Točno u 8:15 ujutro, u trenutku kada je prije 80 godina iznad Hirošime eksplodirala atomska bomba "Little Boy", započevši novo, mračno poglavlje u ljudskoj povijesti, tisuće ljudi sagnulo je glave osluškujući u tišini udarce velikog drvenog bata u zvono mira. Komemoracija u Parku mira održana u srijedu ujutro, kojoj su prisustvovali predstavnici 120 zemalja, među kojima i delegacija Biograda na Moru u ime Hrvatske, protekla je u znaku molitve, tuge, ali i upozorenja: svijet ne smije zaboraviti – i atomska bomba se ne smije ponoviti.
Američka uranska bomba, bačena na Hirošimu 6. kolovoza 1945., trenutno je usmrtila oko 78 tisuća ljudi, a do kraja godine broj mrtvih porastao je na približno 140 tisuća. Samo tri dana kasnije, Amerikanci su izveli novi napad bacivši plutonijsku bombu na Nagasaki u kojem je usmrćeno preko 70 tisuća ljudi, a još tisuće su umirale danima od posljedica žeđi i radijacije. Dvije atomske bombe ubrzale su kraj Drugog svjetskog rata, a Japan je potpisao kapitulaciju 15. kolovoza.
- Svijet se danas ubrzano mijenja i svakim danom smo svjedoci novih izazova na koje nemamo pravu reakciju. Živimo u svijetu aktivnih ratova i okrutnih oružanih sukoba koji su na rubu da se pretvore u globalne nuklearne obračune. Prošlo je osam desetljeća, ali politički lideri najmoćnijih zemalja kao da ništa nisu naučili iz tragičnog iskustva Japana, jedine zemlje u povijesti koja je doživjela nuklearnu agresiju. Vrijeme je da preispitamo svoje ciljeve i što želimo ostaviti našoj djeci i unucima. Svijet u miru ili svijet ne rubu nuklearne katastrofe. Jer kad se prijeđe granica, povratka više nema – izjavila je Jasminka Bajlo, predstavnica Biograda u asocijaciji Gradonačelnici za mir, nakon sudjelovanja na svečanoj komemoraciji koja je okupila oko 55 tisuća sudionika iz cijelog svijeta, među kojima i predstavnike Rusije i Bjelorusije.
Biograd je aktivan član Mayors for Peace od 2008. godine, a zadnjih šesnaest godina obnaša dužnost člana izvršnog odbora te međunarodne organizacije koja se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja, a okuplja preko 8500 gardova iz 166 država i regija svijeta.
Gradonačelnik Hirošime i predsjednik Gradonačelnika za mir Kazumi Matsui upozorio je u svom obraćanju na rastuće globalne tenzije i militarizaciju, kritizirajući države koje i dalje vjeruju u nuklearno odvraćanje kao sredstvo zaštite. Posebno je istaknuo ulogu nuklearnih sila:
- Sjedinjene Države i Rusija posjeduju 90 posto svjetskih nuklearnih bojnih glava. Ruska invazija na Ukrajinu i i kaos na Bliskom istoku ubrzali su rastuću militarizaciju diljem svijeta. Među svjetskim političkim vođama raste uvjerenje da je posjedovanje nuklearnog oružja neizbježno kako bi se zaštitile vlastite zemlje - rekao je Matsui.
- Ova situacija ne samo da poništava lekcije koje je međunarodna zajednica naučila iz tragične prošlosti, već i ozbiljno podriva okvire koji su izgrađeni za izgradnju mira – dodao je te pozvao svjetske vođe da osobno posjete Hirošimu i uvjere se u stvarnost atomske bombe.
Matsui je izjavio da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), čiji je cilj spriječiti širenje nuklearnog oružja i promicati mirnodopsku uporabu nuklearne energije, "na rubu disfunkcionalnosti". Također je pozvao japansku vladu da ratificira Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) – međunarodni sporazum koji zabranjuje nuklearno oružje i koji je stupio na snagu 2021. godine. Više od 70 zemalja već je ratificiralo taj ugovor, no nuklearne sile poput SAD-a i Rusije protive mu se, ističući odvraćajuću funkciju nuklearnog arsenala.
Japanski premijer Shigeru Ishiba, još jednom je ponovio obvezu japanske vlade da radi na cilju svijeta bez nuklearnog oružja, istovremeno potvrdivši oslanjanje na američku nuklearnu zaštitu (nuclear umbrella) kao neodvojiv dio japanske sigurnosne strategije — iako nije spomenuo potpisivanje Ugovora o zabrani nuklearnog oružja. Premijerova poruka bila je čvrsta u isticanju moralne odgovornosti Japana kao jedine zemlje koja je trpjela nuklearni napad, ali i realistična u priznavanju trenutnih sigurnosnih uvjeta i savezništva sa SAD‐om.
U ime glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa, na komemoraciji je prisustvovala Izumi Nakamitsu, UN-ova visoka predstavnica za razoružanje. Istaknula je da iako je situacija globalno sve teža, još uvijek postoji nada.
- Rizik od nuklearnog sukoba ponovno raste. Povjerenje se urušava. Geopolitičke podjele se produbljuju. A oružje koje je uništilo Hirošimu i Nagasaki ponovno se koristi kao sredstvo prisile - poručio je Guterres.
- Prisjećanje prošlosti znači zaštitu i izgradnju mira — danas i u budućnosti. Iako su prognoze tvrdile da se u Hirošimi "ništa više neće roditi", grad se podigao iz pepela i izgradio novu, mirotvornu misiju. Danas je Hirošima simbol nade, otpora i zalaganja za svijet bez nuklearnog oružja. Vi, ljudi Hirošime, niste samo ponovno izgradili grad — ponovno ste izgradili nadu - poručeno je glavni tajnik UN-a.
Poruke iz Hirošime danas su prožete osjećajem hitnosti. Broj preživjelih hibakuša pao je ispod 100 tisuća, a nuklearna retorika ponovno dobiva na snazi. Preživjele hibakuše poput 94-godišnjeg Minoru Suzuta, koji je zapalio svijeću ispred kenotafa, spomenika žrtvama, svjesni su da im preostaje malo vremena. - Za 10 ili 20 godina više nas neće biti. Zato želim podijeliti svoje iskustvo dok još mogu - rekao je Suzuto.
Slično upozorenje stiže i iz japanske organizacije Nihon Hidankyo, dobitnice Nobelove nagrade za mir 2024. godine, koja okuplja preživjele žrtve nuklearnih bombi. - Suočavamo se s većom nuklearnom prijetnjom nego ikada prije. Vrijeme nam istječe - poručili su iz organizacije, apelirajući na svijet da se probudi dok još ima vremena.
Obljetnicu je zasjenila i kontroverzna izjava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je usporedio napad na Iran s Hirošimom i Nagasakijem. Mnogi su kritizirali mlaku reakciju japanske vlade, ocjenjujući je kao nedovoljno snažnu u obrani historijske istine.
Ceremoniju su zaključile bijele golubice mira, koje su puštene u zrak iznad Parka mira. Građani su nastavili paliti svijeće i polagati cvijeće duž rijeke Motoyasu, tik uz ikoničnu Kupolu atomskog bombardiranja koja je od 1996. godine pod zaštitom UNESCO-a, kao nijemi podsjetnik na dan kada je čovječanstvo iskusilo vlastitu destruktivnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....