Cijenjeni danski vojni analitičar Anders Puck Nielsen proveo je detaljnu analizu o tome zašto Ukrajina štedi svoje rakete dugog dometa, te što to otkriva o njezinoj strategiji, percepciji vlastite snage i mogućim planovima za nadolazeću zimu.
Odvraćanje kaznom
Nielsen tvrdi da je razvoj ukrajinskih sposobnosti za napade dugog dometa jedna od najvažnijih prekretnica rata. Dok je Rusija od početka invazije 2022. imala mogućnost napadati bilo koji dio ukrajinskog teritorija, Ukrajina je tu sposobnost stekla tek u posljednje vrijeme, i to zahvaljujući vlastitoj industriji i strateškom planiranju. Kijev je, kaže Nielsen, rano shvatio da će za povoljan kraj rata morati moći udarati duboko u Rusiju, na njezine vojne i ekonomske resurse, kako bi Moskvu prisilio na realne pregovore.
Tijekom 2025. postalo je jasno da Ukrajina sada doista ima tu sposobnost, i to u količini koja joj omogućava sustavno pritiskati rusko ratno gospodarstvo, prvenstveno napadima na rafinerije i proizvodnju goriva. No posljednjih tjedana pojavila se nova faza. Ukrajina, tvrdi Nielsen, koristi te sposobnosti kao sredstvo odvraćanja – ne samo kao oružje za napad, nego kao politički signal Moskvi.
Kijev teško optužio Peking. Ako je istina što tvrde, rat u Ukrajini poprima bitno drukčije lice
Flamingo - ukrajinski Tomahawk
U središtu te nove strategije nalazi se raketa Flamingo, ukrajinska krstareća raketa s dosegom od oko 3000 kilometara i tonu teškom bojnom glavom. Nielsen ističe da se Flamingo po karakteristikama može usporediti s američkim Tomahawkom; riječ je o velikom, moćnom oružju koje Ukrajini daje novu razinu strateške neovisnosti.
Iako je potvrđeno tek nekoliko napada ovom raketom, Ukrajina tvrdi da mjesečno proizvodi oko 50 Flaminga, a do siječnja 2026. planira povećati proizvodnju na 200 komada mjesečno. To otvara pitanje zašto ih ne koriste češće ako ih imaju.
Nielsen smatra da Ukrajina te rakete svjesno skladišti zato što čeka zimu i mogući ruski val napada na energetsku infrastrukturu.
Gašenje svjetla u Moskvi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da će, ako Rusija i ove zime ponovno napadne ukrajinsku energetsku mrežu kao što je činila prethodne tri zime, Ukrajina odgovoriti istom mjerom.
– Ako Rusija ugasi svjetla u Kijevu, Ukrajina će ugasiti svjetla u Moskvi – poručio je Zelenski.
Ubrzo nakon te izjave, Rusija je doista napala ukrajinsku elektranu, a Ukrajina je odmah uzvratila udarom na rusku elektranu u Belgorodu, što je izazvalo prekid opskrbe strujom za oko 100.000 ljudi.
Koliko dugo Rusija i Ukrajina još mogu ratovati?
Prema Nielsenu, Ukrajina time prelazi iz faze obrane u fazu "odvraćanja kaznom" (deterrence by punishment), dakle, koristi prijetnju odmazdom da bi spriječila buduće napade, a ne samo da bi se osvetila.
Od obrane prema moći odvraćanja
"Ovo je iznimno zanimljiv trenutak", kaže Nielsen. "Ukrajina prvi put pokazuje da se ne osjeća samo sposobnom boriti, nego i odvraćati Rusiju od određenih poteza."
Drugim riječima, Ukrajina sada ima dovoljno moći da igra igru zastrašivanja, nešto što je do sada bilo rezervirano za veće sile.
Ipak, Nielsen upozorava da odvraćanje možda neće djelovati odmah. Vladimir Putin nije političar koji se lako da zastrašiti, a napadi na ukrajinsku infrastrukturu dio su šire ruske strategije iscrpljivanja ukrajinskog društva.
Stoga je, kaže Nielsen, realno očekivati da će Rusija i ove zime pokušati paralizirati ukrajinsku mrežu električne energije, pitanje je samo hoće li Ukrajina zaista odgovoriti velikom kampanjom odmazde.
Zimska kampanja i psihološki učinak
Prema Nielsenu, svi pokazatelji upućuju na to da Ukrajina gomila zalihe svojih najmoćnijih raketa upravo za tu zimsku kampanju. Flamingo rakete, dodaje, možda nisu zamišljene prvenstveno za napade na ruske rafinerije, već kao oružje psihološkog i vojnog odvraćanja, tako da Moskva zna kako će svaka nova kampanja protiv ukrajinske energije imati visoku cijenu.
Objavljene su brojke, sad se vidi koliko su razorni udari na ruske rafinerije
Pojavile su se i spekulacije da bi Ukrajina mogla nabaviti američke rakete Tomahawk, no Nielsen procjenjuje da to nije vjerojatno. Ipak, sama ideja govori o ambiciji Ukrajine da stvori snažan arsenal odvraćanja.
Problem, ističe on, jest što Ukrajina još nema dovoljan broj raketa da bi u potpunosti poduprla prijetnje koje upućuje. Ako proizvode 50 raketa mjesečno od kolovoza, sada ih imaju najviše nekoliko stotina, što vjerojatno nije dovoljno da Moskvi nanesu štetu potrebnu za stvarni učinak odvraćanja.
Ruska otpornost i mogući preokret
Zanimljivo je pitanje, dodaje Nielsen, kako bi reagiralo rusko civilno stanovništvo ako Ukrajina doista počne odgovarati udarima na njihovu energetsku infrastrukturu. Ruski napadi na Ukrajinu nisu uspjeli slomiti moral Ukrajinaca, ali mogli bi imati suprotan učinak u Rusiji, gdje su građani manje navikli na ratne uvjete i manjkove struje.
"Postoji ironija u mogućnosti da se ruska strategija pokaže učinkovitijom, ali protiv same Rusije", zaključuje Nielsen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....