Siječanj 2024: direktor jedne bavarske škole Roland Feucht želi poslati poruku - u svojoj školi poziva na sudjelovanje na demonstracijama za demokraciju i društvenu raznolikost.
Međutim, njegov poziv ima posljedice: u pokrajinskom parlamentu Bavarske nekoliko zastupnika Alternative za Njemačku (AfD) podnosi takozvano "malo zastupničko pitanje". Njihova optužba glasi da je Feucht, kao i drugi direktori škola, prekršio obvezu političke neutralnosti državnih službenika. Zastupnici žele od bavarske vlade čuti hoće li pokrenuti disciplinske mjere protiv direktora Feuchta.
Ali Roland Feucht stoji iza svog poziva, a bavarska vlada ne vidi razloga za kritiku njegovog ponašanja. Ipak, političke posljedice su ogromne, kritizira predsjednica Bavarskog udruženja nastavnika Simone Fleischmann u intervjuu za TV-magazin javnog servisa "Kontraste": "Svako od ovih pitanja dovodi do toga da se kao nastavnik zamisliš. Kao nastavnica se pitaš – trebam li to učiniti, trebam li ulaziti na opasan teren? Jer to je opasno ako znam da bih mogla biti prijavljena", piše Hans Pfeifer za Deutsche Welle.
Izvještaji o pokušajima AfD-ova zastrašivanja putem zastupničkih pitanja sve su češći: oni koji pomažu izbjeglicama kažu kako imaju osjećaj da im AfD "diše za vratom“, prenosi javni servis NDR. Širom Njemačke stručnjaci, udruženja, crkve i političke stranke upozoravaju da AfD zloupotrebljava pravo na postavljanje pitanja kako bi zastrašio političke protivnike.
Pri tome su mala zastupnička pitanja jedno od najvažnijih političkih prava u Njemačkoj. Ona omogućavaju oporbi kontrolu rada vlade i prisiljavaju izvršnu vlast na davanje podataka i činjenica o njezinoj politici. Služe kontroli moći. U Njemačkoj političari svih stranaka često koriste ovo pravo, a rezultati redovito pokreću važne društvene rasprave.
‘koliko ima ljudi koji se izjašnjavaju kao homoseksualci?‘
Ipak, upadljivo je da AfD postavlja sve više pitanja – njihov broj se mjeri u tisućama. Samo klub zastupnika AfD-a u Bundestagu postavio je između ožujka i listopada 2025. ukupno 525 malih zastupničkih pitanja, što je više od dva dnevno. To je gotovo dvije trećine svih pitanja u parlamentu. Sličan rast bilježi se i u njemačkim saveznim pokrajinama.
Posebno mnogo pitanja AfD postavlja u saveznoj pokrajini Tiringiji, jednom od svojih uporišta. Na čelu tamošnjeg kluba zastupnika je Björn Höcke, jedan od najradikalnijih političara te stranke. On je dva puta osuđivan zbog korištenja nacističkih parola. Tirinški pokrajinski ogranak AfD-a njemačke sigurnosne službe klasificiraju kao "dokazano ekstremno desničarski“.
Zastupnika u tirinškom parlamentu Katharina König-Preuss iz stranke Ljevica vidi u valu AfD-ovih pitanja određenu strategiju. Ona dolazi iz poznate obitelji boraca za građanska prava iz bivšeg DDR-a. Njezin pokojni otac Lothar König borio se protiv autoritarnog režima, desnog ekstremizma i antisemitizma. Njena kći danas je često meta uvreda, kleveta, pa čak i napada iz krugova AfD-a. "Svi koji su se makar jednom izjasnili protiv AfD-a bivaju zatrpani pitanjima", kaže ona u intervjuu za DW.
Katharina König-Preuss naglašava da AfD, naravno, kao i svi drugi zastupnici ima pravo postavljati pitanja. No ona dovodi u pitanje njihovu svrhu: "S jedne strane pokušava se doći do imena i podataka ljudi i organizacija iz civilnog društva. To može dovesti do napada na te osobe.“
U mnogim pitanjima vidi i napad na raznolikost života u Njemačkoj. "Posebno su problematična pitanja s kojima je AfD pokušao saznati koliko ima ljudi u Tiringiji koji se izjašnjavaju kao homoseksualci. To podsjeća na mračna vremena.“ Time aludira na doba nacizma pod Adolfom Hitlerom, kada su Židovi, Sinti i Romi, kao i homoseksualci, bili registrirani i progonjeni.
Posljedice AfD-ovih pitanja osjećaju i brojne organizacije civilnog društva, poput berlinske zaklade Amadeu Antonio, koja se - i uz financijsku podršku države - bori protiv rasizma i antisemitizma. Zaklada se otvoreno protivi AfD-u, zbog čega je često na meti. Postoji niz parlamentarnih pitanja AfD-a o ovoj organizaciji, najčešće u vezi s državnim financiranjem, objašnjava glasnogovornik zaklade Lorenz Blumenthaler. "Stvara se slika zavjere između vlade i takozvane ‘duboke države’: da vlada i nevladine organizacije djeluju zajedno."
prikupljanje informacija o kritičnoj infrastrukturi
Blumenthaler primjećuje da val pitanja ima učinka: "Radi se o stvaranju dojma u javnosti da s tim organizacijama nešto nije u redu." Na pitanje je li AfD u tome uspješan, odgovara: "Naravno."
Najtežu optužbu iznosi ministar unutarnjih poslova Tiringije Georg Maier (SPD). U intervjuu za Handelsblatt u listopadu 2025. upozorio je da vidi naznake zloupotrebe parlamentarnog prava na pitanja u interesu Rusije. AfD, prema njegovim riječima, koristi pitanja kako bi ciljano prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi.
I na saveznoj razini AfD postavlja pitanja o prometnoj, vodoopskrbnoj, energetskoj i digitalnoj infrastrukturi. Predsjednik Odbora za obranu Bundestaga Thomas Röwekamp (CDU) podržava ova upozorenja i optužuje AfD za prikupljanje osjetljivih informacija o obrambenim kapacitetima zemlje.
Katharina König-Preuss također vidi problem: "Što se događa s tim informacijama o kritičnoj infrastrukturi? Ne vidi se da AfD kasnije predlaže mjere za jačanje policije ili civilne zaštite.“
AfD-ovi političari često su kritizirani zbog bliskosti s Rusijom Vladimira Putina. Više visokih članova stranke se sumnjiči da su primali novac iz mreža bliskih Kremlju. Protiv dvojice zastupnika iz Bundestaga i Europskog parlamenta trenutno se vodi istraga zbog sumnje na primanje mita - iz Rusije i Kine.
AfD je sve optužbe o špijunaži oštro odbacio i poziva se na svoje demokratsko pravo kontrole vlasti.
DW je želio razgovarati i s klubom zastupnika AfD-a o praksi postavljanja pitanja, ali na zahtjev za intervju nije dobio odgovor, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....