Ako ponuda poraste, cijene će padati. No ako ponuda ostane ograničena zbog kašnjenja u donošenju prostornih planova, cijene će i dalje rasti!

Hoće li novi porez na nekretnine značajno utjecati na tržišne cijene, poglavito u Zadru, još je neizvjesno.

Prema riječima Nikice Begonje, vlasnika agencije za prodaju nekretnina i predsjednika Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK – Županijskoj komori Zadar, prvi konkretni pokazatelji očekuju se nakon završetka prvog tromjesečja ove godine.

- Svaka lokalna zajednica donosi vlastitu odluku o visini poreza. Ako to ne učine, primjenjivat će se državni okvir. Raspon je širok, od 0,80 do 8 eura po četvornom metru, što ostavlja prostor lokalnim vlastima da visinu poreza prilagode svojim političkim, strateškim i ekonomskim prioritetima – objašnjava Begonja.

Kao primjer, navodi odluke lokalnih sredina. Nin je još prošle godine odredio porez od 1,99 eura po kvadratu, dok je Privlaka odlučila za znatno viši iznos od 5 eura.

Zadar, s druge strane, zbog političkih previranja i neslaganja oko donošenja proračuna još nije donio odluku, što, prema Begonji, može imati ozbiljne dugoročne posljedice na tržište nekretnina.

Stoga bi novi porez, uz već prisutne izazove na tržištu, mogao donijeti dodatne pritiske, ali i prilike za prilagodbu i stabilizaciju tržišta. Ono što smatra najvažnijim jest da se političari, koji u konačnici donose sve odluke, pridržavaju zakona i da se međusobno usuglase.

Unatoč poreznim promjenama, Begonja naglašava da će glavni čimbenik koji će utjecati na cijene nekretnina ostati ponuda, osobito građevinskog zemljišta.

- Ako ponuda nekretnina ili građevinskih parcela poraste, cijene će padati ili će se barem stabilizirati. No, ako ponuda ostane ograničena, osobito zbog kašnjenja u donošenju prostornih planova, cijene će i dalje rasti – upozorava.

Ističe da i prodavači igraju ključnu ulogu u formiranju cijena, koje često nisu usklađene s realnošću tržišta.

- Prodavači često postavljaju previsoke cijene, ali tržište to na kraju korigira. Ako nema kupaca, cijena pada. Razlog za prodaju uvijek postoji, bilo da se radi o financijskim potrebama, preseljenju ili nečem drugom. Onaj tko je odlučio prodati, prodat će ju – ističe.

Luka Gerlanc/Cropix

Jedna od nelogičnosti na tržištu, prema Begonji, jest gotovo izjednačena cijena stare i nove gradnje, bez obzira na lokaciju.

- Kupci nisu naivni. Jasno im je što dobivaju za svoj novac. Ako kupuju staru kuću koja zahtijeva dodatna ulaganja, ne žele za nju platiti jednako kao za novogradnju, bez obzira na potencijalno bolju lokaciju. To jednostavno nije održivo – jasan je.

Dodaje kako je razumljivo da su građanima Zadra gradilišta i urbanizacija postali osjetljiva tema, posebno zbog nekoliko loših primjera nekontrolirane izgradnje, što je potaknulo osjećaj zasićenja tzv. betonizacijom. Ipak, Begonja naglašava da je gradnja neizbježan dio razvoja, ali uz odgovorno planiranje.

- Betonizacije je bilo otkad je svijeta i vijeka, i bit će je! Ključno je da se pridržavamo zakona i urbanističkih pravila. Osim toga, trebamo razmišljati izvan središta grada. Postoji mnogo odličnih potencijalnih lokacija, poput Crnog, Vidikovca, Žmirića i Gornjeg Biliga. Sve su to područja s puno zelenila, koje treba očuvati i integrirati u planove novogradnje. Takve nekretnine, u 90 posto slučajeva, kupuju domaći ljudi. A polictici jest cilj zadržati domaće ljude, posebno mlade u gradu, jer svjedoci smo da, zbog visokih cijena, "bježe" u okolna mjesta koja im nude neke privilegije koje u gradu ne mogu dobiti – zaključuje Begonja.

Njegove riječi reflektiraju potrebu za balansiranjem razvoja i očuvanja prirodnih resursa, što je ključno za budućnost urbanog planiranja u Zadru i šire. Hoće li se i kako to ostvariti, ostaje za vidijeti....