Mine raznih vrsta smatraju se jednim od najopasnijih i najneselektivnijih oružja na svijetu, no bez obzira na to pet europskih zemalja najavilo je istupanje iz međunarodnog sporazuma o uporabi nagaznih mina zbog, kako su rekli, sve veće ruske prijetnje.
Finska, Poljska, Latvija, Estonija i Litva – koje sve graniče s Rusijom – počele su proces povlačenja iz Ottawskog sporazuma kojim se zabranjuje uporaba protupješačkih nagaznih mina, piše CNN, a prenosi Jutarnji list.
Aktivisti su, dakako, uznemireni zbog ponovnog uvođenja oružja koje je diljem svijeta ubilo ili unakazilo desetke tisuća civila i koje može kontaminirati neko područje i desetljećima nakon završetka sukoba. Sporazum, koji također zabranjuje proizvodnju i skladištenje mina, potpisan je 1997. godine i bio je jedan od niza sporazuma o razoružanju nakon završetka Hladnog rata. Broj žrtava se nakon Ottawskog sporazuma značajno smanjio.
"Vrlo različite filozofije dizajna"
Nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International upozorila je da Finska svojom odlukom ugrožava živote civila te kako se radi o ‘uznemirujućem koraku unatrag‘.
Početkom ove godine u Sporazumu je sudjelovalo 165 država, no velike sile, uključujući Rusiju, Kinu, Indiju, Pakistan i SAD, nikada ga nisu potpisale. U zajedničkoj izjavi iz ožujka, Poljska i tri baltičke države najavile su svoje povlačenje te su kazale kako je potrebno ponovno preispitati koje oružje jest, a koje nije prihvatljivo s obzirom na rusku agresiju.
Zemlje su rekle da njihove oružane snage trebaju veću ‘fleksibilnost i slobodu izbora‘ kako bi ojačale obranu istočnog boka NATO-a. Latvijski parlament u travnju je podržao povlačenje iz Sporazuma što znači da će Riga ponovno moći početi prikupljati nagazne mine.
Istog mjeseca i Finska je predstavila planove za pridruživanje Latviji. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da Rusija predstavlja dugoročnu opasnost za cijelu Europu. ‘Povlačenje iz Ottawskog sporazuma dat će nam mogućnost da se na raznolikiji način pripremimo za promjene u sigurnosnom okruženju‘, rekao je.
Ovakva odluka pet zemalja stiže u trenutku kad je američki predsjednik Donald Trump pojačao svoja nastojanja da okonča rat u Ukrajini pa je u zemljama koje graniče s Rusijom zavladao strah da bi se Moskva sad mogla okomiti na njih. Keir Giles, viši konzultant programa Rusija i Euroazija u think-tanku Chatham House i autor knjige ‘Tko će braniti Europu?‘, vjeruje da će Moskva nakon Ukrajine naciljati svoju sljedeću metu.
‘Rusija bez sumnje traži daljnja sredstva kako bi postigla svoje ciljeve u Europi‘, rekao je Giles.
Vojne koristi od nagaznih mina za Gilesa su jasne jer mogu usporiti invaziju i preusmjeriti neprijateljske trupe na područja koja je lakše braniti. Također, mine su naročito korisne za zemlje koje se brane od vojske s brojnijim ljudstvom.
‘One su vrlo učinkovito sredstvo za jačanje obrambenih snaga zemlje koja će biti brojčano nadjačana‘, rekao je.
Ipak, Giles naglašava kako zapadne zemlje neće koristiti nagazne mine na isti način kao ruske snage, rekavši da postoje ‘vrlo različite filozofije dizajna‘ u zemljama koje ne brinu o civilnim žrtvama ili ih čak namjerno pokušavaju uzrokovati i u zemljama koje broj žrtava pokušavaju smanjiti.
Ukrajina je najminiranija zemlja na svijetu
Rusi su postavili mine duž južnih ukrajinskih linija fronta što je značajno usporilo ljetnu protuofenzivu koju je Ukrajina pokrenula 2023. godine.
Ujedinjeni narodi smatraju Ukrajinu najminiranijom zemljom na svijetu. Ukrajinska vlada procjenjuje da su ruske snage 174.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija zagadile minama i eksplozivnim ostacima. To znači da su ukrajinski civili u stalnom riziku od pogibije - pogotovo oni koji su se vratili na područja koja su ranije bila na prvoj crti bojišnice.
Humanity & Inclusion, međunarodna dobrotvorna organizacija koja pomaže onima pogođenima siromaštvom, sukobima i katastrofama upozorila je da je ‘velika kontaminacija zemljišta eksplozivnim sredstvima stvorila nevidljivu prijetnju u svijesti ljudi‘.
Rezultat toga je, kažu, ‘izuzetno smanjeno ili ograničeno kretanje ljudi koji više ne mogu obrađivati svoju zemlju, a njihove društvene, ekonomske ili profesionalne aktivnosti su otežane.‘
Prema nalazima Human Rights Watcha objavljenim 2023., Ukrajina je također koristila protupješačke mine tijekom sukoba i primila ih je od SAD-a, unatoč tome što je Kijev potpisnik zabrane iz 1997. godine.
No Finska, Poljska i baltičke zemlje kažu da bi ostale predane svojim humanitarnim načelima pri korištenju mina, unatoč povlačenju iz Sporazuma. Helsinki je naglasio da će oružje koristiti na human način, a predsjednik zemlje Alexander Stubb napisao je na X: ‘Finska je predana svojim međunarodnim obvezama o odgovornoj upotrebi mina.‘
Mjere za smanjenje civilnih žrtava mogu uključivati preciznu evidenciju minskih polja i njihovih lokacija, edukaciju stanovništva o njihovim opasnostima te uklanjanje ili neutralizaciju oružja nakon završetka sukoba.
‘Uznemirujući korak unatrag‘
Unatoč takvim obećanjima, povlačenje iz Ottawskog sporazuma užasnulo je aktiviste. U svom izvješću iz 2024., Monitor za mine i klastersko streljivo otkrio je da je najmanje 5757 ljudi ubijeno i ranjeno minama i eksplozivnim ostacima rata diljem svijeta u 2023., od čega je 84 posto civila.
Alma Taslidžan, iz Bosne i Hercegovine, pobjegla iz domovine tijekom rata početkom 90-ih, a nakon završetka rata se vratila u zemlju koja je i dan-danas prepuna mina. Sada radi za dobrotvornu organizaciju za osobe s invaliditetom Humanity & Inclusion, a odluku pet zemalja da se povuku iz Sporazuma opisala je kao ‘potpunu besmislicu‘ i ‘najstrašniju stvar koja se mogla dogoditi‘.
Rekla je da se argumenti za zabranu mina nisu promijenili od sklapanja Ottawskog sporazuma 1990-ih.
‘Jednom kad su u zemlji, predstavljaju opasnost. Mine ne mogu razlikovati stopalo djeteta od stopala vojnika. Iznenađeni smo što bi tako napredne vojske razmatrale uvođenje ovog izuzetno neselektivnog oružja u svoju vojnu strategiju, a što je još gore, mine bi postavljali na svoju zemlju.‘
Ipak, neki smatraju da nova, nesigurna situacija s kojom se Europa suočava znači da se o prethodnim crvenim linijama sada ponovno može raspravljati.
Giles kaže da su ugovori o kopnenim minama bili ‘čin idealizma koji se pokazao preoptimističnim u svjetlu naknadnih svjetskih događaja‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....