Od početka ruske agresije na Ukrajinu jedan od najbližih saveznika Kijeva je Poljska. No, poljski predsjednik Karol Nawrocki u petak je najavio da bi se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom moglo oduzeti najviše poljsko državno odličje, jer je Zelenski u srijedu dekretom jednu vojnu postrojbu nazvao po Ukrajinskoj ustaničkoj vojsci (UPA), koja je u WW2 surađivala s nacistima, te je odgovorna za pokolj 100.000 Poljaka u regiji Volinju.
Riječ je o elitnoj ukrajinskoj jedinici "Sjever", kojoj je Zelenski sada dodijelio počasni naziv "Heroji UPA-e", što je izazvalo ogorčenje u Poljskoj. Kako prenosi Reuters, poljski predsjednik Nawrocki kritizirao je tu odluku, ustvrdivši da ona jača ruske propagandne narative i produbljuje povijesne napetosti između Poljske i Ukrajine.
"Veličanjem UPA-e predsjednik Zelenski pružio je najbolji materijal i obilje kisika ruskoj propagandi", rekao je Nawrocki novinarima u Varšavi, dodavši da bi ta odluka Kijeva mogla smanjiti poljsku potporu ulasku Ukrajine u EU.
"Nažalost, predsjednik Zelenski je pokazao da Ukrajina, u smislu mentaliteta – veličajući bandite, ubojice iz Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA) – nije spremna biti dio europske obitelji. Jer u europskoj obitelji ne možete veličati bandite [koji su] ubijali žene i djecu, ubijali Poljake", rekao je Nawrocki.
Orden Bijelog orla Zelenskom je 2023. dodijelio tadašnji poljski predsjednik Andrzej Duda. Prema poljskom zakonu, državno odličje može se oduzeti ako se utvrdi da je primatelj počinio djela koja ga čine nedostojnim počasti. Kako je rekao Nawrocki, povjerenstvo Reda bijelog orla - savjetodavno vijeće koje nadgleda to najstarije poljsko državno odlikovanje - sastat će se 8. lipnja.
"Predložio sam da jedna od točaka dnevnog reda bude oduzimanje Ordena Bijelog orla predsjedniku Zelenskom", kazao je Nawrocki.
Lech Walesa: Zelenski me uvrijedio
Odluku Kijeva kritiziralo je i poljsko Ministarstvo vanjskih poslova. Televizija RMF izvijestila je da je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Marcin Bosacki već u četvrtak podnio službeni prosvjed ukrajinskom veleposlaniku Vasylu Bodnaru, upozorivši ga da će odluka Zelenskog razljutiti i otuđiti mnoge Poljake.
U petak ujutro službeno je istupio i glasnogovornik poljskog Ministarstva vanjskih poslova Maciej Wewiór, koji je ustvrdio da preimenovanje ukrajinske jedinice po UPA-i Poljska gleda "u nedvosmisleno negativnom svjetlu".
"Ova odluka vrijeđa sjećanje na žrtve te organizacije, potkopava dijalog između naših naroda i može biti iskorištena od strane ruske propagande koja nas nastoji podijeliti i potkopati podršku Ukrajini", napisao je Wewiór na društvenim mrežama.
Još je oštrija bila poljska desničarska opozicija iz redova stranke Pravo i pravda (PiS), bliske predsjedniku Nawrockom. Zamjenik predsjednika PiS-a Przemyslaw Czarnek nazvao je odluku Zelenskog "sramotnim signalom poslanim poljskom društvu" i "demonstracijom krajnje nezahvalnosti" prema zemlji koja je jedan od najvećih pomagača Ukrajine od početka ruske agresije.
"Ne može se jedan dan govoriti o partnerstvu s Poljskom i pomirenju, a već sljedeći dan veličati formacije odgovorne za pokolj tisuća Poljaka", napisao je Czarnek još u srijedu.
Kritički se o odluci Zelenskog oglasio i bivši poljski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Lech Wałęsa, koji inače snažno podržava Ukrajinu. Čak je najavio da će prestati nositi značku s ukrajinskom zastavom koju tijekom javnih nastupa stalno nosi na prsima.
"Odajući počast banditima UPA-e, predsjednik Ukrajine uvrijedio je mene i sve naše ubijene sunarodnjake. Stoga sam skinuo ukrajinsku zastavu s prsa. Nastavit ću pomagati naciji u borbi protiv Sovjeta [Rusa]. Odbijam podržati predsjednika Zelenskog!" napisao je Wałęsa na društvenim mrežama.
Kijev: reakcija Poljske je žalosna
Ogorčenje u Poljskoj dostiglo je takve razmjere da je morao reagirati i poljski lijevo-liberalni premijer Donald Tusk, koji se redovito sukobljava s desničarskim predsjednikom Nawrockim. Kako prenosi poljska televizija TVN, premijer je pokušao smiriti uzavrelu situaciju koja prijeti pogoršanjem odnosa između dviju zemalja.
"Očekivao bih da će oba predsjednika moći prevladati ove povijesne emocije i pokušati izgraditi ovo teško, ali nužno poljsko-ukrajinsko prijateljstvo i suradnju“, rekao je Tusk, dodavši da će u protivnom "Kremlj zaista imati razloga za radost“. Ipak, i on je ustvrdio da odluka Zelenskog "krši našu povijesnu osjetljivost", te je pozvao Ukrajince da pokažu veću svijest o tome "što ovo sumorno nasljeđe UPA-e znači iz perspektive svakog Poljaka".
U Kijevu je, pak, glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Georhyi Tyhyi novinarima rekao da je "žalosno“ što je u Poljskoj došlo do negativne reakcije na imenovanje jedinice po UPA-i. Kako prenosi Reuters, Tyhyi je ustvrdio da Ukrajina nije htjela nikoga uvrijediti.
"Naša povijest potvrđuje da samo Moskva ima koristi od sporova između Ukrajinaca i Poljaka", rekao je Tyhyi, poručivši da za ukrajinske vojnike "borba UPA-e strogo simbolizira protivljenje imperijalnoj politici Moskve".
Ukrajinski predsjednik Zelenski ranije je izjavio da je odluku o preimenovanju jedinice "Sjever" u "Heroje UPA-e" donio "kako bi obnovio povijesne tradicije nacionalne vojske" i odao počast toj jedinici zbog njezine uloge u obrani neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
Kad zločinci postanu heroji
Ovaj aktualni spor, potaknut Zelenskijevim dekretom, otvorio je stare rane u poljsko-ukrajinskim odnosima uslijed različitog tumačenja povijesnih događaja iz WW2. Volinjski masakr Poljska službeno klasificira kao genocid, dok ga ukrajinski povjesničari nazivaju "tragedijom" te ga opisuju kao dio šireg ratnog sukoba u kojem su zločine činile obje strane. No, taj je masakr samo dio šireg problema kojeg u interpretaciji Drugog svjetskog rata imaju Poljska i Ukrajina.
Poljska već godinama izražava ogorčenje zbog ukrajinskog revizionizma u odnosu na WW2, budući da se čelnici tadašnje Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) Stepan Bandera i Roman Šuhevič, koji su kolaborirali s njemačkim nacistima i bili odgovorni za pokolje Poljaka (kao i Židova i Rusa), u današnjoj Ukrajini slave kao borci za slobodu, pa tako glavne avenije u Kijevu nose njihova imena (što su osudili i Centar Simon Wiesenthal i Svjetski židovski kongres).
Ukrajina je lani kritizirala namjeru Poljske da uspostavi nacionalni praznik u spomen na "žrtve genocida koji je počinila OUN-UPA", kao i predloženi zakon poljskog predsjednika Nawrockog kojim bi se kriminaliziralo promicanje ideologija povezanih s ukrajinskim nacionalističkim skupinama iz Drugog svjetskog rata. Tenzije su buknule i u veljači ove godine, kada je šef ukrajinskog Instituta nacionalnog sjećanja Aleksandar Alferov – bivši glasnogovornik neonacističke postrojbe Azov - poljske žrtve u Volinju nazvao mitom, što je također negativno odjeknulo u Poljskoj.
Znatne kontroverze
Odluka Zelenskog da svoju vojnu jedinicu nazove po UPA-i nije bio jedini prošlotjedni skandal koji je uzbunio duhove u Poljskoj. Samo dva dana prije nego što je Zelenski donio taj dekret, Ukrajina je ponovo pokopala repatrirane posmrtne ostatke jednog od vođa OUN-a Andrija Melnika – nakon što je njegov pepeo ekshumiran u Luksemburgu, a zatim prevezen u Ukrajinu – a svečanom pokopu na Nacionalnom vojnom memorijalnom groblju kod Kijeva prisustvovao je i Zelenski, skupa s drugim visokim ukrajinskim dužnosnicima.
"Sada, kada na ukrajinskom tlu, pod našom ukrajinskom zastavom, uz zvuk ukrajinske himne, odajemo dužnu počast našim ukrajinskim herojima, u srcima osjećamo sve kroz što su Ukrajinci bili prisiljeni proći, sve što je naš narod morao podnijeti", rekao je tom prilikom Zelenski, kako prenosi Euronews, koji podsjeća da se 1938. godine OUN podijelio na dvije frakcije: OUN-M koju je predvodio Melnik i OUN-B koju je predvodio Stepan Bandera.
"Do danas su obje frakcije predmet znatnih kontroverzi zbog svojih ratnih aktivnosti, uključujući suradnju s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata, vođenu protivljenjem sovjetskoj vlasti", piše Euronews.
S Banderom nema Europske unije
Na kraju, valja reći da ukrajinska glorifikacija OUN-a i UPA-e nailazi na bijes u Poljskoj bez obzira na to stoluje li u Varšavi desničarska ili lijevo-liberalna vlada. Tako je u proljeće 2018., dok je Poljskom vladala konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), njezin šef Jaroslaw Kaczynski istaknuo da "Ukrajina neće moći u EU dok glorificira nacističke kolaboracioniste", odnosno da će "glorificiranje Stepana Bandere i drugih nacističkih kolaboracionista onemogućiti Ukrajini integraciju s EU".
Sedam godina kasnije, lani u kolovozu, potpredsjednik lijevo-liberalne vlade i ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz ponovio je navlas iste stavove, povezavši moguće pristupanje Ukrajine Europskoj uniji s priznavanjem Volinjskog masakra.
"Ako se Ukrajina ne suoči s genocidom u Volinju, ako ne bude ekshumacija, obilježavanja, onda nema nikakve šanse za ulazak u Europsku uniju", rekao je tada Kosiniak-Kamysz, naglasivši svoje "vrlo jasno i čvrsto protivljenje"“ veličanju nasljeđa Stepana Bandere.
Kako sada stvari stoje, različite interpretacije Drugog svjetskog rata i uloge ukrajinskih kolaboracionista još dugo će opterećivati odnose Kijeva i Varšave. Svaka sličnost s balkanskim prostorima je više nego očita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....