviti zbog pogibelji od ruskih dronova. Iz MOL-a i Orbánove vlade istodobno vrše pritisak na Jadranski naftovod i Banske dvore da se MOL-u omogući uvoz ruske nafte tankerima preko luke Omišalj.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, podsjetimo, nedavno je izašao s prijedlogom da se izgradi plinovod prema granici sa Srbijom kako bi LNG s terminala na Krku mogao biti plasiran i na srbijansko tržište, ali i kako bi se dva tržišta međusobno povezala. S hrvatske strane potrebno je izgraditi svega desetak kilometara plinovoda do granice s Srbijom. I u poslovnim planovima Srbijagasa, koji upravlja tamošnjom plinskom infrastrukturom, predviđena je gradnja plinovoda prema Hrvatskoj, ali bez konkretnih rokova. Hoće li prebacivanje balkanske plinovodne rute mimo Srbije utjecati na planove Srbijagasa, ostaje vidjeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....