Venezuela u ruševinama: traje očajnička potraga za 50 tisuća nestalih; nedostaje svjetiljki pa ih traže i mobitelima...

Više od 50 tisuća ljudi evidentirano je kao nestali nakon dva razorna potresa koja su pogodila Venezuelu u srijedu.

Dok traje očajnička potraga za preživjelima, brojne zemlje šalju pomoć državi u kojoj su razmjeri katastrofe dodatno pogoršani dugogodišnjim ekonomskim kolapsom, zbog kojeg službe za pomoć i spašavanje često nemaju ni najosnovniju opremu, pa su stanovnici prisiljeni sami kopati kroz ruševine kako bi pomogli unesrećenima.

Brojni videozapisi na društvenim mrežama pokazuju napore stanovnika koji pokušavaju, često uz minimalan alat, doći do sumještana čiji se pozivi upomoć čuju iz ruševina. Uobičajeno se smatra da se šanse za preživljavanje drastično smanjuju nakon 72 sata, no u uvjetima visokih ljetnih temperatura taj rok može biti i kraći, budući da je najveća opasnost koja prijeti stradalima dehidracija.

Stiže pomoć

Spasilačke ekipe prve su poslale zemlje iz okruženja Venezuele – Kolumbija, Čile, Dominikanska Republika, Salvador i Meksiko. Među prvima se na poziv venezuelske vlade za pomoć odazvala Švicarska, čiji je sustav spašavanja među najučinkovitijima na svijetu i s brojnim sudjelovanjima u akcijama spašavanja diljem svijeta. U kratkom vremenu poslali su 80 spasilaca s osam potražnih pasa te oko 18 tona specijalizirane opreme za potragu i spašavanje iz ruševina. Veliku pomoć šalje i SAD, i to liječničke timove i ekipe za potragu i spašavanje, te humanitarnu pomoć vrijednu 150 milijuna eura.

Osim toga, SAD je do kraja godine ukinuo i sankcije na međunarodni platni promet Venezuele za sve transakcije povezane s pomoći i obnovom nakon potresa. Sjedinjene Američke Države, nakon upada specijalnih snaga i uhićenja Nicolasa Madura, strogo kontroliraju venezuelske prihode od prodaje nafte. Novac od prodaje polaže se na poseban račun u Kataru, koji nadzire američko Ministarstvo financija, a isplate odobrava SAD nakon što Venezuela priloži obrazloženje troškova.

Prve zrakoplove s pomoći su tijekom petka počele slati i pojedine europske zemlje, no s obzirom na razmjere uništenja, kao i broj žrtava, u tijeku je prava utrka s vremenom kako bi se iz ruševina izvukao što veći broj unesrećenih. Razmjere katastrofe povećala je i činjenica što je srijeda u Venezueli bila nacionalni praznik, koji su mnogi proveli u svojim domovima.

Razorni drugi potres

Ukupno se, prema prvim izvještajima, potpuno urušilo oko 250 visokih zgrada. Mnogi stanovnici sada nemaju kamo, noće na otvorenom ili u automobilima, bez osnovnih potrepština. Trgovine koje su ostale koliko-toliko neoštećene već su poharane, a sada je glavna briga, osim spašavanja zatrpanih, kako milijunima ugroženih osigurati pitku vodu i osnovne namirnice te spriječiti izbijanje zaraznih bolesti. I prije potresa gotovo osam milijuna stanovnika Venezuele trebalo je humanitarnu pomoć zbog dugogodišnjih ekonomskih sankcija.

Dvostruki potres koji je pogodio nesretnu zemlju rijetka je geološka pojava. Prvi potres magnitude 7,2 dogodio se na dubini od 21,9 km, oko 200 km zapadno od Caracasa, nakon čega je, 39 sekundi kasnije i 45 km dalje, uslijedio još jači, magnitude 7,5, i na manjoj dubini od 10 km. Iako je riječ o naoko maloj razlici u magnitudi, drugi potres je po amplitudi bio dvaput jači od prvog potresa i oslobodio je gotovo triput više energije, pojašnjavaju seizmolozi. Plitki epicentar i činjenica da se dogodio kratko nakon prvog potresa, zbog čega mnogi ljudi nisu imali vremena za bijeg na sigurno, kao i u mnogim slučajevima loša gradnja stambenih objekata, pridonijeli su velikom broju stradalih.