U veljači 2022., kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, trupe Vladimira Putina su u znatnom broju u napad krenule iz Bjelorusije. Ruska opsada Kijeva i drugih sjevernih regija zemlje bila je moguća jer su tisuće njihovih vojnika i oklopnih vozila imale najprije prostor za grupiranje, a potom i slobodan prolaz kroz teritorij ovoga starog ruskog saveznika.
Više od četiri godine kasnije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više navrata upozorava naciju da bi se ta povijest mogla uskoro ponoviti. I Robert Brovdi zvani Mađar, zapovjednik ukrajinskih Snaga bespilotnih letjelica, izjavio je jučer da su ukrajinske snage identificirale barem 500 svojih potencijalnih meta u Bjelorusiji, objavio je Kyiv Independent. Brovdi nije precizirao o kakvim se točno metama radi niti pod kojim bi okolnostima mogle biti napadnute, no jasno je da i njegova najava podcrtava moguću eskalaciju između Kijeva i Minska.
Zelenski je još koncem prošloga tjedna naredio raspoređivanje dodatnih ukrajinskih trupa za zaštitu sjevernih granica Kijevske i Černihivske oblasti. Ukrajinska sigurnosna služba uoči prošlog vikenda je objavila da u oblastima koje graniče s Bjelorusijom stupa na snagu ‘plan kontrole za otkrivanje mogućih infiltracija u tom području‘. Ako i čovjek (Robert Brovdi Mađar) koji je zadnjih mjeseci izveo niz uspješnih napada dalekometnim dronovima na ciljeve duboko u Rusiji par sad otvoreno tvrdi da bi uskoro mogao preusmjeriti svoj eksplozivni interes na Bjelorusiju, i laiku je jasno da iza ovog dima sigurno ima i nekakve vatre.
Makar se laiku ovaj alarm, u situaciji kad Putinova armada gubi inicijativu i bilježi teške gubitke na svim frontovima, može učiniti kao puhanje na hladno, dva su realna signala koja su Ukrajinu neočekivano stavila u stanje visoke pripravnosti. Prvi alarm predstavljaju zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije koje se održavaju ovog tjedna. Za navodne potrebe te vježbe u susjednu državu raspoređeno je 64 000 ruskih vojnika, zajedno sa 7800 raznih borbenih vozila i topništvom. Službeno, ovo su rutinske vježbe između dva saveznika za slučaj nuklearnog rata. No, ruske trupe koje su u općoj invaziji prešle sjevernu granicu Ukrajine 2022. godine također su prethodno bile raspoređene u Bjelorusiju pod izlikom ‘vojne vježbe‘.
Drugi znak za realnu ukrajinsku brigu može se također iščitati u prošlim događajima istog ovog rata: Rusija je gotovo uvijek otvarala nove fronte onda kad njezine recentne ofenzive nisu davale rezultate. To se dogodilo i u proljeće 2024., kad su s ruskog teritorija napali dio sjeverne Harkivske pokrajine. Stvaranje novih bojišta prisiljava Ukrajinu da pregrupira i smanji svoje snage na drugim odlučnijim frontama, a posebno u Donjecku.
Tekuća 2026. godina pokazala se uglavnom katastrofalnom za sve vojne ciljeve Kremlja. Ukrajina postupno vraća svoj teritorij po prvi put od 2024. godine, i to uglavnom zato što je značajno povećala svoju sposobnost ometanja okupatorskih logističkih ruta na zaposjednutim teritorijima. Situacija je toliko složena da ruska vojska sve češće premješta svoje baze i logističke centre iz Ukrajine na ruski teritorij. Tamo, naime, ukrajinski dronovi djeluju s znatno manje rutine jer nemaju pristup satelitskoj telekomunikaciji preko Starlinka.
Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko je u više navrata odbacio optužbe o pojačanom sudjelovanju Bjelorusije u ratu i izjavio da je spreman "sastati se bilo gdje" sa Zelenskim kako bi razgovarali o odnosima dviju zemalja. Državnoj novinskoj agenciji BelTA je izjavio kako će ratovati samo ako Ukrajina napadne njegovu zemlju. "Činjenice dokazuju da riječ ovog čovjeka ne vrijedi ništa", rekao je medijima istoga toga dana Dmytro Litvin, savjetnik predsjednika Zelenskog.
Andri Demčenko, glasnogovornik Državne granične straže Ukrajine, izjavio je na Espresso TV-u da trenutno nema vojnih akcija na bjeloruskoj strani granice, no potpukovnik Oleksiy Belski, glasnogovornik 15. korpusa Oružanih snaga Ukrajine, otkrio je ukrajinskom izdanju Telegrafa da je Bjelorusija nedavno zatvorila sav pristup civilima u svim pograničnim šumskim područjima. Ukrajinci sumnjaju da su to učinili kako bi utvrdili postojeće i pokrenuli izgradnju „novih vojnih objekata i proširenje logističkih ruta“ u središnjoj Bjelorusiji.
Bjeloruska prijetnja već je mjesecima na dnevnom redu u Kijevu. Zelenski je još koncem travnja upozorio da Rusija gradi nove pristupne ceste do granice i utvrđuje nove topničke položaje. Kiril Budanov, šef predsjedničkog ureda i bivši šef ukrajinske obavještajne službe, rekao je potom da rizik "nije neposredan" i da će se svako kretanje neprijateljskih trupa otkriti unaprijed. Zelenski je početkom svibnja inzistirao da su identificirali prijeteće manevre na bjeloruskoj granici, bez navođenja daljnjih detalja. Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik iznenada posjetio grad Slavutič, sjeverno od Kijevske regije na bjeloruskoj granici, kako bi pregledao obrambena pojačanja u tom području.
Neki ukrajinski istaknuti analitičari, poput novinara Jurija Butusova, vjeruju da su sve uzbune oko Bjelorusije prvenstveno politička kampanja koju je orkestrirao Zelenski. „Ne smatram ofenzivu iz Bjelorusije realnom u ovom trenutku“, napisao je Butusov još polovicom svibnja na Censor Net-u.
„Ako bi se iz Bjelorusije izveli bilo kakvi manevri u blizini naših granica, NATO-ove sposobnosti i sateliti omogućili bi vrlo brzo otkrivanje. Zasad nema izvješća, slika ili snimaka dronova o tome, pa za sada to smatram isključivo političkim pitanjem“ – smatra Butusov.
Moguće je da Zelenski održavanjem napetosti doista pokušava zaštititi svoje izborne baze, no teško da je to jedini razlog panike. Oporba ga je tijekom cijelog rata kritizirala jer je, samo nekoliko tjedana prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju 24. veljače 2022., govorio da nema nikakve opasnosti i da se Ukrajinci mogu pripremiti za mirno proljeće s uživanjem u prirodi i roštiljanjem. No, dok je Zelenski tad pokušavao smiriti tenzije i nacionalnu paniku, ruske trupe su se gomilale uz granicu.
Upozorenje zbog mogućeg novog napada, kao i šira zabrinutost zbog aktualne uloge Bjelorusije, podudaraju se i s jučerašnjim prvim službenim posjetom prognane bjeloruske oporbenjakinje Svjatlane Tihanovskaje Kijevu. Ona se smatra pravom pobjednicom spornih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, nakon kojih je zajedno s tisućama Bjelorusa protjerana u inozemstvo i od tamo nastoji voditi vladu u egzilu.
„Nedavno je Lukašenko rekao da je vrijeme da se predsjednici Ukrajine i Bjelorusije sastanu“, izjavio je Zelenski tijekom svog susreta s vodećom bjeloruskom oporbenjakinjom. „Ispalo je prilično zanimljivo: Lukašenko je to najavio, ali umjesto njega je u Kijev došla Svjatlana Tihanovskaja“ – definirao je Zelenski koga zapravo smatra legitimnim bjeloruskim predstavnikom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....