Crno brdo iz Biljana Donjih stiže u Sisak: građani pokrenuli peticiju protiv dovoza i obrade troske

Nakon gašenja proizvodnje u šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura, na površini od oko 28 hektara zatečeno je oko milijun tona troske, odnosno oko 23 tisuće kubika opasnog otpada i oko 32 tisuće kubika neopasnog otpada.

Britanska grupacija, MLM, iz šibenske troske je izvukla vrijedni metal, a na prostoru TEF-a ostavila na tone otpadnog agregata kamena. Dio tog otpada završio je u Biljanima Donjim u zadarskom zaleđu, ali su se tamošnji mještani pobunili. Pravdu su dobili na Europskom sudu za ljudska prava koji je kaznio Hrvatsku i naredio hitnu sanaciju odlagališta u Biljanama Donjim zbog ugroze za zdravlje ljudi.

Europski sud je, naime, mještanima Biljana Donjih dao za pravo prihvaćajući njihovu tužbu protiv RH kao vlasnika sporne troske, i kaznio je s preko milijun eura novčane kazne. Plus, svaki dan stajanja „crnog brda” na parceli u Biljanama Donjim RH će koštati dodatnih 6500 eura, pisao je portal Tris u ožujku ove godine.

Vlada RH je proje nekoliko mjeseci dala suglasnost direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje ugovora o nabavi radova uklanjanja otpadne troske na lokaciji "Crno brdo" Biljane Donje s odabranim ponuditeljem KEMOKOP d.o.o. u iznosu 17,5 milijuna eura s PDV-om. Sredstva su osigurana u financijskom planu Fonda u iznosu 13,1 milijuna eura za ovu godinu, a preostalih 4,4 milijuna eura osigurat će se iduće godine. 

Riječ je, dakle, o brdu proizvodnih ostataka iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) iz Šibenika koje već godinama stoji u Biljanama Donjim i prijetnja je zdravlju ljudi. Troska se nalazi na državnom zemljištu i njeno uklanjanje u nadležnosti je Ministarstva državne imovine.

Troska je nastala kao ostatak pri taljenju silikomanganske rude u šibenskoj tvornici, a u Biljane Donje je dovezena 2010. prilikom sanacije tvornice. Europska komisija je još 2014. prvi put upozorila Hrvatsku da treba postupiti u u skladu s europskom Direktivom o otpadu i ukloniti opasni otpad, podsjeća portal Tehnoeko. Prema Vladinim dokumentima troska je odložena na katastarskoj čestici u vlasništvu Republike Hrvatske na površini od 13.639 četvornih metara te na nekoliko čestica u suvlasništvu velikog broja fizičkih osoba na površini od 1874 četvorna metra. Ukupna količina odložene troske prema Geodetskom elaboratu iznosi 76.194,37 prostornih metara. U Fondu navode kako je procijenjeno da se na lokaciji nalazi oko 150.000 tona odložene otpadne troske.

"Crno brdo" za nekoliko dana dolazi u Sisak, izvijestili su javnost članovi Građanske inicijative "Siščani ne žele biti Smetlišćani" na Facebooku. "Problem je nastao daleko od Siska", navodi se te nastavlja: "Siščani nemaju ama baš ništa s tim, ali firma koja ima sjedište u Dugom Selu, a u Sisku je od države otkupila bivšu Radonju/Herbos, je tu odlučila obraditi 150.000 tona troske silikomangana i feromangana iz Biljana Donjih. Vlada je sve odobrila nakon javnog natječaja, lokalne vlasti još uvijek šute na temu, a tvrtka Kemokop kao izvođač radova ima sve potrebne dozvole za taj posao. Troska, mada je potvrđeno puno oboljenja od krcinoma tamo gdje se do sada nalazila (zaselak Škorići u Biljanim Donjim), smatra se neopasnim otpadom."

Stoga je pokrenuta i peticija sljedećeg sadržaja: "Protivim se dovozu i obradi 150.000 tona kancerogene, otrovne troske feromangana i silikomangana iz Biljana Donjih, tzv. "crno brdo" na lokaciji Ul. Nikole Tesle 17, u prostoru Kemokopa u Sisku. Sisak ima dva brda, Zibel i Viktorovac. ‘Crno brdo‘ nije dio našeg reljefa i ne dozvoljavamo mu ulazak u grad Sisak!"

Organizatori peticije u daljnjem obrazloženju navode da su od kancerogenih tvari sadržanih u troski iz "crnog brda", oboljele desetine ljudi u malim zaseocima zadarskog zaleđa. Crna prašina je zagadila zrak, tlo i vodotoke. Sisak je ekološki preopterećen od ranije i bilježi znatan broj oboljenja od karcinoma i bolesti dišnih putova. "Kakav utjecaj bi na ionako lošu zdravstvenu sliku stanovništva imala trogodišnja izloženost građana toksičnoj prašini?", pšitaju se.

Troska bi se, navodi se u priopćenju Građanske inicijative, u Sisku obrađivala R5 postupkom. Radi se o usitnjavanju i prosijavanju kako bi se stvorio građevinski materijal. Sve bi se obavljalo u jednoj od Kemokopovih hala i iz kojih svakodnevno izlazi prašina ovisno o tome što drobilica taj dan procesuira. Daljnje kemijske obrade nema i smatra se da će toksični materijal korištenjem u daljnjim građevinskim postupcima ostati vezan u troski i tako postati neopasan.

Za Siščane je upitan proces transporta, tvrdi se, zbog po procjeni oko 7000 kamiona koji će svakodnevno voziti trosku narednih 3 godine, te proces usitnjavanja i prosijavanja koji će proizvoditi znatnu količinu prašine koja bi se lako mogla naći u okolišu. Zabrinutost raste s obzirom na lokaciju Kemokopa, koja je usađena u gusto naseljeno područje te postoji bojazan od lošeg zdravstvenog učinka na stanovništvo.