Kako Hrvatska može povećati vrijednost turizma, produljiti sezonu i privući investicije koje stvaraju dugoročnu vrijednost destinacija, središnja je tema međunarodne konferencije Premium Tourism & Investment Forum 2026., koja se danas održava u hotelu "Hyatt Regency" u Zadru, u organizaciji Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, te u suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.
Konferencija u Zadru dio je šire inicijative Hanza Medije koja potiče raspravu o novom modelu razvoja hrvatskog turizma, utemeljenom na investicijama, održivosti i destinacijama visoke vrijednosti. Okuplja čelnike turističkog sektora, investitore, stručnjake i predstavnike vlasti, uključujući i ministra Tončija Glavinu te američku veleposlanicu u Hrvatskoj Nicole McGraw.
Ana Hanžeković Krznarić, predsjednica Uprave Hanza Medije, istaknula je da su najuspješnije mediteranske turističke destinacije danas pred novom fazom razvoja, u kojoj više nije dovoljno samo rasti u brojkama.
– Turizam nije samo posao, nego odnos – a odnosi se grade odgovorno, dugoročno i s poštovanjem, baš kao i same destinacije. Svi dionici trebaju se tako odnositi prema prostoru u kojem djeluju, prema prirodi i kulturnoj baštini, gostima, lokalnoj zajednici, zaposlenicima, ali i prema sadržajima i doživljajima koje stvaraju, kao i prema konkurenciji.
Vjerujem da smo svi usmjereni na vrijednosti koje turizam donosi destinacijama i gospodarstvu u cjelini. Hrvatskoj su potrebne investicije koje produžuju sezonu, stvaraju nova iskustva za goste i otvaraju kvalitetna radna mjesta.
Upravo zbog toga fokus je današnje konferencije na projektima koji mogu mijenjati destinacije.
Kao Hanza Media, svjesni smo važne uloge medija u otvaranju prostora za dijalog, povezivanju različitih aktera i poticanju razvojnih inicijativa koje stvaraju snažne destinacijske priče.
Kvalitetni formati poput ovakvih konferencija omogućuju otvaranje ključnih tema i prepoznavanje prostora za daljnji napredak – kazala je na otvaranju konferencije Ana Hanžeković Krznarić.
Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, naglasio je važnost ove konferencije u izazovnoj globalnoj situaciji koja ostavlja posljedice na gospodarstva diljem svijeta.
– Unatoč brojnim izazovima, možemo očekivati dobru turističku sezonu. To potvrđuju i pokazatelji – u prethodnim godinama bilježimo rast, a značajan doprinos tome dao je i razvoj naše zračne luke, koja je dosegnula 1,6 milijuna putnika i jedna je od najbrže rastućih u posljednjih deset godina.
Sve to izgleda ohrabrujuće, ali naš cilj nije samo rast, nego i kvaliteta. Turizam je iznimno važan za Dalmaciju, no ne težimo njegovoj redukciji, nego unaprjeđenju – razvoju kvalitetnih i održivih oblika turizma.
Istodobno, važno nam je da takav razvoj ne stvara pritisak na prostor, nego donosi korist lokalnoj zajednici i javnim prihodima.
Naš je zadatak nastaviti u tom smjeru i naš grad pozicionirati kao prepoznatljivu premium destinaciju. U tom cilju realiziramo brojna ulaganja – od uređenja gradskih prostora i infrastrukture, do projekata koji nas stavljaju na kartu originalnih i atraktivnih destinacija. Posebno bih istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, koja je ključna za dostupnost i daljnji razvoj. U idućem razdoblju nastavit ćemo s tim investicijama, uz korištenje dostupnih fondova.
Kao našu važnu komparativnu prednost vidimo nautički turizam, posebno u premium segmentu, koji se prirodno nadovezuje na gastronomiju i autentičnost našeg podneblja – kazao je zadarski gradonačelnik.
Josip Bilaver, župan Zadarske županije, također je pozdravio sve sudionike konferencije.
– Vjerujem da ste prepoznali Zadar kao atraktivnu destinaciju u kojoj se može razvijati turizam, koji, naravno, nećemo zanemariti, ali istovremeno moramo promišljati i razvijati premium turizam.
Upravo hotel otvoren prošle godine daje nam mogućnost za organizaciju ovakvih događanja, ali i za privlačenje gostiju tijekom cijele godine.
Kada govorimo o investicijama i razvoju premium turizma, važno je naglasiti da mi na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i na državnoj, stalno ističemo ključne pretpostavke za dolazak takvih investicija. Tu prije svega mislim na razvoj infrastrukture. Bez kvalitetne i moderne infrastrukture, bez dobre prometne povezanosti, takav razvoj nije moguć. U proteklih nekoliko godina država je značajno ulagala u zračne luke, a ono što nas posebno veseli jest da uskoro očekujemo otvaranje novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zadar, koji će omogućiti prihvat dvostruko većeg broja putnika.
Uz to, razvija se i produženje piste, koje će omogućiti prihvat prekooceanskih letova, čime se otvara prostor za dolazak većeg broja turista, ali i onih više platežne moći s udaljenijih tržišta. Uz snažan rast putničkog prometa u Luci Gaženica, iz godine u godinu stvaramo infrastrukturne preduvjete za daljnji rast i razvoj turizma kakav želimo – kazao je Bilaver.
Nicole McGraw, američka veleposlanica u Republici Hrvatskoj, istaknula je najveće prednosti hrvatskog turizma.
– Ono što sam vidjela u vašoj prekrasnoj zemlji jest da je Hrvatskoj potreban premium turizam. Ovdje sam i kao predstavnica američkih turista i mogu reći da postoji netaknut potencijal za američke investitore u oblikovanju premium budućnosti.
Hrvatska ima prekrasnu obalu, prepunu prirodnih ljepota. Prvo što mi pada na pamet je – golf. Suvremeni tereni za golf imaju rast, omogućuju bioraznolikost, uklapaju se u parkove prirode. Golfski turizam pridonosi razvoju gospodarstva, a Sjedinjene Američke Države spremne su kao partner na tom putovanju. Naši investitori dolaze s kapitalom za golfski turizam i mogu omogućiti ono što je potrebno hrvatskom turizmu, a to su premium putnici. Zajedno možemo podignuti hrvatski turizam na nove visine i omogućiti suradnju između naših naroda – rekla je američka veleposlanica u Republici Hrvatskoj.
Tonči Glavina, ministar turizma i sporta Vlade Republike Hrvatske, dao je snažnu podršku ovoj konferenciji.
– Sigurno je da ćemo i dalje snažno ulagati i provoditi viziju razvoja hrvatskog turizma. Kao Vlada, donijeli smo i paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan nešto manje od pola milijarde eura, s ciljem slanja jasne poruke svim investitorima, gospodarstvenicima i građanima da znamo štititi njihove interese i standard, te da reagiramo brzo i odgovorno.
U svim krizama s kojima smo se suočili posljednjih godina pokazali smo otpornost i odgovornost. Upravo je odgovornost jedno od ključnih strateških načela razvoja hrvatskog turizma. Unatoč izazovnim vremenima i drugačijim makroekonomskim očekivanjima, pokazalo se da je turizam jedan od najotpornijih sektora gospodarstva.
Nakon svake krize hrvatski turizam ne samo da se oporavio, nego je i dodatno ojačao, vraćajući se na razine prije krize i nastavljajući rasti. Naša strategija temelji se na razvoju Hrvatske kao cjelogodišnje i održive turističke destinacije, koja jednako vodi računa o kvaliteti života naših građana i o daljnjem rastu i razvoju turizma. To nismo zadržali samo na strateškim dokumentima, nego smo pratili konkretnim investicijskim ciklusom. Proveli smo oko 70 projekata koji su financirani sredstvima Vlade Republike Hrvatske, usmjerenih na razvoj održivosti i otpornosti hrvatskog turizma.
Uvodno izlaganje "Hrvatska 2030. – Pozicioniranje zemlje kao premium i održive turističke destinacije" održao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
– Hrvatska će do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja će, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva, nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. Repozicioniranje se mora provesti optimalnim korištenjem ključnih strateških prednosti zemlje: obale, gradova i mjesta, stanovnika, mora i otoka, koji u kombinaciji s kvalitetnom infrastrukturom i uslugama čine jedno od najatraktivnijih turističkih područja na svijetu – kazao je Staničić te predstavio strateške inicijative.
– Strateška inicijativa "Dizajn vrijednosti" temelji se na dva pristupa u oblikovanju turističkih doživljaja, s ciljem diferencijacije hrvatske turističke ponude: "Identifikacija i promocija jedinstvenih iskustava – visokokvalitetnih i autentičnih turističkih doživljaja", poput "Dalmatinske marende", te kreiranje novih koncepata – kompleksnih turističkih proizvoda koji objedinjuju jednu ili više destinacija ili motiva putovanja, poput koncepta "Grand Tour". Strateška inicijativa "PPS+" usmjerena je na stvaranje svijesti o Hrvatskoj kao atraktivnoj destinaciji u predsezoni i posezoni. Obuhvaća suradnju s destinacijama na oblikovanju turističkih iskustava u tim razdobljima, te zajedničku i koordiniranu promociju s destinacijama i pružateljima turističkih usluga. Strateška inicijativa "Premium Croatia" ima za cilj stvaranje svijesti o Hrvatskoj kao destinaciji koja nudi autentična premium iskustva. Uključuje suradnju s destinacijama i dionicima na identificiranju visokokvalitetnih i autentičnih turističkih proizvoda, te podršku njihovoj promociji i distribuciji – kazao je Staničić.
Posebno uvodno izlaganje na konferenciji održao je Siniša Topalović, partner i globalni direktor za savjetovanje u turizmu u Horwath HTL-u, govoreći o cijeni, vrijednosti i percepciji hrvatskog turizma te budućnosti premium segmenta.
Topalović je istaknuo da je hrvatska obala, uz obale Bugarske i Rumunjske, jedna od triju najsezonalnijih regija u Europi, što stvara izražen pritisak na prostor, infrastrukturu i lokalnu zajednicu.
Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj značajno su porasle u odnosu na 2019. godinu, dok je stopa zauzetosti kapaciteta stagnirala ili blago opala. Prihodi od stranih turista bilježe pad od 2023. godine, što, prema mišljenju Topalovića, jasno pokazuje da bez ozbiljnih investicija nije moguće razvijati premium turizam.
– Mali i fragmentirani projekti ne mijenjaju poziciju destinacije. Transformaciju donose veliki, strateški projekti – naglasio je. Dodao je da se razvoj premium turizma u Hrvatskoj temelji na tri ključna uporišta: proizvod, iskustva i sustav, koji zajedno omogućuju stvaranje visokokvalitetnih i autentičnih turističkih ponuda koje mogu pozicionirati Hrvatsku kao premium destinaciju.
► PANEL O VRIJEDNOSTI TURIZMA
Na panelu o tome kako Hrvatska može povećati vrijednost svoga turizma govorili su Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma, Ivana Budin Arhanić, članica menadžmenta Valamara, Andreja Vukojević, potpredsjednica HGK-a, i Valentin Rottger, glavni menadžer hotela "Hyatt Regency" u Zadru.
Ostojić: – Hrvatska treba ići u smjeru turizma više dodane vrijednosti. Hrvatska ide u tom pravcu, ali nedovoljno brzo. Treba razvijati i ostale vrste turizma, ne isključivo premium, ali zbog niza razloga treba nam takva ponuda, a za to trebaju instrumenti poticaja.
Prije dvije godine donijeli smo promjene u Zakonu o turizmu u Planu upravljanja destinacijom, što je sada zakonska obveza.
U planu razvoja destinacije ključno je ići u pravcu kvalitativnih izazova, što želimo biti. Ključan izazov hrvatskog turizma su kapaciteti. Treba nam više hotela premium segmenta, kojih imamo svega devet posto. Taj iskorak treba biti potaknut zakonima i financijama.
Rottger: – Uvijek imate iste probleme, dozvole za otvaranje, nalaženje ljudi, svugdje su problemi slični. Nema neke razlike Hrvatske u odnosu na druge zemlje. Tako je i sa zaposlenicima. U Njemačkoj nije lakše otvoriti hotel nego u Hrvatskoj. Ne mogu komentirati pozicije investitora, ja sam operater, i to je svugdje isto.
Ivana Buduin Arhanić: – Drago mi je da je i Valamar danas ovdje. Željela bih istaknuti važnost investicija, bez njih je nemoguće planirati turistički razvoj, smještajne kapacitete, transport... Kad govorimo o održivom turizmu, i to su ulaganja. Valamar je najveći investitor u hrvatski turizam, s više od 1,2 milijarde eura u posljednjih 15 godina. Moramo raditi na investicijskoj klimi, važno je da stvaramo kvalitetne uvjete za kvalitetna ulaganja. Odakle dolazi taj kapital, to ne bismo smjeli dijeliti. Hrvatska ima tri vjetra u leđa, prvo našu geolokaciju i prirodne resurse, ali nismo dovoljno svjesni potrebe očuvanja tog resursa. Drugo, da smo konačno osvijestili i otvoreno govorimo o tome da nije svaki oblik turizma dobar. I dalje govorimo o noćenjima, to nisu pokazatelji održivosti. Plaće ljudi u turizmu su ispod prosjeka, to treba promijeniti. Turizam dodane vrijednosti treba imati i takve plaće, koliki su prihodi izvan turističke sezone, o tome bismo trebali govorimo.
Vukojević: – Globalni turizam prolazi kroz veliku transformaciju. Više od polovine ukupnog broja turista u svijetu prolazi kroz Europu. Kako doći do gosta visoke platežne noći? Prema Thomasu smo se pomaknuli sa 150 na 170 eura potrošnje u prosjeku gosta dnevno. Moramo poraditi na boljoj sinergiji javnog sektora i ostalih sudionika u turizmu. Drago mi je čuti danas o podršci lokalne zajednice turizmu. Turizam je sustav, nije samo industrija. Međusobno povezuje nekoliko resursa, a one na kraju oblikuju turističko iskustvo gosta. Tu bih dala prednost onim destinacijama koje će najbolje međusobno surađivati i upravljati turizmom u tim destinacijama.
Mi smo posljednjih deset godina napravili veliki iskorak u turizmu, došli smo do 22 milijuna turista i 110 milijuna noćenja. Danas govorimo o prelasku s volumena na sustav vrijednosti u turizmu. Još smo percipirani kao sezonalni turizam, ali pomičemo se prema premium turizmu, uz održivost kao obvezan standard. Ključan je identitet i autentičnost. To nas razlikuje od konkurencije, nešto što se može doživjeti samo ovdje.
Ostojić: – Nedostatak radne snage je specifikum Mediterana i svijeta. Zahvaljujući Vladi RH, Hrvatska je napravila brojne pozitivne iskorake u izdavanju dozvola za radnike iz trećih zemalja. Naš bi turizam bez uvoza radne snage teško odradio svoj posao. Radnih dozvola je 54.000, u špici sezone radi oko 120 tisuća ljudi. Treba nam hitno jedan efikasan i brz sustav edukacije ljudi, više kroz izvaninstitucionalne oblike. Na SP-u u Kataru kreiran je program gdje je 40.000 ljudi bilo educirano u roku od tri mjeseca putem mobitela kroz pedesetak lekcija koje su ljudi u tom sustavu trebali proći, ispiti su također bili na mobitelu. Nama u našem sektoru trebaju ljudi koji rade posao u limitiranom obujmu. Treba nam puno više škola koje su vezane za život, danas je gostu važniji smiješak i ljubaznost nego način serviranja hrane. Došli smo u situaciju da za posao tražimo ljude koji imaju dvije ruke i dvije noge. Veliki je bazen u našim studentima...
Rottger: – Kada govorimo o premium destinacijama, ovdje nedostaju objekti. Ne samo objekti s pet zvjezdica, i ne samo parkovi s prirodnim ljepotama. Trebate imati više posla zimi da biste bili održivi i isplaćivali veće plaće cijelu godinu. Klima je savršena za golf-terene i to bi moglo potaknuti rad izvan sezone, i to bi ozbiljno unaprijedilo destinaciju. Ako usporedim s Italijom, oni imaju beach klubove. Idemo naći takvo mjesto u Zadru, uz pomoć lokalnih vlasti. Trebamo odnekud početi.
Ivana Budin Arhanić: – Uvijek postoje razni rizici, pitanje je kako upravljati njima. Naš Pical resort s pet zvjezdica primjer je održivog premium razvoja turizma. On je cjelogodišnji, zapošljavat će više od 800 djelatnika. Privlačit će goste više platežne moći i izvan glavne sezone. Intencija je s naše strane promijeniti Poreč kao destinaciju. Kroz velika ulaganja dizali smo ga s tri zvjezdice na četiri plus. To ne ide preko noći, treba vremena. Gradnja te priče je dugotrajan, često i mukotrpan posao, koji uključuje razne dionike. U turističkoj priči cijele destinacije investicije gledamo kao destinacijske investicije. Obrazovanje djelatnika u tome je vrlo važno.
Andreja Vukojević: – Oko 1,5 milijardi eura ili 10 posto naš je premium turizam. Naša je strategija približiti je na 20 posto. U smještajnoj strukturi važno nam je graditi hotele s četiri i pet zvjezdica, ali važno je razvijati i sadržaj u destinacijama. Premium turist želi personalizirani doživljaj, inicijativa HGK-a je aktivno oblikovanje standarda u destinacijama. Premium segment postoji, ali trebamo doći do tih 20 posto.
Kakva će biti sezona u Hrvatskoj?
Ostojić: – Treba pratiti i analizirati, ali situacija je za sada dobra.
Rottger: – Postoji zabrinutost, ali u ovom su trenutku naznake u prvom kvartalu dosta iznad cilja. Krize mogu promijeniti situaciju preko noći.
Arhanić: – Manje me brine ova sezona, više me brinu dugoročni efekti na investicije i ulaganja. Trebamo se držati tog investicijskog puta, nadam se da kriza neće negativno utjecati na to.
► IZLAGANJA MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA
Na konferenciji su predstavljena i kratka TED-style izlaganja međunarodnih stručnjaka koji sudjeluju u razvoju integriranih resort projekata i turističkih destinacija visoke vrijednosti, s posebnim fokusom na gradnju golf-destinacija svjetske klase.
Ekonomiku razvoja turističkih resorta obrazložio je Ben Martin, međunarodni konzultant s više od 30 godina iskustva u ekonomici turizma, nekretninskih projekata i razvoja resorta, koji je govorio o analizi tržišta i turističke potražnje, te o tome kako investitori procjenjuju izvedivost velikih turističkih investicija.
Martin je istaknuo da golf-destinacije imaju potencijal da "udahnu život" turističkim područjima jer otvaraju mogućnosti za diverzifikaciju tržišta i brži povrat ulaganja, posebno kada se golf-teren kombinira s rezidencijalnim segmentom.
Prema njegovim riječima, ekonomski aspekti golfskih projekata zahtijevaju strpljenje, jer sam teren može neko vrijeme biti u fazi ulaganja prije nego što počne donositi značajne prihode. Zato je, naglasio je Martin, ključno razvijati dodatne aktivnosti i sadržaje u sklopu resorta, kako bi destinacija privukla širu publiku i povećala ukupnu profitabilnost.
Posebno je upozorio investitore na važnu činjenicu da samo oko 20 posto osoba koje kupuju smještaj uz terene za golf zapravo igra golf. To znači da golf sam po sebi nije dovoljan motivator za ulaganje i da strategija razvoja mora uključivati i druge atraktivne sadržaje i iskustva koji povećavaju vrijednost destinacije.
Martin je zaključio da pravilno planirani integrirani resorti, koji kombiniraju golf, rezidencijalne sadržaje i dodatne aktivnosti, imaju najveći potencijal da postanu strateški projekti koji značajno podižu kvalitetu i premium poziciju turističke destinacije.
Masterplaniranje turističkih destinacija budućnosti predstavio je John Goldwyn, stručnjak s više od 18 godina iskustva u vođenju projekata masterplaniranja u vodećim svjetskim kompanijama za planiranje turističkih destinacija. Goldwyn je govorio o ravnoteži između razvoja i održivosti te o procesu nastajanja vrhunskih resort projekata.
– Konačno je u Hrvatskoj došlo pravo vrijeme za golf – rekao je, ističući da golf-resorti zahtijevaju odgovarajuće zemljište, što je ključna pretpostavka za razvoj dodatnih nekretninskih i turističkih sadržaja.
– Moderni luksuz nije samo infrastruktura, to je stanje uma, osjećaj i vizija o tome što turizam može pružiti i razvijati.
Goldwyn je naglasio da golf može biti mnogo više od samog terena.
– Golf može biti platforma za cijeli niz iskustava i aktivnosti. Održivi razvoj više nije tema za pregovore, prirodu moramo obnavljati i čuvati. Hrvatska nudi izvanredne mogućnosti za to, a tereni za golf mogu imati ključnu ulogu u stvaranju destinacija koje su i atraktivne i odgovorne prema okolišu – naglasio je Goldwyn.
Poslovne modele golf-resorta predstavio je Russell Hannah, stručnjak s više od 25 godina iskustva u razvoju i upravljanju golf-klubovima i resortima diljem svijeta. Hannah je istaknuo da sam teren za golf nije dovoljan za uspjeh destinacije – ključ je u cjelovitoj ponudi i strateškom planiranju.
– Prije svega morate imati proizvod koji privlači ne samo golfere, nego i njihove obitelji s kojima dolaze. Potrebno je zaposliti kvalificirane stručnjake koji će upravljati svim segmentima resorta, osobito kad se golf kombinira s hotelskim kapacitetima – kazao je Hannah, te istaknuo važnost promišljenog ulaganja i dobre formule razvoja.
– Sve počinje s projektiranjem terena za golf, jer je kvalitetan teren osnova na kojoj se grade svi ostali elementi resorta i iskustava. Pravilno planiranje i strateško pozicioniranje ulaganja omogućuju da destinacija u potpunosti iskoristi svoj potencijal i postane premium destinacija.
Velike sportske događaje koji pozicioniraju destinacije predstavio je Mark Casey, naglašavajući da međunarodni golf-turniri značajno doprinose globalnom marketingu destinacija i imaju snažan ekonomski utjecaj na lokalne zajednice.
– Više od 20 milijuna ljudi putuje kako bi igrali golf, to je publika kakvu nijedan drugi sport ne može privući – rekao je Casey.
– Oni žele otkrivati nova tržišta, ostaju duže nego prosječni posjetitelji – oko 70 posto više – i troše četiri puta više, uključujući restorane i druge lokalne sadržaje.
Casey je naglasio da golf nije ograničen samo na ljetnu sezonu, što predstavlja ogromnu prednost za zemlje poput Hrvatske, tradicionalno vezane uz sezonski turizam.
– Sada je ožujak, a Hrvatska je prekrasna. Zamislite koliko bi doprinosilo gospodarstvu da u svoju zemlju dovedete jedan visokoprofilni turnir, imali biste aktivnosti i posjetitelje tijekom cijele godine, čime se produljuje sezona i podiže ukupna vrijednost destinacije – poručio je Casey.
Na panelu "Investicije koje oblikuju destinacije" govorili su Josip Komar, Westgate grupa, Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, Zoran Pejović, član menadžmenta Jadranka Turizam, Michael Saran iz Odien grupe, te Jeremy Siessor, direktor menadžmenta European Golf Design.
Posebno se očekivalo izlaganje Jeremyja Slessora, direktora European Golf Designa, jedne od vodećih svjetskih tvrtki za projektiranje terena za golf. Govorio je o ulozi golf-projekata u razvoju premium turizma, uz primjere iz svijeta. Izdvaja Tursku, koja je ulaganjem u golf produljila sezonu, te afričke projekte koji golf razvijaju uz prirodne atrakcije radi većih prihoda i zapošljavanja.
– Bio sam dio tima koje je Ministarstvo turizma oformilo 1999. godina za lokacije terena za golf na Kvarneru. Od 11 lokacija, 10 ih je bilo nevjerojatno. Ni jedna do današnjeg dana nije razvijena. Ja od tada stalno govorim da će Hrvatska biti idući svjetski centar u golfu. Molim vas, prestanite me praviti "idiotom" – kazao je u (polu)šali.
Šuta: – Za sva sam ulaganja koja su održiva. U Splitu i izvan Splita imamo puno lokacija koja su odlična za takva ulaganja. Mi ćemo zatvoriti Karepovac i tamo se otvaraju pristupi za potencijalno oplemenjivanje kroz ovakve projekte. Split ima niz svojih prioriteta, kao što su priuštivo stanovanje, domovi za starije... Održivost je ključna u upravljanju destinacijom. A o Poljudu nećemo sada...
Pejović: – Koliko golf-rupa, toliko godina. Matalda je danas projekt u naprednoj fazi razvoja, usklađen s prostornim planovima, provedene su javne rasprave, prihvaćena rješenja, imamo lokacijsku dozvolu, krećemo u glavni projekt. Radi se o južnom pojasu obale Cresa, imamo viziju svega toga... Nije to razvoj samo golfskog turizma, nego cijele destinacije. Golf, tenis, jedrenje – trolist Rolex.
Saran: – Mi kao Odien grupa stavljamo prioritet na sportove kao dio ekosustava i mogućnost produljenja sezone. Morate imati i oporavdanost ulaganja kroz osnovne tržišne uvjete, te podršku Vlade i lokalne zajednice. Ako se destinacija neće dulje razvijati, nego samo par mjeseci, i to nam otežava. Važno je da smo dobrodošli kao investitori, u lokalnoj zajednici, ali i kroz strateške projekte Vlade.
Komar: – Naša država ima jedno i pol golf-igralište, što je porazna činjenica. Italija ih ima 150. Moramo napraviti sve da krenemo u te investicije. Austrija je toliko šumskih područja žrtvovala za ski-terene. Ako se to u svijetu radi, ne vidim bojazan za Hrvatsku. I mediji moraju dati svoj doprinos, da se stabilizira javno mnijenje o tome. Postoji 15 golfskih projekata "ready to built". Moramo osnovati kao država radnu skupinu i realizirati tih 15 projekata u pet godina. Pet Istra, pet Zadar i Split, tri Dubrovnik, dva Zagreb...
Slessor: – Postoji 36.000 terena za golf u svijetu, pola u SAD-u, pola u Europi. Turska je prije 20 godina odlučila produljiti ljetnu sezonu. Krenuli su u golf. Napravili su za Antaliju masterplan za 18 golf-terena. Kad odete tamo izvan sezone, i dalje su popunjeni zahvaljujući golfu. Ako mogu u Turskoj, možete i vi u Hrvatskoj.
Šuta: – Kao grad moramo regulirati neke stvari vezane za party turizam. Ultra nije nanijela štetu destinaciju, dobrodošli su svi. Upravljanje destinacijom bitan je dokument u tom smislu. Porast mora pratiti infrastruktura, prvenstveno promet. Trajekta luka – imamo iskorak, započeto je projektiranje ulaza i izlaza u suradnji s Hrvatskim cestama. Sjeverni dio grada nam je prazan i tamo priželjkujemo arhitektonski natječaj. Škver je zapošljavao 7-8 tisuća ljudi, očekujemo tamo brodogradnju, ali i dio za širenje grada.
Pejović: – Manja su mjesta u procijepu između pritiska kapitala i aktivističkih skupina koje se bore protiv svega i svačega. Moguće je uz dobru komunikaciju nastaviti i dalje razvijati manje destinacije. Turizam je primarna djelatnost. Nema više trenutnih nestabilnosti u svijetu. U takvim stalnim nestabilnostima turizam je esencija "human to human" interakcije. Treba nam više hrabrosti investitora i podrške lokalne zajednice.
Saran: – Razvijamo prvi luksuzni hotel u Kaštelima, vrlo smo uzbuđeni zbog toga. Dva posto kapaciteta u Hrvatskoj su hoteli s pet zvjezdica. Mislim da je ovo važno za pozicioniranje Kaštela. Lokalna će zajednica imati dosta koristi od te destinacije. Želimo još više hotela s pet zvjezdica u Hrvatskoj.
Komar: – Brendovi žele doći u Hrvatskoj. Doveli smo hotel "Marriott" u Split, s najvećim tornjem u Hrvatskoj. Najavio sam to 2010. godine, u vrijeme najveće krize. Otvorili smo 2016. mali toranj, ovaj najveći 2016. godine. Najveće su kočnice bile od birokracije. Neka sadašnja gradska vlast bude primjer za friendly investicije. Nikada ne treba odustajati, to pokazuje projekt koji smo uspjeli realizirati u Splitu. Za 15 dana otvaramo boutique hotel na Bačvicama, pripremamo i treći projekt od 120 milijuna eura, odnosno 200 milijuna eura sveukupno, za ultra luxury hotel 2029. godine. Tu je i uspješan projekt Žnjana, plan je pretvoriti Split u modernu mediteransku destinaciju.
Šuta: – Održivost je sukus svega. Turizam nam je poželjna djelatnost, Split ima ogroman potencijal i otvoreni smo za sve privatne investicije, uz poštovanje određenih procedura i propisa. Politika treba dati okvir, ali ne treba se miješati, u smislu da pravi neke probleme i s osobnog stajališta utječe na neke stvari. Grad Split će biti jedan od boljih primjera kako te stvari mogu funkcionirati.
Saran: – Ako imate masovni turizam, ne znači da ne možete imati i luksuzni turizam. Tu je potrebno više međunarodnih brendova, oni otvaraju novi segment klijenata.
Slessor: – Vi kao Hrvati morate odlučiti što želite postići u vašoj zemlji. Ako odlučite da je golf dio vašeg razvoja, mogu vam dati odlučujuće argumente i za održivost u ekonomskom i ekološkom aspektu. Golf je vrlo snažan dodatak postojećoj turističkoj ponudi i produžetku vrhunca sezone.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....