Udari ili rušenje barem desetak ukrajinskih dronova na području baltičkih zemalja u posljednja dva mjeseca prenijeli su rusko-ukrajinsku ratnu psihozu izravno u prostor EU-a. Pad dvaju takvih dronova u Latviji početkom svibnja, od kojih je jedan udario u prazan spremnik za skladištenje nafte, doveo je čak do ostavke tamošnje premijerke Evike Siline. Slučajevi s ukrajinskim dronovima ovoga tjedna su se prilično paradoksalno intenzivirali: u utorak je NATO-ov borbeni zrakoplov F-16 raketom oborio jednu bespilotnu letjelicu Kijeva nakon što je iznova ušla u zračni prostor Estonije, a samo dan kasnije drugi je ukrajinski dron prisilio vlasti u Litvi da građanima otvore skloništa. Ovi incidenti snažno su potaknuli političke napetosti i nemir u regiji koja Rusiju tradicionalno smatra svojom primarnom prijetnjom, no sad su počeli pomno pratiti i moguće ratne rizike koji proizlaze iz poteza njezina političkog saveznika.
Baltik je i u miru bio dio sive zone gdje se zračna sigurnost, elektroničko ratovanje i strateška dvosmislenost poprilično često i slojevito miješaju. No, Kijev ni u kom slučaju nije u jeku četverogodišnjeg rata s Moskvom najednom promijenio svoju poziciju, niti je u saveznicima počeo paranoidno gledati nekakvu pritajenu opasnost. Ukrajina tvrdi da su sve njezine sporne dronove, njih barem desetak koje su bili lansirali prema lukama u Lenjingradskoj regiji na sjeverozapadu Rusije, zapravo na toj putanji preuzeli Putinovi ljudi i maliciozno ih preusmjerili prema državama-saveznicama Kijeva. I u Bruxellesu i NATO-u također potvrđuju da je korijen ovoga problema isključivo u Moskvi.
"Ukrajinski dronovi su tamo (na Baltiku) zbog velikog, nepromišljenog i nezakonitog ruskog napada koji je započeo još 2022.", izjavio je u srijedu glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Rusija, međutim, kontraoptužuje Estoniju, Latviju i Litvu da olakšavaju ukrajinske operacije protiv nje, no takvu tvrdnju i Rutte i vlasti u EU zemljama nazivaju "apsolutno smiješnom".
"Javne prijetnje Rusije našim baltičkim državama potpuno su neprihvatljive", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. "Neka ne bude sumnje: prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj našoj Uniji", dodala je Von der Leyen na društvenim mrežama, naglašavajući da Rusija i Bjelorusija snose "izravnu odgovornost" za sve aktualne baltičke incidente s dronovima. Saveznički izvori vjeruju da, osim zlouporaba u sferi elektroničkog ratovanja, Kremlj ovim postupcima zapravo prikriveno napada prostor EU-a "pod lažnom zastavom", a ujedno nastoji i pogoršati dobre partnerske odnose između baltičkih država i Ukrajine.
Ukrajinske oružane snage od početka rata drže čvrsto usmjeren pogled na Baltičko more. Kijev je tamo orkestrirao mnoge sabotaže protiv ruskih pomorskih snaga koje su tražile sigurniji prolaz tim vodama umjesto Crnim morem. Posljednjih mjeseci Ukrajina je pojačala lansiranje dronova natovarenih eksplozivom prema ruskom sjeverozapadu. Njihov cilj su uglavnom objekti moćne ruske naftne infrastrukture, ali i brodovi kojima priječe isplovljavanje, što je ključno za izvoz ruske sirove nafte. Jedan od najuspješnijih napada ukrajinske vojske protiv Rusije dogodio se koncem ožujka: uspjeli su eksplozivnim dronom pogoditi ruski ledolomac u luci Vyborg, blizu finske granice, na oko 1000 kilometara od Ukrajine. Toga dana Moskva je, prema službenom priznanju, presrela najmanje 390 ukrajinskih dronova. Kako bi obuzdala tolike rojeve ukrajinskih dronova, ruska vojska povećala je broj presretanja na ovom prostoru, a pritom koriste sve sofisticiranija elektronička sredstva. Ta je metoda svakako beskrajno jeftinija od lansiranja projektila i rušenja jurišnih dronova: na taj je način od 23. ožujka barem desetak ukrajinskih preusmjerenih bespilotnih letjelica i stiglo do baltičkih zemalja i Finske.
"Ovi dronovi često su klasični jednosmjerni jurišni dronovi i sustavima mamaca ih se može relativno lako preusmjeriti", tvrdi Yasir Atalan, stručnjak Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. Ukrajina većinu vremena, dok takav dron leti prema cilju na velikoj udaljenosti, nema operativnu kontrolu i kontakt s letjelicom, zbog tehnika elektroničkog ratovanja. Njihovi inicijalni navigacijski sustavi gotovo su uvijek jako slabi i, za razliku od borbenih FPV dronova, kojima se na linijama bojišnice upravlja preko tankih optičkih kabela, ovi looting dronovi mogu se lako presresti, objašnjava stručnjak za bespilotne letjelice.
Sustavi za elektroničko ratovanje koje koriste obje strane usredotočeni su na ometanje komunikacije između operatera i drona, uzrokujući gubitak kontrole. U nekim slučajevima, letjelica se sruši nakon preleta velikih udaljenosti, kao što se događalo u Poljskoj i Rumunjskoj, a u nekim drugim slučajevima primjenjuju se tehnike tzv. lažiranja. To je model izravnog preuzimanja komunikacija uređaja radi kontrole njegova leta tijekom kojeg se uvode lažni navigacijski podaci kako bi se dron preusmjerio na drugi cilj.
Marina Miron, istraživačica na Odjelu za ratne studije King‘s Collegea u Londonu, kaže da je teško izdaleka utvrditi jesu li odstupanja ukrajinskih dronova prema Baltiku upravo posljedica ruskih tehnika lažiranja signala ili slučajni incidenti. Međutim, ističe, ako bi se izvorne rute tih dalekometnih ukrajinskih dronova značajno protezale preko baltičkog zračnog prostora, pitanje je bi li oni onda imali dovoljnu izdržljivost da dosegnu ciljeve unutar Rusije. Miron tvrdi da elektroničko ratovanje u ovom slučaju može funkcionirati kao alat za neizravni pritisak na NATO, upravo zbog teškoće u doslovnom pripisivanju njegovih učinaka. Njegova strateška vrijednost leži u sposobnosti generiranja utjecaja na neprijatelja i njegove saveznike bez izazivanja izravnog vojnog odgovora. Ključ leži u strukturnoj dvosmislenosti: kada dođe do smetnji u navigacijskim sustavima, izuzetno je teško sa sigurnošću utvrditi njihovo podrijetlo ili namjeru, odnosno utvrditi izvornog operatera nekog drona ili naknadnog presretača. To stvara plodno tlo za mnoge nesporazume i opasne pogrešne procjene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponudio je slanje svojih stručnjaka za bespilotne letjelice i elektroničko ratovanje u baltičke države kako bi pomogli u obuci njihovih vojski. Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova objasnio je kako je Kijev u kontaktu sa svojim baltičkim saveznicima i Finskom u vezi s nedavnim "incidentima" povezanim s ukrajinskim bespilotnim letjelicama koje su dosegle njihov teritorij. Kijev se ispričao svojim partnerima u regiji, premda ti partneri dosljedno terete Moskvu za ono što se dogodilo. Jedino je estonski ministar obrane Hanno Pevkur izjavio u utorak da je službeno zatražio od Ukrajine da pomakne putanju svojih napada što dalje od teritorija NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....