Sjedinjene Američke Države su zatražile od Izraela da obustavi vojne napade na Siriju, a Tel Aviv je obećao da će prekinuti napade do utorka navečer, izvještava Axios, pozivajući se na američkog dužnosnika.
Zahtjev je došao od administracije predsjednika Donalda Trumpa kao odgovor na rastuće napetosti nakon izraelskih zračnih udara na sirijske položaje u južnoj pokrajini Sweida ranije tijekom dana. Izrael je tvrdio da su napadi provedeni radi zaštite Druza u Siriji, pozivajući se na povijesne i društvene veze s Druzima unutar Izraela.
Ova izjava uslijedila je nakon niza izraelskih zračnih napada koji su pogodili više lokacija u Siriji, uključujući pokrajinu Sweida, a rezultirali su žrtvama među pripadnicima vojske i civilima.
U zasebnom priopćenju, privremeno Ministarstvo vanjskih poslova Sirije oštro je osudilo izraelsku agresiju, navodeći da su udari doveli do pogibije pripadnika sirijskih oružanih snaga, sigurnosnih službi i civila.
Izraelska vojska potvrdila je direktne napade na sirijske snage. Glasnogovornik izraelske vojske izjavio je da su mete bili oklopna vozila sirijske vojske, uključujući tenkove, transportere i mobilne artiljerijske jedinice, a operacija je provedena po izravnom nalogu političkog vrha s ciljem ometanja kretanja sirijskih trupa u tom području.
NASILJE NAD DRUZIMA U SIRIJI OD STRANE MUSLIMANA:
"Izrael je posvećen sprječavanju štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza i naših obiteljskih i povijesnih veza s Druzima u Siriji", navedeno je u priopćenju.
No, tko su Druzi?
Druzi, često nazvani ‘tajnim narodom‘ predstavljaju jednu od najintrigantnijih i najmanje poznatih etnoreligijskih skupina Bliskog istoka. Premda brojčano relativno malobrojni – ukupno ih ima oko milijun, ponajviše u Siriji, Libanonu, Izraelu i Jordanu – Druzi su stoljećima igrali i nastavljaju igrati značajnu ulogu na političkoj, društvenoj i kulturnoj sceni regije.
Korijeni Druza sežu u prvu polovicu 11. stoljeća, u vrijeme vladavine šestog fatimidskog kalifa Hakima u Egiptu. Nova religijska sljedba oblikovala se pod utjecajem ismailijskog šijitskog islama, ali se vrlo brzo zatvorila prema van: ne dopušta preobraćenja iz drugih vjera niti izlazak iz zajednice. Ime su dobili prema Muhammedu bin Ismailu ad-Durziju, jednom od ranih propovjednika novog učenja. Osnivači Hamza bin Ali bin Ahmad i ad-Durzi promicali su monoteistički unitarijanizam te u svojim tumačenjima naglašavali tajnost, inicijaciju i duhovni elitizam.
Nakon progona iz Egipta, Druzi su se preselili u planinska područja današnje Sirije, Libanona i Palestine. Kroz povijest su često bili meta progona, zbog čega su razvili izrazitu lojalnost zajednici, ali i praksa "taqiyye" – prikrivanja religijskog identiteta pred neprijateljski nastrojenom okolinom.
Vjerske osnove: Tajna i zatvorenost
Druska religija ističe apsolutni monoteizam, no razlikuje se od sunitskog i šijitskog islama i njezinu doktrinu i ceremonije poznaje samo mali dio iniciranih članova zajednice, tzv. "uqqāl" (mudraci), dok većina, tzv. "juhhāl", živi bez uvida u svete spise i tajne vjere. Značajke njihove religije uključuju:
► Ne prakticiraju pet stupova islama.
► Zabranjuju poligamiju i brakove s osobama izvan zajednice.
► Vjerski sastanci održavaju se samo četvrtkom u posebnim kućama molitve.
► Naglašavaju moral, zajedništvo i pomaganje unutar zajednice.
Brakovi, smrti i vjerske proslave obilježeni su tradicionalnim običajima i ritualima, a zajednica strogo kontrolira miješanje s drugim skupinama. Religija Druza obuhvaća i elemente judaizma, kršćanstva, islama, neoplatonizma i gnosticizma, ali odbacuje dogmatičnost i ceremonijalnost već poznatih religija. Prorocima, među ostalim, smatraju Abrahama, Mojsija, Isusa i Muhammeda, a vjera prihvaća koncept reinkarnacije.
Druzi kroz povijest: Ratnici i saveznici
Zbog specifične povijesti proganjanja, Druzi su razvili snažan osjećaj autonomije i samostalnosti. Tijekom turske vladavine i osmanskog perioda održali su polunezavisne feude, vođene aristokratskim obiteljima – šeicima. Najpoznatiji period autonomije bio je pod vođstvom emira Fahruddina na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, kada su gotovo vladali cijelim Libanonom i dijelovima Sirije. Britanci su ih podržavali u 18. i 19. stoljeću u težnjama prema samostalnosti, dok su se često nalazili u konfliktu s maronitskim kršćanima, a povijest bilježi i krvave sukobe poput onoga iz 1860. u kojem je pobijeno preko 11.000 maronita na prostoru današnje Sirije i Libanona. Najveća zajednica danas živi u Siriji (do 700.000), zatim u Libanonu (oko 250.000), Izraelu (oko 150.000) i Jordanu (oko 20.000).
Druzi i Izrael
Formirali su vlastite četvrti i sela, najpoznatije na Golanskoj visoravni i u provinciji Sweida. U Izraelu živi oko 130.000 Druza, koncentriranih uglavnom na Karmelu i u Galileji na sjeveru države. Za razliku od drugih arapskih manjina u Izraelu, druski muškarci od 1957. godine podliježu obveznom služenju vojnog roka te sudjeluju u izraelskoj vojsci (IDF) i policiji, često dosežući visoke vojne i političke pozicije.
Druzi su tako stekli reputaciju “uzorne manjine” i poseban status u izraelskom društvu. Ističu se od muslimanskih i kršćanskih Arapa, koji su izuzeti od vojne obveze. Među Druzima postoje istaknuti dužnosnici, časnici i politički lideri u Izraelu, no i dalje upozoravaju na neravnopravnost i manjak pristupa obrazovanju, stanovanju i infrastrukturi u odnosu na židovsko stanovništvo
Druzi u Izraelu javno ističu lojalnost državi, a služenje vojske često smatraju dijelom svog izraelskoga identiteta. To ih razlikuje od većine drugih arapskih građana Izraela, što je povijesno jačalo veze s izraelskim političkim establišmentom.
Golanska visoravan i razlike u odnosu prema Izraelu
Na Golanskoj visoravni, koju je Izrael okupirao 1967., živi više od 20.000 Druza. Većina se tih Druza i dalje izjašnjava kao Sirijci te je odbila izraelsko državljanstvo. Umjesto toga, imaju status rezidenata, što pokazuje podijeljenost u identitetu u odnosu na Druze u ostatku Izraela. Izraelska vlada često javno ističe “duboko bratski savez s našim druskim građanima” i povijesne, obiteljske veze izraelskih Druza sa zajednicama u Siriji i Libanonu. To se posebno ogleda u vojno-sigurnosnim akcijama Izraela kojima se nastoji “zaštititi Druze” u susjednim državama, osobito tijekom sukoba u Siriji. Ovo je često službeni motiv izraelskih vojnopolitičkih mjera na sjevernoj granici države i u zoni konflikta.
Kultura, simbolika i način života
Druzi ističu snažno poštivanje tradicije te kolektivnog identiteta. Tipična druska sela smještena su na planinskim uzvisinama, domovi su uglavnom otvoreni za zajedničke aktivnosti, a tradicionalna nošnja i dalje je česta, osobito kod starijih. Druska zastava i simbolika temelje se na pet boja (zelena, crvena, žuta, plava, bijela), koje simboliziraju pet osnovnih principa njihove religije i smatraju se zaštitnim znakovima zajednice.
Druzi svoju religiju, iz straha od progona, i dalje štite slojem misterija i zatvorenosti. Miješani brakovi, prelazak u drusku vjeru i širenje svetih znanja izvan zajednice strogo su zabranjeni. Unatoč brojnim izazovima, od društvenih promjena do vojnih sukoba, Druzi su ostali čvrsta, autonomna i kontinuirano važna manjina Bliskog istoka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....