Nekoliko sati nakon što je saznao da ga je ponovno zaobišla Nobelova nagrada za mir, iako je ovaj tjedan uspio dogovoriti (pri)mir(je) u Gazi, Donald Trump odlučio je dramatično eskalirati trgovinski rat s Kinom. Opet.
Američki je predsjednik na društvenim mrežama, u objavi kojom je najavio mjeru, Kinu nazvao "izuzetno neprijateljskom" te ju je optužio za "držanje svijeta u zatočeništvu".
Najnovije zaoštravanje opravdao je time što smatra da je trebao odgovoriti na kinesko proširenje kontrola izvoza rijetkih zemnih minerala. Naime, Peking je 9. listopada – kad je fokus ostatka svijeta bio usmjeren na Bliski istok, iz kojega je konačno pušten bijeli dim kao simbol sporazuma – proširio ograničenja na pet rijetkih zemnih minerala. Redom, to su samarij, europij, terbij, disprozij i erbij. Time je broj kontroliranih elemenata porastao na 12 od ukupno 17.
Zašto je to bitno? Zato što Kina kontrolira više od 90 posto globalne proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala i magneta, što joj daje veliku stratešku prednost, ističe Reuters i pritom podsjeća da su upravo ti elementi ključni za električne automobile, hibridne motore, vojne radare i obrambene sustave.
Trump je Pekingu, tako, nametnuo novu stopu carina – onu od 100 posto – koja će se najkasnije 1. studenoga odnositi na sve kineske proizvode.
Kineska vlada još nije izdala službeni odgovor na Trumpovu najavu, što je vrlo neobično s obzirom na njezinu važnost. New York Times šutnju interpretira kao kalkuliranu, što znači da je Peking naučio lekcije iz travnja 2025., kada su brze "milo-za-drago" reakcije rapidno eskalirale situaciju. Prema svemu sudeći, sada su se odlučili za strateško strpljenje, koje analitičari tumače kao znak povećanog samopouzdanja u trgovinskom ratu.
Jutarnji je list još proljetos pisao o tome da Kina, u svakom trgovinskom srazu s demokratskim režimima poput Amerike, ima komparativnu prednost u tome što ne mari za to koju cijenu njezini građani plaćaju za ekonomske teškoće. A povrh toga može i fabricirati ekonomska izvješća i monetarne politike.
Bilo kako bilo, reakciju tržišta nije trebalo dugo čekati.
Američki S&P 500 odmah je pao za 2,7 posto, što je najstrmiji pad od travnja i, sad već famoznog, Dana oslobođenja. I kineske su burze osjetile udarac, a ironija se krije i u tome što su kontinentalna tržišta 9. listopada završila na desetogodišnjem maksimumu. Očekivano, tržišta Hong Konga bila su osjetljivija od kineskih kontinentalnih burzi. Naime, tržišta Hong Konga strukturno su dizajnirana da budu osjetljivija na vanjske šokove od onih kontinentalnih, zbog temeljnih razlika u regulatornom okviru, sastavu investitora te tržišnoj infrastrukturi, zbog čega brže reagiraju na rizike te su podložnija geopolitičkim previranjima.
Tehnološki sektor bio je najteže pogođen zbog straha od američkih kontrola izvoza softvera. Hang Seng Tech indeks, koji prati tehnološke kompanije, srušio se za 3,27 posto, dok je Hang Seng China Enterprises indeks pao za 1,80 posto.
Za razliku od travnja 2025., kad je trgovinski rat eskalirao i, posljedično tome, yuan dosegnuo svoj sedmogodišnji minimum, ovaj je put valuta ostala relativno stabilna. Kineski yuan trgovao se oko 7,30 za dolar, iz čega se može zaključiti da Peking uči iz svojih prethodnih iskustava te korigira sve valutne nestabilnosti zbog kojih bi moglo doći do odljeva kapitala.
Yahoo Finance iz navedenoga izvlači zaključak da su kineska tržišta postala otpornija na trgovinske napetosti, djelomično zbog jakih rezultata u 2025. godini, potaknutih revolucijom umjetne inteligencije te tehnološkim napretkom. Međutim, kontinuirane eskalacije mogle bi testirati tu otpornost, posebno ako utječu na temeljne ekonomske pokazatelje poput izvoza i rasta BDP-a.
Kako će se dalje razvijati situacija, vidjet ćemo. Osobito zato što odluke s američke strane donosi predsjednik kojega je teško uhvatiti za glavu i rep po pitanju predvidljivosti (a time i stabilnosti).
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi trgovinski rat mogao smanjiti globalni BDP za čak dva bilijuna dolara do 2027., a Europa bi u tom kontekstu mogla pretrpjeti zaseban udarac jer kineski proizvodi traže alternativna tržišta, čime se stvara deflacijski pritisak, ističe Bloomberg.
New York Times, pak, ukazuje na reviziju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2025. godinu. Očekivanja ekonomskog rasta pala su s 2,8 na 1,8 posto, dok je Kina – indikativno – pala samo s 5 na 4,9 posto. Globalno gledano, očekuje se pad s 3,3 na 3,2 posto do kraja 2025., s daljnjim očekivanim padom na 2,9 posto u 2026. godini.
Europski su čelnici gotovo jednoglasno osudili Trumpovu najavu dodatnih 100 posto carina za Kinu, ističući da bi takav korak bio "nepravedan, neosnovan i protivan pravilima Svjetske trgovinske organizacije".
Komisija EU-a priopćila je da neće primjenjivati američke mjere "izvansustavno" te će sve svoje protumjere donositi u skladu s vlastitim pravilima i postupcima WTO-a, piše Euronews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....