Nakon što su bespilotne letjelice početkom ovog tjedna na nekoliko sati zatvorile zračnu luku u Kopenhagenu, dronovi su ponovno uzbunili Dansku, ovaj put leteći iznad najmanje četiri danska aerodroma.
Tenzije na sjeveru i istoku Europe dobile su novi zamah, a saveznici NATO-a još vijećaju o tome kako odgovoriti na hibridne napade na Europu. Američki predsjednik Donald Trump smatra da "europske zemlje trebaju rušiti ruske avione ako povrijede njihov zračni prostor". Međutim, saveznici NATO-a imaju podijeljena mišljenja. Zemlje poput Poljske i Estonije slažu se s Trumpom. Poljski vrh otvoreno je poručio da će Varšava to učiniti usudi li se Moskva ponovno izvesti takvu provokaciju, piše Jutarnji list.
Varšava je, podsjetimo, podigla NATO-ove avione kako bi srušila ruske dronove kad su upali u poljski zračni prostor prije dva tjedna. No, zemlje poput Njemačke smatraju da se treba suzdržavati od prevelike eskalacije. CNN prenosi izjavu Alexusa Grynkewicha, američkog generala i vrhovnog zapovjednika snaga NATO-a u Europi, da je ruski upad u Estoniju borbenim zrakoplovima vjerojatno bio slučajan s obzirom na neiskustvo i manjak obuke ruskih pilota. Na koncu se NATO odlučio na srednji put te ublažio izjavu nakon hitnog sastanka u utorak u kojoj se navodi da će članice NATO-a "odgovoriti onako kako same odaberu".
Zapovjednik danske obrane Michael Hyldgaard rekao je da se u slučaju najnovijih dronova u Danskoj nije išlo na rušenje letjelica zbog sigurnosti stanovnika. "Stalno procjenjujemo prijetnje i na temelju procjena djelujemo", rekao je Hyldgaard.
Lansirani s brodova?
"Po svemu sudeći, riječ je o sistematičnom, hibridnom napadu", rekao je u četvrtak Troels Lund Poulsen, danski ministar obrane, navodeći da je akcija "profesionalno izvedena". Peter Hummelgaard, danski ministar pravosuđa, istaknuo je da je svrha "ove vrste hibridnih napada sijati strah i podjele, prestrašiti nas".
Iako nema fizičkih dokaza koji bi ostavljali trag do Kremlja, danski političari "ne isključuju", a stručnjaci "ne sumnjaju" da je riječ o ruskim dronovima. Danska policija potvrdila je da je riječ o privatnim bespilotnim letjelicama te da ne zna tko njima operira, ali da to radi bez dozvole, u blizini "osjetljivih" područja. Dronovi su letjeli s upaljenim svjetlima, ne skrivajući svoju prisutnost, zapravo suprotno, no nisu djelovali ofenzivno.
Pitanja na koja nije bilo odgovora glase: tko upravlja dronovima nad Danskom? Odakle su stigli? Kamo lete?
Ono što je potvrđeno je da se dronovima operira "lokalno", a po svemu sudeći riječ je o istim letjelicama koje su izazvale zatvaranje aerodroma u Kopenhagenu u ponedjeljak i utorak. Neki strani mediji spominju mogućnost da su dronovi, barem oni koji su bili aktivni početkom tjedna oko Kopenhagena, lansirani s "brodova u blizini". Ta se opcija istražuje u Njemačkoj u kojoj su dronovi uočeni blizu vojnih baza i kritičnih točaka javne infrastrukture.
U najnovijem incidentu došlo je do privremenog zatvaranja aerodroma u Aalborgu, trećoj najvećoj zračnoj luci u Danskoj, koja se koristi i za komercijalne i vojne letove. Bez dozvole se letjelo i u blizini zračne baze Skrydstrup na jugu zemlje, a tamo se nalaze danski zrakoplovi F-16 i F-35. Građani su javljali o dronovima i drugdje u zemlji, među ostalim i iznad otoka Bornholm koji se nalazi na zapadnom dijelu Baltičkog mora.
Testiranje vojne spremnosti NATO-a
Iako su zemlje članice Europske unije i NATO-a zaprijetile da će reagirati na nove povrede svog zračnog prostora, dronovi i ruski avioni nastavili su upadati u europski zračni prostor. Raspravljajući o europskom odgovoru, stručnjaci su istaknuli i problem da većina europskih zemalja nema pouzdanu strategiju protiv dronova. Oni koji su korišteni u zračnom prostoru članica EU bili su jeftine verzije bespilotnih letjelica. Države članice, navodi Financial Times, ili nisu u stanju srušiti ih ili su za to primorani koristiti skupu tehnologiju, na primjer borbene zrakoplove i rakete zemlja-zrak.
Danska je najnovija meta provokacija dronovima. Prva je nedozvoljene upade prijavila Poljska, koja je podigla bombardere da sruše letjelice. Zatim su ruski avioni povrijedili zračni prostor baltičkih zemalja, a napade od početka godine prijavile su i Norveška i Njemačka koje su navele da su ruski zrakoplovi letjeli nad vojnim ciljevima na moru.
Američki mediji prenijeli su vijest da su američki vojni zrakoplovi podignuti iz vojnih baza na Aljasci kako bi identificirali i presreli četiri ruska borbena zrakoplova koja su ušla u zonu obrambene identifikacije Aljaske. Riječ je o međunarodnom zračnom prostoru uz kanadski i američki zračni prostor u koji su ušla dva strateška bombardera TU-95 i dva lovca Su-35. Ruske letjelice imaju pravo ući u tu zonu, no moraju se identificirati. Dužnosnici NORAD-a, zajedničke zračne komande Sjedinjenih Država i Kanade, rekli su da je ruska vojna aktivnost u zoni obrambene identifikacije uobičajena i ne smatra se prijetnjom, ali da je to još jedan u nizu letova ruskih zračnih snaga za koje se vjeruje da testiraju vojnu spremnost SAD-a i članica NATO-a.
Rušenje zrakoplova je problematično
Zbog kontinuiranih provokacija u petak će se još jednom sastati ministri obrane zemalja uz istočnu granicu te će, uz ostalo, raspravljati o ideji "dronskog zida" na istoku Europe. Nije sigurno što ta ideja sve obuhvaća, ali riječ je o inicijativi koju od ranije guraju pribaltičke zemlje. Cilj je koristiti tehnologiju i dronove kako bi se uživo pratila zbivanja na granici i onda odmah reagiralo u slučaju prijetnje.
Danski ministar Poulsen priznao je medijima da Danska nema tehnologiju za rušenje nekih tipova dronova. Međutim, danski je kabinet rekao da je u pripremi novi zakon koji bi vlasnicima kritične infrastrukture dao ovlasti za rušenje dronova. Lideri EU također se sastaju sljedećeg tjedna na novom neformalnom summitu u Kopenhagenu, gdje će se dogovarati o obrani i pružanju podrške Ukrajini.
Danska se među metama sigurno našla i zbog snažne podrške Ukrajini. Snažno je povećala trošenje na vojsku, uključujući kupovinu sustava zračne obrane i projektila koji su u stanju dosegnuti Rusiju. Danska je vlada donijela izmjene zakona kako bi ubrzala proces ishođenja dozvola za ukrajinsku obrambenu tvornicu u blizini zračne baze Skrydstrup u kojoj će se proizvoditi raketno pogonsko gorivo.
Kad je riječ o ideji o rušenju zrakoplova, stručnjaci ističu da je to lakše reći nego napraviti te podsjećaju da je tijekom hladnog rata zračno patroliranje itekako vodilo računa da u naravi bude sredstvo identifikacije prijetnje, a ne sredstvo za eskalaciju sukoba. Prijedlozi o rušenju ruskih aviona čim prijeđu u tuđi zračni prostor smatraju se problematičnima zbog mogućnosti da dođe do pogreške i nenamjernog prelaska granice. No, pristaše ideje ističu kako je nužno pokazati zube ruskoj agresiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....