Xi od prvog dana svog mandata predsjednika nastoji razbiti bilo kakvu opoziciju njegovim idejama i planovima. Evo priče

Tako to izgleda u Kini. Konferencija o ekonomskom radu održana je 10. i 11. prosinca, a govor koji je na njoj održao Xi Jinping, generalni sekretar Centralnog komiteta Kineske komunističke partije (KPK), predsjednik Narodne Republike Kine i predsjednik Središnje vojne komisije (titule navodim po redu kako to rade službeni mediji u Pekingu), objavljen je ove nedjelje.

Xi je pozvao na “usidravanje ekonomskog rasta oko domaće potražnje kao njegova glavnog pokretača”. Nije to novost, Kina već nekoliko godina nastoji potaknuti građanstvo da troši više kako bi potrošnja postala veći pokretač ekonomskog rasta od izvoza. Procjenjuje se da će ove godine oko 40 posto BDP-a ostvariti domaća potrošnja – globalni je prosjek oko 60 posto.

Digresija: tijekom globalne financijske krize 2008. godine snažnije je bila pogođena Njemačka, koja ima izvozno orijentiranu ekonomiju, nego Francuska, koja se više oslanja na domaće tržište.

Zato je Xi na sastanku u prosincu govorio da bi Kina trebala “koordinirati napore poticanja potrošnje i proširenja ulaganja te u potpunosti iskoristiti prednosti kineskog supervelikog tržišta”. U nedostatku domaće potrošnje, Kina jača izvoz, što je dovodi u sukob s brojnim državama, primjerice EU-om, jer zatrpava tržišta proizvodima koji su jeftiniji zato što iza njih stoje državne subvencije koje naša Unija zabranjuje.

Iako je ekonomska priča o Kini nesporno zanimljiva, iz vijesti s početka teksta pozornost privlači tajnovitost, neobjavljivanje govora koji se teško može smatrati misterijem. No, to je Kina, sumnjičava prema strancima kroz cijelu povijest, a u DNK-u Partije nalazi se nepovjerenje prema svima, prije svega domaćem stanovništvu – nije li jedan od prvih Lenjinovih poteza bilo osnivanje tajne policije koja se bavila “neprijateljima naroda”? Znamo kako s njima.

Dopustite mi kratki osobni odmak, čini mi se da u Hrvatskoj raste želja nekih političkih krugova da vrate ideju “neprijatelja naroda” koji se s njima ne slažu.

Xi od prvog dana svogamandata generalnog sekretara/predsjednika nastoji razbiti bilo kakvu opoziciju njegovim idejama i planovima, a jedan od alata koje koristi borba je protiv korupcije. Svakako su kažnjeni drugovi koji su se ogriješili o Partijski kodeks ponašanja, ali kažnjeni su i brojni koji su dali do znanja da bi se mogli suprotstaviti Xiju. Iako je čišćenje partijskih redova postala redovita vijest, svijet je ostao šokiran kad je predsjednik Središnje vojne komisije smijenio generala Zhanga Youxija, zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske (NOV) Kine i potpredsjednika Komisije. NOV je pod partijskom kontrolom.

Što se događa u vojsci

I dalje ne znamo stvarne razloge smjene – pisao sam u “Slobodnoj” prije dva tjedna o tom slučaju – a globalni odjeci se i dalje ne stišavaju.

Zorana Baković, vjerojatno najbolja sinologinja u okruženju, u prošlom broju Panorame objasnila je ozračje koje je potaknulo Xija: kineska vojska nije uz konzervativne snage unutar Partije, već uz reformističke, koje ne žele kult jednog lidera. A Xi sebe vidi novim Mao Zedongom, uvjeren da će, za razliku od njega, učiniti zemlju najmoćnijom na svijetu.

U svim tim raspravama i razmatranjima pekingologa, pozornost izaziva potez američke Središnje obavještajne agencije (CIA). Reuters je 12. veljače prvi objavio: “Samo nekoliko tjedana nakon dramatičnog uklanjanja najvišeg kineskog generala, CIA pokušava iskoristiti svaku moguću neslogu novim javnim videom koji cilja na potencijalne obavještajne doušnike u kineskoj vojsci. Američka obavještajna agencija u četvrtak je objavila video u kojem je prikazan razočarani kineski vojni časnik srednjeg ranga, što je najnoviji korak SAD-a u kampanji za povećanje prikupljanja ljudskih obavještajnih informacija o strateškom rivalu Washingtona.”

Video traje 95 sekundi, na mandarinskom jeziku, a časnik zamišljeno hoda vojnom bazom, kako je prepričao The Wall Street Journal.

“Vođe štite samo svoje sebične interese”, tumači njegove misli pripovjedač. “Njihova moć izgrađena je na bezbrojnim lažima. Ali sada se ti zidovi laži ruše, ostavljajući nas da čistimo nered.”

Iako se imenom ne spominje, video je izravna referencija na generala Zhanga, koji je bio jedan od rijetkih kineskih vojnika s borbenim iskustvom iz rata s Vijetnamom 1979. godine, posljednjim ratom u kojem je NOV Kine sudjelovao, ne na slavu vojske. “Svatko s liderskim sposobnostima smatra se prijetnjom i nemilosrdno će biti uklonjen.”

Na kraju se oglašava i sam časnik: “Ne mogu dopustiti tim luđacima da oblikuju budući svijet moje kćeri”, uzima prijenosno računalo dok je parkiran na osamljenom mjestu i otvara stranicu na kojoj na kineskom piše “Kontaktirajte CIA-u”. U odjavnoj špici prikazuje se adresa CIA-e na Toru, mreži koja jamči anonimnost.

William Burns, bivši američki veleposlanik u Moskvi, a u administraciji Joea Bidena direktor CIA-e, pokrenuo je istu operaciju u Rusiji. Od svibnja 2023. u više navrata objavljivani su videozapisi s pozivom ruskim vladinim službenicima i građanstvu s pristupom vrijednim informacijama da se jave Agenciji. Novac se podrazumijeva. Burns, sada u mirovini, u razgovoru s novinarom The Financial Timesa objavljenom početkom ove godine, ustvrdio je da su ostvarili zadovoljavajući rezultat.

Razumljivo, neće reći da je cijeli projekt propao i ako je propao. U svakom slučaju, već i informacija o objavi videa zabrinula je kineske službe sigurnosti jer je došao u trenutku kad su brojni časnici preispitivali Xijevu odluku, u pravilu privatno. Posijati sumnju u NOV-u bio je cilj i svakako je ostvaren.

“Kina će poduzeti sve potrebne mjere kako bi se odlučno borila protiv infiltracije i sabotaže stranih protukineskih snaga (postoje, dakle, i domaće protukineske snage, op. žt) te odlučno štitila nacionalni suverenitet, sigurnost i razvojne interese”, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian novinarima u petak.

Direktor CIA-e John Ratcliffe izjavio je da su videozapisi stigli do mnogih kineskih građana pa će nastaviti nuditi kineskim vladinim dužnosnicima “priliku za zajednički rad na svjetlijoj budućnosti”. I novac.

CIA na terenu

Kina i SAD dvije su vodeće sile ovog stoljeća koje se nadmeću na svim razinama, a obavještajna je u pravilu bila skrivena od javnosti, no očito je da su u Agenciji zaključili da su videoporuke ciljanim skupinama uspješne – ova o kojoj pišemo peta je upućena Kini od listopada 2024. godine. CIA je izjavila da je uvjerena da online kampanja prodire kroz kineska internetska ograničenja “velikog vatrozida” (Great Firewall) i dopire do ciljane publike, piše Reuters.

“Naši prošli videozapisi dosegnuli su milijun

Američke obavještajne službe u jesen 2021. godine objavile su da će Putin sigurno napasti Ukrajinu, samo im nismo vjerovali, dijelom i zbog katastrofalnog povlačenja iz Afganistana, koje je bilo posljedica pogrešnih informacija službi o sposobnostima talibana i održivosti sustava u Kabulu koji su zasnivao, postalo je jasno, samo na međunarodnim snagama. Nakon agresije postalo je razvidno da CIA ima izvore u samom vrhu Kremlja. Situacija u Kini sasvim je drukčija i zato je ona najveći izazov američkih i drugih zapadnih obavještajaca.

“Kineska vlada je od 2010. godine sustavno demontirala operacije CIA-e u zemlji, ubivši ili zatvorivši više od desetak izvora tijekom dvije godine, onesposobivši obavještajno prikupljanje podataka godinama poslije”, izvijestio je The New York Times u svibnju 2017. godine. Američki dnevni list prenio je i da do izlaska teksta nije bilo riješeno je li mrežu razbila kineska krtica unutar CIA-e ili je riječ o kineskom hakiranju tajnog sustava koji je CIA koristila za komunikaciju sa stranim izvorima.

Iako moderna tehnologija otvara niz mogućnosti dolaska do osjetljivih podataka, obavještajne službe čiji čelnici istupaju u javnosti, tako britanski MI6, francuski DGSE, njemački BND i CIA, i dalje tvrde da je ljudski faktor na terenu nezamjenjiv.

Vidjelo se to kad je Izrael 2024. godine krenuo u otvoreni sukob s iranskim satelitima u regiji pa je uslijedio potez koji je šokirao sve: eksplozije dojavljivača koje su imali brojni čelnici šijitskog militantnog pokreta Hezbollah. I djelovanje agenture u Iranu koja je upravljala napadima na nuklearni program.

NYT je prenio bolno priznanje koje je prijašnja administracija Baracka Obame svakako željela sakriti, a Trumpova u prvom mandatu brzo podijelila s javnosti. Treba ipak imati na umu da je riječ o obavještajcima, a Kinez Sun Tzu je rekao da je “sav rat u obmani”, pa i špijunski, stoga ne smijemo odbaciti mogućnost da je CIA tekst koristila kako bi Kini poručila da su mreže obnovljene.

No, WSJ 2023. u tekstu na istu temu tumači da je ljudski faktor i dalje ključni obavještajni problem kad je riječ o Kini. “Špijunski sateliti pomno prate kinesko vojno raspoređivanje i planove modernizacije, dok kibernetički i prisluškivački alati prikupljaju ogromne količine kineske komunikacije. Osim toga, američko razumijevanje Xijevih planova dolazi uglavnom iz zaključivanja i analiziranja njegovih čestih javnih izjava”, rekli su dužnosnici WSJ-u. “Kina je mnogo teža obavještajna meta nego što je bila prije deset godina, kada su agenti izgubljeni. Xijev sustav na prvo mjesto stavlja sigurnost pa zato koristi orvelovske nadzorne mehanizme koji uvelike kompliciraju špijunske operacije unutar zemlje.”

Kina ne sjedi prekriženih ruku, kad je Trump početkom mandata pustio mahnitom Elonu Musku da otpušta ljude s posla bez plana i razuma, na cesti su ostali brojni stručnjaci kojima su istog trena pristupili kineski, navodno “head hunteri” (lovci na talente) ponudivši im dobro plaćen posao za tvrtke koje trebaju baš ta njihova posebna znanja i vještine.

Bloomberg je prošli tjedan objavio kako je kinesko Ministarstvo državne sigurnosti (MSS), glavna obavještajna agencija, provelo gotovo dva desetljeća organizirajući metodičnu kampanju izvlačenja zrakoplovnih tajni iz cijelog zapadnog lanca opskrbe.

Bitka za Tajvan

Prema američkim vlastima i istragama FBI-a, MSS je ciljao sve, od svjećica i senzora do pomoćnih pogonskih jedinica, preklopnih sustava i, što je najvažnije, mlaznih motora. Cilj je zoran, smanjiti ovisnost Pekinga o američkoj i europskoj zrakoplovnoj dominaciji i ubrzati rast domaće komercijalne zrakoplovne industrije jer je riječ o jednom od posljednjih vrhunskih industrijskih sektora u kojima i dalje dominira Zapad. Ako Kina zatvori taj jaz, legalno ili na drugi način, može preoblikovati ne samo tržišta, već i strateški utjecaj, tumači Agencija.

Nadmetanje Kine i SAD-a nije ograničeno samo na te dvije države, američki državni tajnik Marco Rubio i japanski ministar vanjskih poslova Toshimitsu Motegi složili su se, tijekom razgovora na marginama Sigurnosne konferencije u Münchenu, o potrebi modernizacije odnosa u području ekonomske sigurnosti te razgovarali o najnovijim kineskim trgovinskim i izvoznim mjerama protiv Japana.

Kina, s druge strane, ulaže velike obavještajne napore kako bi prodrla u krugove tajvanske vojske i dobila precizne informacije o obrambenim planovima.

SAD je, iako Trumpova administracija razara savezničke veze carinama i traženjem drugih ustupaka – dio europskih službi krajem prošle godine ograničio je informacije koje dijeli s američkom obavještajnom zajednicom pa je direktor CIA-e Ratcliffe dojurio u Bruxelles jamčeći da podatci neće doći u ruke Kine ili Rusije – i dalje u boljem položaju nego Kina jer ima brojne partnere, primjerice angloamerički savez koji potječe iz Drugog svjetskog rata “Pet očiju” – SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija, Novi Zeland. Pekingu ostaje Rusija čiji je vrh premrežen američkim obavještajcima pa mora dobro paziti što će podijeliti s Moskvom.

Zbog toga je Rubio u Münchenu poručio Europi: “Postoje određeni temeljni izazovi između Zapada i Kine koji će se iz niza razloga nastaviti u doglednoj budućnosti, a to su neke od stvari u kojima se nadamo surađivati s vama.”

Može, ako prestanete tražiti Grenland.