Promjena odnosa i retorike među tradicionalnim saveznicima ima svoju cijenu: brojni američki partneri među zapadnim zemljama, tvrde upućeni izvori, pokušavaju zaštititi svoje obavještajne podatke i operacije od SAD-a i Donalda Trumpa. Riječ je o europskim državama, ali i članicama obavještajnog saveza Five Eyes (Pet očiju) koji čine SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Novi Zeland. Oprez je plod prošlih iskustava – u Bijeloj kući iznova je predsjednik s poviješću vrlo neodgovornog postupanja sa špijunskim tajnama. No ovaj put panika u redovima sigurnosnih zajednica zapadnih zemalja dodatno je potencirana i zebnjom da se važnih klasificiranih podataka preko Trumpa sutra ne domognu neprijatelji poput Rusije i Kine. Alarm dodatno pali i činjenica da je Kongres odobrio Trumpove kontroverzne kadrove za nadgledanje obavještajnih operacija, i to usred javnih optužbi da se s osjetljivim podacima već naveliko krivo postupa. A i Trump-Muskova restrukturiranja unutar američke obavještajne zajednice ne ulijevaju nadu u kadrovsku kvalitetu i profesionalizam.
Američki saveznici koji standardno dijele obavještajne podatke sa SAD-om traže načine kako strogo povjerljive informacije zaštititi od Trumpove sumnjive administracije, objavio je nedavno i ugledni portal Politico. Suradnja među zapadnim zemljama u prikupljanju i razmjeni obavještajnih podataka desetljećima je vrlo slojevita i u njoj Washington često više daje nego što prima. Američke i druge zapadne obavještajne agencije, k tome, nerijetko provode zajedničke operacije. U takvoj situaciji teško je jednostavno isključiti prekidač i Ameriku ostaviti u mraku, no Trumpovo političko mahnitanje jako nagoni na oprez čak i u osjetljivim obavještajnim odnosima.
Moguće su opcije uvođenja zaštitnih mjera oko obavještajnih identiteta, najstrože čuvanih informacija iz zemalja gdje su agenti najugroženiji, pa i potpuno prikrivanje lokacija i identiteta operativaca u razgovorima s američkim kolegama – otkrio je za Politico moguće "sigurnosne mjere" zbog Trumpa visoki obavještajni dužnosnik jedne sjevernoeuropske zemlje. Brojni špijuni zapadnih država na sam spomen Trumpa podižu zaštitne barijere.
Neki su se europski saveznici bili prema Washingtonu obavještajno zatvorili i tijekom Trumpova prvog mandata, nakon što ih je narančasti silnik šokirao nizom skandaloznih poteza, poput objave povjerljivih lokacija iranskih dalekometnih raketa na Twitteru ili dijeljenja izraelskih obavještajnih podataka s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom. Jedan od bivših visokih dužnosnika britanske obavještajne službe MI6 svojedobno je javno obznanio kako je ta agencija tad "pomno pazila" što će otkriti Trumpovu Washingtonu.
Sadašnja situacija mnoge sigurnosne agencije u zapadnom svijetu još više zabrinjava. Ne samo zato što je Trump još raspojasaniji i luđi, nego i jer je u obavještajnu zajednicu instalirao mnoge suspektne figure, poput proruske agitatorice Tulsi Gabbard, koja je godinama javno iskazivala veliko razumijevanje s Vladimirom Putinom i sirijskim diktatorom Bašarom al-Asadom. Premda nema baš nikakva iskustva u radu sigurnosnih službi, Gabbard je prošloga tjedna imenovana šeficom američke Nacionalne obavještajne agencije. Njezina uloga je nadzor nad mrežom koja čini američku obavještajnu zajednicu, te će biti glavni Trumpov savjetnik za obavještajne poslove. I mnogim obavještajcima u SAD-u se čini da je ono što slijedi siguran scenarij iz noćne more.
Kash Patel, vatreni Trumpov lojalist koji je ovog tjedna potvrđen za direktora FBI-a, također je bremenit sumnjama i dugogodišnjim dvojbama za koga zapravo radi. Svojedobno je aktivno potkopavao istragu Zastupničkog doma Kongresa o pokušajima ruskoga miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Obećao je radikalno revidirati federalnu istražnu agenciju, koja igra i vitalnu obavještajnu ulogu u američkom životu, te iskorijeniti takozvanu "duboku državu", ma što taj pojam značio.
Najmanje kontroverzan Trumpov kadrovski izbor u američkom svijetu sigurnosti dosad je John Ratcliffe, šef CIA-e. On je tu dužnost obnašao i tijekom prve Trumpove administracije i, premda nije bio idealan, smatran je jednim od boljih Trumpovih kadrova. Zato ga je nedavno u Senatu iznova podržalo i 20 zastupnika iz redova demokrata.
Trenutna panika među američkim saveznicima nije, međutim, puka zebnja od odluka i politika koje će sutra preko osvojenih pozicija moći diljem zemlje i svijeta isijavati ova mreža Trumpovih MAGA suradnika. Ni mjesec dana nakon početka drugog Trumpova mandata njegova administracija već se suočila s konkretnim optužbama da pogrešno postupa s osjetljivim informacijama. CIA je, primjerice, na zahtjev Elona Muska i njegova "ureda za motornu pilu i rezanje administracije" poslala neklasificirane e-mailove s popisom imena i prezimena nedavno angažiranih operativaca zaduženih za Kinu. Senator Mark Warner iz Virginije, vodeći demokrat u odboru za obavještajne poslove, nazvao je to "katastrofalnim potezom za nacionalnu sigurnost" koji je iscrtao metu na leđima novih američkih regruta.
Selektivnost informacija koje će se ubuduće dijeliti između SAD-a i američkih partnera svakako znači i veliku opasnost od silnikove osvete. Ako nešto ključno zataje ili mu se suprotstave, prilično je logično očekivati Trumpovu odmazdu. No razmjena obavještajnih podataka između partnerskih zemalja često podrazumijeva i značajan slobodan prostor u pogledu toga što će se dati na uvid stranim kolegama. Kad se radi o takvim osjetljivim informacijama, povjerenje je iznimno važno, možda i najbitnije.
"To je domena u kojoj su najpresudniji odnosi", rekao je američkim medijima jedan europski obrambeni dužnosnik.
Američka obavještajna služba odigrala je svojedobno ključnu ulogu u upozoravanju i poticanju saveznika u Europi na planove Kremlja za invaziju na Ukrajinu. Nije tajna da su im pouzdane dokaze što se u Rusiji sprema ustupili i nekoliko mjeseci prije nego što su ruski tenkovi prešli granice te zemlje. No kad su zapadni sigurnosni dužnosnici prošli tjedan došli u Njemačku, na Münchensku sigurnosnu konferenciju, Trumpov razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ih je zaprepastio. Američka politika prema Europi stubokom se promijenila, pa je red da se – otvoreno ili prikriveno – promijeni i ona europska prema Trumpovoj Americi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....