Kako sportska infrastruktura može postati održiv poslovni i razvojni projekt, a ne samo javna investicija, bilo je središnje pitanje drugog panela konferencije "Igra na dugi rok: Sportska infrastruktura između izvrsnosti i isplativosti", pod nazivom "Sportska infrastruktura, turizam i biznis".
Sudionici su raspravljali o održavanju, korištenju i dugoročnom financiranju sportskih objekata, primjerima dobre prakse te ulozi sportske infrastrukture u razvoju sporta, turizma i destinacije. U panel-raspravi sudjelovali su gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, direktor prodaje tvrtke Uniline Boris Malinarić, savjetnica predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora za sportsku infrastrukturu Mirjana Čagalj, osnivač i direktor Time Tennis Internationala te direktor WTA turnira u Makarskoj i Dubrovniku Feliks Lukas te zlatni olimpijac, vaterpolski trener i dugogodišnji upravitelj Spaladium Arene Renco Posinković.
Panelu je prethodilo uvodno izlaganje Siniše Topalovića, predsjednika Uprave Horwath HTL Hrvatska i globalnog direktora turističkog savjetovanja. Topalović je istaknuo kako najveći problem sportskih objekata nije njihova izgradnja, već poslovanje nakon otvorenja. Upozorio je da se projekti često planiraju prema jednom velikom događaju, umjesto prema stvarnim potrebama tijekom cijele godine, dok se poslovni model i način upravljanja definiraju prekasno, a dugoročni operativni troškovi ostaju na teret lokalnih zajednica.
Govoreći o potencijalu sportskog turizma, Topalović je naveo da globalno tržište sportskog turizma danas vrijedi između 588 i 870 milijardi američkih dolara te raste dvostruko brže od prosječnog svjetskog turizma. Posebno je istaknuo rast sportskih priprema, kampova, amaterskih i rekreativnih natjecanja, ženskog sporta te sportskih akademija kao segmenata koji predstavljaju veliku priliku za Hrvatsku. Kao jedan od ključnih alata za produljenje turističke sezone izdvojio je sportske pripreme profesionalnih i amaterskih klubova, turnire, sportske kampove za djecu i mlade, individualne treninge te kongrese i edukacije povezane sa sportom.
Topalović smatra da uspješna sportska destinacija ne prodaje samo stadion ili dvoranu, već cjeloviti paket koji uključuje kvalitetan smještaj, prilagođenu prehranu, sportsku medicinu, logistiku, organizaciju i prodajne kanale. Klubovi, naglasio je, ne kupuju teren nego "ključ u ruke" rješenje.
Kao primjer dobre prakse predstavio je stadion Air Albania u Tirani, izgrađen kroz model javno-privatnog partnerstva. Uz stadion su razvijeni hotel, poslovni prostori, trgovački sadržaji i garaža, čime je osigurano cjelogodišnje korištenje kompleksa i financijska održivost projekta. Zaključio je kako komercijalni sadržaji nisu dodatak sportskoj infrastrukturi, već njezin financijski temelj.
Posinković je istaknuo da se Spaladium Arena financirala isključivo od vlastitih prihoda kroz organizaciju raznih događaja.
- Smatram da smo bili uspješni u tom konceptu, odnosno da je svaka disciplina financirala samu sebe. To je najveća vrijednost i naš najveći uspjeh. U trenutku kada smo blokirani, prema mom sjećanju, na računu smo imali dovoljno sredstava. Sigurno smo mogli normalno funkcionirati godinu dana. Izdržali smo gotovo 12 godina, bez pomoći Grada, bez novca iz Županije i bez značajnijih javnih sredstava.
Sve smo financirali vlastitim prihodima kako bismo mogli pokrivati operativne troškove, a dio poslova rješavali smo kroz outsourcing. Imali smo i brojne inspekcijske nadzore. Problem je bio što su neki od njih ukazivali na stvari koje godinama prije nisu bile riješene, a koje smo mi naslijedili. Nažalost, nakon što je objekt godinu dana bio zatvoren, sada sve to ponovno treba revitalizirati i pokrenuti - kazao je Posinković.
Lukas je naglasio da u Hrvatskoj značajan dio sportske infrastrukture propada. Primjerice, teniski tereni građeni tijekom osamdesetih, a dijelom i početkom devedesetih godina, uglavnom uz turističke objekte. Međutim, zbog lošeg održavanja i nedostatka manifestacija koje bi im dale dodatnu vrijednost, ta je infrastruktura nakon devedesetih postupno propadala.
- Upravo zbog toga odabrali smo ovaj model, da reaktiviramo postojeću infrastrukturu. Umjesto stvaranja novih troškova, željeli smo vratiti vrijednost onome što već postoji. To smo uspješno napravili. Fantastičan primjer je Makarska, koja je nekoć bila prepoznata prvenstveno po masovnom turizmu i turizmu niže platežne moći.
Upravo zahvaljujući teniskim turnirima uspjela se tijekom posljednjih pet godina pozicionirati na potpuno drugačiji način. Cijeli gradski prostor dodatno je oplemenjen privatnim ulaganjima velikih kompanija poput Valamara i Aminessa, ali i ulaganjima Grada Makarske. Danas imamo potpuno drukčiji pristup od narativa koji smo danas slušali.
Isto se dogodilo ove godine s teniskim turnirom u Dubrovniku, koji je održan krajem ožujka, dakle daleko prije glavne turističke sezone, u Lapadu, gdje je sportska infrastruktura postojala, ali je bila zapuštena. Ne možemo govoriti da se treba ulagati samo zato što je riječ o tenisu. Kao što je gospodin Topalović rekao, mora postojati razlog zbog kojeg se uopće stvara nova infrastruktura. Dakle, nije riječ isključivo o tenisu - naglasio je Lukas.
Čagalj smatra da se Split kao destinacija nije izgradio kroz sportsku infrastrukturu, nego zahvaljujući svojim vrhunskim sportašima koji su grad promovirali diljem svijeta.
- Zato ga nazivamo najsportskijim gradom na svijetu, ali ne zato što ima najbolje sportske terene ili najbolju infrastrukturu. No, ipak postoje svijetli primjeri koji pokazuju kako se kroz sport može razvijati turistička destinacija, i to izvan srpnja i kolovoza, kada su naši hoteli ionako puni. Velik je uspjeh dovesti vrhunske sportaše u Makarsku, organizirati takav događaj i stvoriti manifestaciju koja će ispuniti grad te produžiti turističku sezonu - rekla je Čagalj.
Malinarić je naglasio da je sportski turizam ozbiljan turistički proizvod te jedan od najbrže rastućih segmenata turizma.
- Izdvojio bih nekoliko naših primjera. Uniline je sudjelovao u organizaciji nekoliko velikih sportskih događaja. Prvo je bilo Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe, na kojem je sudjelovalo 29 reprezentacija i ostvareno oko 7.000 noćenja. Nakon toga imali smo Europsko prvenstvo u karateu s oko četiri tisuće sudionika.
Sada radimo pripreme za Europsko prvenstvo u gimnastici koje će se održati u kolovozu u Zagrebu. Očekujemo oko 1.200 natjecatelja, odnosno članova delegacija. Njih će pratiti i članovi obitelji, što će rezultirati velikim brojem noćenja i značajnom potrošnjom. Lokalne zajednice prije svega moraju ulagati u održavanje infrastrukture. Ono što je najvažnije jest kvalitetno upravljati tim objektima. Drugo, potrebna je sinergija između svih dionika – gradova, sportskih saveza, hotela, DMC agencija i svih ostalih koji sudjeluju u organizaciji - rekao je Malinarić.
Poreč je rezultat planiranja koje traje već deset godina, a gradonačelnik Peršurić je istaknuo da je početak najteži te da je najvažnije imati viziju kamo se želi ići.
- Iz moje perspektive, svi smo podložni kritikama. To je normalno i dio je našeg posla. Mnogo puta moramo biti svjesni da, kada ulazimo u ovakve projekte, na početku postoji samo vizija. Ništa još nije opipljivo i zbog toga dolazi mnogo kritika.
No, tada treba ustrajati i biti uporan. Zato pozdravljam organizaciju ovakvih konferencija koje građanima približavaju stvarnost i pokazuju koliko sport može pridonijeti turizmu, koliko može donijeti kroz manifestacije, ali i kroz izgradnju sportske infrastrukture. Međutim, nije dovoljno samo izgraditi infrastrukturu i tu stati. Nakon toga potrebno ju je održavati, njome kvalitetno upravljati te imati ljude koji će voditi sportsku infrastrukturu i organizirati kvalitetne sportske manifestacije u svom gradu - zaključio je Peršurić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....