Rupert Murdoch, medijski mogul, rođen je 11. ožujka 1931. u Melbourneu, u obitelji australskog novinskog magnata Sir Keitha Murdocha. Od ranih dana bio je zaokupljen svijetom medija; dok je pohađao Oxford aktivno se bavio uređivanjem i pisanjem te je njegov studentski kolega primijetio kako Murdoch živi u sobi u kojoj uz fotografije Beatlesa stoji i bista Lenjina. Taj spoj pragmatizma i sklonosti kontroverzi određen će cijeli njegov život.
Nakon što mu je otac umro 1952., mladi Rupert vratio se iz Engleske i preuzeo svoj prvi list, "The News", tabloid iz Adelaidea. Odluka da donese senzacionalistički ton novinama—kronike zločina, seksa i skandala—digla je prodaju i lansirala mladića s velikim apetitima u orbitu australskog medijskog establishmenta.
Nije se zaustavio. U slijedećem desetljeću preuzimao je i uređivao novine u Sydneyju, Perthu, Melbournu, Brisbaneu, a 1964. utemeljio je i prvi nacionalni australski dnevni list, "The Australian". Murdochov princip bio je jasan: naslovnice koje vrište, sport, zabava i nemilosrdan fokus na zvijezde i skandale.
Ambicije su ubrzo postale internacionalne. U 1968. Murdoch prelazi u London i kupuje "News of the World", a zatim popularni, propali "The Sun". Upravo tamo dovodi do usavršavanja tabloidskog modela—seks na trećoj stranici, velike fotografije, britak jezik. Sunce nije nikada više zalazilo nad njegovim carstvom.
Nezaustavljiv, ubrzo širi imperij u Ameriku: prvo listovi kao što su "San Antonio News" i "New York Post", a kasnije medijska konglomeracija preko cijelog kontinenta. Osnivanjem News Corporationa 1979. koncentrira moć, preuzima prestižna izdanja poput "The Timesa" i "The Sunday Timesa" u Velikoj Britaniji, zatim i "Wall Street Journal". Krajem 20. stoljeća, Murdoch je već globalni brend, figura s transatlantskim utjecajem gotovo bez presedana.
Murdoch je stvorio i lansirao Fox, televizijsku mrežu koja će kasnije promijeniti američki medijski i politički pejzaž, osobito osnivanjem Fox Newsa 1996. godine. Taj kabelski kanal razvio je poseban spektar televizijskog novinarstva, usmjeren na konzervativnu publiku, ali i s tolikim utjecajem da su američki političari tražili blagoslov ili podršku, svjesni njegove sposobnosti oblikovanja javnog mnijenja.
Kroz gotovo sedam desetljeća dominacije, Murdoch nije izbjegavao kontroverze. Bivao je optuživan za manipulaciju javnosti, širenje dezinformacija, pa čak i izravno miješanje u izborni proces, najpoznatije u Britaniji, gdje su upravo Murdochovi tabloidi, tvrde istraživači, često preusmjeravali tokove političkog raspoloženja. Murdochovi mediji prozvani su zbog seksizma, homofobije, širenja klimatskog skepticizma, pa i podržavanja radikalizacije u politici.
Najveći skandal izbija 2011. godine kada Murdoch zatvara "News of the World" zbog afere prisluškivanja telefona velikog broja javnih osoba. Istrage u Britaniji i SAD-u otkrile su obrazac korupcije i podmićivanja, Murdoch je javno svjedočio pred britanskim parlamentom, a ugled mu je ozbiljno narušen.
Još veći odjek imale su godine kad je Fox News postao ključni oslonac uspona Donalda Trumpa. Fox, pod Murdochovim vodstvom, okretao je vjetrove u korist tadašnjeg republikanskog kandidata. Trump, politički autsajder, dobio je redovit termin na Fox & Friends i time oblikovao diskurs protiv tadašnjeg predsjednika Obame. Premda je Murdoch osobno Trumpa povremeno omalovažavao—navodno ga je u privatnim razgovorima nazvao „idiotom”—nije mogao propustiti priliku za spektakl i rast gledanosti.
Njihov odnos godinama je oscilirao između otvorene prisnosti i latentnog sukoba. Izvori ističu da su tijekom Trumpove predsjedničke kampanje 2016. Murdochovi mediji najprije favorizirali druge republikance, no kada je Trump postao favorit, Murdoch javno kaže da je „stranka luda ako se ne ujedini iza njega”. Privatno, jasno se distancirao, osobito kad su Trumpove politike prelazile crvenu liniju i prijetile interesima konglomerata.
U Ovalnom uredu, Trump je gotovo svakodnevno zvao Murdocha, uvažavao njegovo mišljenje, a Fox News je držao izvorom svakodnevnog legitimiteta. No, nakon izborne noći 2020., kada Fox News među prvima objavljuje pobjedu Joe Bidena u Arizoni, Trumpovi napadi postaju otvoreni: Murdoch i Fox „znaju da su izbori ukradeni”, a Trump ih proziva zbog „izdaje”. Iza kulisa, Murdoch u sudskom procesu oko izazova rezultatu izbora daje izjave u kojima optužuje Trumpa da „uništava 25% Amerikanaca lažima o ukradenim izborima” te priznaje da je to „velika šteta za zemlju, gotovo zločin”.
Prekretnica nastupa 2025., kad Wall Street Journal, također Murdochova publikacija, objavljuje članak koji Trumpa dovodi u vezu s Jeffreyjem Epsteinom. Radi se o navodnoj čestitki s lascivnim crtežom, za Epsteinov rođendan, koju je potpisao Trump. Predsjednik bijesni, zahtijeva od Murdocha da zaustavi tekst, naziva ga lažnjakom, prijeti tužbom i javno poručuje kako će ga „tužiti do iznemoglosti”. Taj sukob postaje pravni spektakl—dva najmoćnija arhitekta suvremenog konzervativizma suočavaju se na sudu, a američki mediji pišu da Fox News više nije neskriveni Trumpov fan-klub. Dapače, Murdochovi novinari, uz Wall Street Journal i New York Post, spremno guraju teme koje Trumpu štete, a sam Murdoch, s 94 godine, javno poručuje: „Neću dopustiti da me itko zastrašuje.”
Murdochova kontrola nad carstvom nije više apsolutna. Godine 2023. formalno se povlači s mjesta predsjednika Fox Corporation i News Corpa, no godinama ranije počinje preslagivanje moći unutar obitelji. Sinovi James i Lachlan, te kćeri Elisabeth, Prudence i Grace, godinama vode bitku za nasljedstvo. Murdoch pokušava izmijeniti obiteljski trust kako bi Lachlanu, najvjernijem republikanskoj liniji i očevom favoritu, trajno predao kontrolu. Elisabeth, Prudence i James to osporavaju na sudu, nazivajući to „pažljivo orkestriranom prijevarom”; sud u Nevadi 2024. odlučuje protiv Murdocha, označivši njegovo miješanje kao „metodičnu obmanu”. Unatoč tome, imperij ostaje podijeljen, sukobi ne prestaju, a javnost ima dojam da je priča inspirirala niz televizijskih serija s motivom borbe za moć.
Murdochova ostavština podijeljena je kao i njegov novinarski ethos. Pristaše ga slave kao genija populističkog novinarstva, inovatora s nepogrešivim instinktom za ono što masa želi čitati i gledati. Otvorio je informaciju „malom čovjeku”, razbio tradicionalnu elitu i svakome dao mogućnost da postane vijest. Protivnici ga optužuju da je narušio standarde, poticao klevetu i ogolio novinarstvo do granica senzacije, dovodeći u pitanje objektivnost, etiku pa i samu racionalnost javnog diskursa.
Najveće tragedije u njegovu poslovnom životu bile su zapravo posljedica vlastitih uspjeha—carstvo preveliko za jednu biračku volju, utjecaj toliki da ni on sam više nije mogao upravljati posljedicama. Kad je stvorena "zvijer" po imenu Trumpizam, Murdoch je pokušao distanciranje, pa onda naglo povlačio konce kako bi minimizirao štetu za brend i buduće generacije.
Nije izbjegavao izravne, često brutalne, obračune s konkurencijom i političarima. Njegovi listovi pokretali su kampanje, rušili premijere, mijenjali tijek sudskih procesa ili, poput Fox Newsa, krojili epohu, čime je ušao u sferu pop-kulture kao lajtmotiv teorija o deep stateu, moći impresarija ili, jednostavno, novodobnog robinhudovstva za desno nastrojene mase.
Na osobnom planu, Murdoch je bio i nemiran privatni čovjek: sklon brzim brakovima i još bržim razvodima, otac šestoro djece, do samog kraja ostao je radoholičar, često i urednički autokrat. Imao je simpatizere i žestoke protivnike, ali njegov radikalan stil upravljanja—osobno precrtavanje naslovnica, brze smjene urednika, opsesivna briga oko svake sitnice—bio je konstanta, koju ni digitalizacija ni hiperprodukcija informacija nisu mogli nadjačati.
Odlazak s formalne pozicije predsjednika nije značio potpunu predaju. I u posljednjim desetljećima života, Murdoch je nastavio sklapanje velikih akvizicija, od prodaje većine Foxovih zabavnih kanala Disneyju, čime je osigurao milijarde za obitelj, do promjena vlasničkih struktura koje će se osjećati još dugo nakon njega.
Rupert Murdoch—čovjek koji je iz malog obiteljskog lista iz Adelaidea izgradio imperij što kroji politiku i javno mnijenje triju kontinenata, ličnost je koja, bez obzira na stavove o njegovu naslijeđu, ostaje paradigmom moći i kontroverze novog doba. Njegova biografija nosi pouku: u digitalnom dobu, granice između politike, zabave i manipulacije nikada nisu bile tanje ni opasnije.
No, što će ostati na kraju, sada kad sudske bitke bjesne oko posljednjeg Murdochovog parafa, nitko sa sigurnošću ne zna—osim da priča o Rupertu Murdochu neće tako skoro napustiti naslovnice, baš kao što ni on nikada nije prestajao određivati što će na njima pisati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....