VIDEO Rusija pod udarom: Ukrajinci gađali ciljeve diljem zemlje, kaos u Tatarstanu, najveća rafinerija zaustavila rad

U noći s 7. na 8. srpnja Ukrajina je izvršila novu seriju napada na energetske i vojne objekte diljem Rusije.

Konkretno, dronovima je opet izvršen udar na rafineriju nafte u oblasti Saratov. Prema onome što pišu Kyiv Independent i Kyiv Post, napad je izvršen na istoimenu rafineriju, koju su ukrajinski dronovi (moguće ponekad i projektili) dosad gađali više od 10 puta.

Osim ovog napada, Kyiv Post navodi da je udar izveden i na dva naftna postrojenja u Republici Tatarstan, dok Nexta navodi kako je napad izvršen i na zračnu bazu Borisoglebsk, koja se nalazi u Voronješkoj oblasti.

I ta je baza, u kojoj su ranije bili smješteni borbeni avioni Su-34 i Su-25, već ranije bila metom dronova te su na nju od 2024. izvršena najmanje tri napada. Zasad nije poznato koliko je oštećena u recentnom napadu.

Prema Nexti, najjači udar od ovih gore nabrojanih bio je na petrokemijski kompleks Nižnjekamsk u Republici Tatarstan. Osim tog postrojenja, udar je izvršen i na rafineriju nafte TANECO. Snimke koje je objavila Nexta pokazuju niz požara u postrojenjima iz kojih se diže gusti crni dim.

Nižnjekamsk je, navodi Kyiv Post, najveći proizvođač petrokemijskih proizvoda u Rusiji, dok se TANECO smatra jednom od najmodernijih rafinerija u zemlji, koja proizvodi sve od kerozina i dizela do benzina.

Što se tiče udara na rafineriju Saratov, koja je Ukrajincima doista omiljena meta, ruski izvori navode da su dronovi napali oko 3 sata ujutro. Riječ je o rafineriji koja, između ostalog, proizvodi gorivo i za rusku vojsku.

Ovi napadi, naročito na zračnu bazu Borisoglebsk i rafineriju Saratov, nisu potvrđeni iz neovisnih izvora, kao ni udari na Nižnjekamsk i TANECO rafineriju. No, za potonje imamo prilično jasne snimke koje svjedoče o ozbiljnoj šteti na postrojenju.

I najveća ruska rafinerija, ona u Omsku, obustavila je proizvodnju. Tu je vijest jučer objavio Reuters, a slijedi samo dan nakon velikog ukrajinskog napada na to postrojenje.

Svi ovi napadi dio su kampanje koju Ukrajina vodi već mjesecima, a koja je naročito pojačana otkako je Kijevu na raspolaganju veći broj dronova dužeg dometa, ali i krstarećih projektila domaće proizvodnje. Napadi su dodatno pojačani tijekom 40-dnevne operacije Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), čiji je cilj prisiliti Kremlj da okonča rat s Ukrajinom.

Većina ukrajinskih udara koncentrira se na energetska postrojenja i rafinerije, što ima višestruki cilj. Prvo, otežati opskrbu gorivom ruskih snaga. Drugo, poremetiti opskrbu gorivom u cijeloj zemlji i tako ruskom stanovništvu pokazati da ne mogu ignorirati rat u Ukrajini kao što su to činili godinama ranije. Da to funkcionira, pokazuje činjenica da su problemi s nestašicom goriva sada prijavljeni u gotovo svih 83 ruske oblasti.

No, najvažniji cilj Ukrajine jest da ovim napadima oteža ili čak onemogući izvoz nafte i naftnih derivata, od kojih Rusija zarađuje ogroman novac. Na primjer, samo se lani u kremaljsku riznicu od prodaje nafte i plina slilo 101,4 milijarde dolara prihoda. Ti su prihodi zbog naftne krize izazvane ratom na Bliskom istoku prilično ojačali (porasla je cijena nafte), zbog čega Kijev želi naprosto ukloniti dio te nafte s tržišta. Prema procjenama stručnjaka, ide im prilično dobro, budući da su samo tijekom proljeća iz stroja izbacili oko 25 posto kapaciteta svih rafinerija u Rusiji. Ranije je predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio da je taj broj iznosio čak i 40 posto.