Sud Europske unije izrekao je Hrvatskoj financijske sankcije zbog nesaniranog odlagališta otpada u Biljanama Donjim, tzv. Crnog brda. Država zbog vlastitog nemara mora platiti kaznu u iznosu milijun eura paušalno plus 6500 eura dnevno dok se ne obavi sanacija, piše Telegram.
U priopćenju Sud navodi da je 2019. presudio da Hrvatska nije poštovala pravo Europske unije te obaveze koje ima na temelju Direktive o otpadu čiji je cilj spriječiti ili smanjiti negativne učinke koje gospodarenje otpadom može imati na okoliš i zdravlje ljudi.
Oko 140 tisuća tona kamenog agregata, odnosno oporabljene troske, odlagano je od 2010. ni 50 metara od kuća, a u presudi se navodi da “hrvatska nadležna tijela nisu znatnije intervenirala”. “Postoji opasnost da taj agregat otpušta štetne stvari, sadržava povišene vrijednosti opasnih stvari i da je njegova radioaktivnost veća od dopuštene”, piše u presudi.
‘Hrvatska nije poduzela mjere’
Sud je u presudi iz 2019. zaključio da se odložena oporabljena troska mora smatrati „otpadom” u smislu Direktive te da se “gospodarenje njime trebalo provoditi bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez nanošenja štete okolišu”. “Osim toga, Hrvatska je trebala poduzeti mjere potrebne kako bi se uvjerila da posjednik otpada sam obrađuje taj otpad ili da obradu povjerava subjektu čija je djelatnost obavljanje postupaka obrade otpada”, dodaje se, piše Telegram.
Europska komisija je u svibnju 2023., nakon što je ocijenila da Hrvatska još uvijek nije postupila u skladu s presudom iz 2019., podnijela novu tužbu zbog povrede obveze. “U svojoj presudi Sud zaključuje da Hrvatska nije utvrdila da je odloženi kameni agregat otpad niti je poduzela mjere potrebne kako bi se tim otpadom gospodarilo na odgovarajući način i u skladu s pravom Unije. Stoga nalaže Hrvatskoj plaćanje paušalnog iznosa od 1.000.000 eura i novčane kazne u visini 6500 eura za svaki dan kašnjenja”, stoji u priopćenju Suda EU.
Šest godina kršili obaveze
U njemu se također ističe kako je Sud EU utvrdio da “Hrvatska nije ostvarila znatan napredak kako bi osigurala potpuno izvršenje presude iz 2019. i da je hrvatska vlada tek nakon što je Komisija podnijela drugu tužbu donijela odluku o sanaciji odlagališta Biljane Donje”.
“Naime, povreda obveze postoji gotovo šest godina, tako da je riječ o znatnom trajanju. Sud osobito uzima u obzir okolnost da, prema predviđanjima Hrvatske, potpuno zbrinjavanje predmetnog otpada neće biti dovršeno prije kolovoza 2025., odnosno otprilike petnaest godina nakon njegova odlaganja na lokaciju Biljane Donje”, zaključuje Sud EU.
Stroga praksa Komisije
Podsjetimo, početkom siječnja prošle godine Telegram je pisao da nas je Europska unija 2023., zbog nesaniranog odlagališta otpada u Biljanama Donjim, po drugi puta prijavila Sudu EU te da bi zbog višegodišnjeg ignoriranja tog problema država mogla platiti visoke penale, piše Telegram.
Nakon što država godinama nije ispoštovala prvu presudu Suda EU iz 2019., Komisija je u veljači 2023. reagirala. „Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena”, upozorili su tada iz Bruxellesa, najavivši novu tužbu protiv Hrvatske.
Radi se o uobičajeno strogoj praksi Europske komisije, pogotovo kad su u pitanju odlagališta otpada. Italija je, recimo, plaćala višemilijunske kazne, a Grčkoj su dnevni penali iznosili i do 30 tisuća eura. Dnevne novčane kazne služe tome da prisile nacionalne vlasti da što prije poduzimaju potrebne korake – što brže riješe problem, manje će platiti.
Peripetije sa sanacijom
Problematičnom lokacijom najprije se bavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zatim je na sjednici u kolovozu Vlada 2023. je zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje se u međuvremenu razdijelilo na Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da se pozabave ovim problemom, piše Telegram.
Ministarstvo je donijelo odluku o sanaciji, a Fond je zadužen za provedbu. Početkom 2024. godine Fond je, nakon nekoliko međukoraka, objavio javni natječaj za uklanjanje otpadne troske s lokacije tzv. Crnog brda te njezinu oporavu i/ili zbrinjavanje. Kako je pisao Faktograf, na natječaju je kao najpovoljniji ponuditelj izabrana tvrtka Kemokop iz Dugog Sela.
Žalbu u tom postupku zatim je uložila zajednica ponuditelja tvrtke Brina iz Splita i Uzda iz Sinja pa je sanacija tzv. Crnog brda do daljnjeg odgođena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....