U medijima smo neosnovano ocrnjeni, iako sve što smo napravili, i sve to namjeravamo učiniti na izgradnji našeg objekta, radimo u skladu sa zakonom. Građevinska inspekcija nam je zatvorila gradilište prije desetak dana i do danas ne znamo zbog čega, jer još uvijek nismo dobilo nikakvo rješenje. Svakodnevno trpimo materijalnu i reputacijsku štetu, rastu nam troškovi, gubimo kupce, a ne možemo nastaviti radove. Naša jedina ”krivica” je što smo svaki korak radili u skladu s urbanističkim i zakonskim pravilima. Ni milimetar nismo odstupili – kaže Renato Golem, uz Peru Klarića iz Zagreba, zadarski partner u investiciji izgradnje ”zadarske mamutice”. Riječ je o stambenoj zgradi (Projekt 100) sa stotinu stanova kod Konzuma na Bilom brigu koja je zadnjih tjedana postala glavna tema u zadarskoj javnosti.
Sve je krenulo televizijskim prilogom u kojem susjedi potpuno proizvoljno prozivaju investitora da gradi zgradu na sedam katova, iako po zakonu navodno ima pravo na četiri. Predbacili su mu i formiranje nove uske parcele kako bi sam sebi bio susjed, jer je tako izbjegao traženje njihove suglasnosti, te da su se i oni kao investitori i Grad Zadar oglušili na njihovu peticiju protiv stambene zgrade koja će im ”oduzeti sunce”. Istog dana kada su se susjedi pojavili na televiziji, na teren je po dojavi izašla građevinska i inspekcija zaštite na radu.
Hajka se nastavila sutradan u Gradskom vijeću gdje su neki političari ”slučaj mamutice” uzeli kao eklatantni primjer betonizacije Zadra koji provodi ”građevinska mafija” koristeći pritom iste argumente kao i susjedi s Bilog briga, ali bez ikakvih dokaza. Zadarski.hr je o svemu tome ekstenzivno pisao tražeći objašnjenje od investitora, no Golem i Klarić nisu htjeli izlaziti u javnost. Sve do danas...
- Zašto? Čekali smo rješenje građevinske inspekcije, da konačno i službeno dobijemo objašnjenje zašto nam je gradilište zatvoreno. Čekamo već skoro dva tjedna da ga dobijemo i pritom trpimo velike troškove i reputacijsku štetu, gubimo kupce, ali inspektorat šuti. Naravno da nema smisla komentirati kako nešto radimo mimo urbanističkim uvjeta iz Prostornog plana i građevinske dozvole, odnosno postojećih zakona. Ovo je investicija od nekih 25 milijuna eura i nema šanse da itko danas takav novac ulaže u nešto što je na bilo koji način zakonski dvojbeno. No mediji su prema nama nemilosrdni, a vidim da su se u sve uključili i pojedini političari. Barata se neistinama i poluinformacijama, i zato smo procijenili kako je vrijeme da istupimo u javnost i kažemo svoju stranu priče – govori Golem s kojim smo razgovarali u poslovnim prostorijama tvrtke 4D iz Zadra, koja potpisuje projekt i vodi nadzor na gradilištu nove stambene zgrade na Bilom brigu.
- Nekoliko je ključnih stvari na koje bi se htio referirati. Prije svega to je razlog zatvaranja gradilišta, odnosno pitanje zaštite građevinske jame koju smo iskopali na razinu od minus šest metara – kaže Golem i nastavlja.
- Prethodna geomehanička ispitivanja pokazala su da zemlja na jednom dijelu pokosa nije najbolje kvalitete i da pokos treba zaštitu od urušavanja. Međutim, kad smo otvorili građevinsku jamu, na tom dijelu gdje tlo navodno nije bio zadovoljavajuće kvalitete, izronila je živa stijena. Dakle, geomehanička ispitivanja u tom dijelu nisu se pokazala točna. Mi smo tu mogućnost predvidjeli u projektu na temelju kojeg je izdana dozvola. Štoviše, u skladu s projektom i građevinskom dozvolom, taj dio htjeli smo privremeno zaštiti geotekstilom kako bi spriječili eventualno urušavanje, odnosno odrone sitnog kamenja s obzirom na to da se radi o živoj stijeni. Geotekstil se stavlja zbog zaštite radnika tijekom izvođenja radova. Građevinska jama je privremeni objekt koji bi se nakon betoniranja podzemnih etaža zatrpao, tako da nikoga ne ugrožava, niti utječe na sigurnost gradnje stambenog objekta.
Međutim, građevinska inspekcija je od nas tražila da taj dio trebamo osigurati betonskim špricom i betonskim potporama. Rečeno nam je da smo odstupili od projektne dokumentacije, odnosno da trebamo ići u dopunu građevinske dozvole. Mi se s tim ne slažemo, smatramo da nismo odstupili od uvjeta iz građevinske dozvole. Smatramo da za takvom zaštitom, na živoj stijeni, nema potrebe, što je uostalom potvrdio i glavni projektant. Njegova potpisana izjava je ušla u građevinski dnevnik. No gradilište je na koncu ipak zatvoreno i već 13 dana čekamo da nam građevinska inspekcija dostavi rješenje o zatvaranju. Iako je rok bio osam dana, mi rješenje do danas nismo dobili. Kad ga dobijemo znat ćemo za što se smatramo odgovornim i hoćemo li uložiti žalbu, hoćemo li postupiti po njivom nalogu, ili ćemo tražiti odštetu – govori Golem i naglašava da je istog dana kada je došla građevinska inspekcija i investitor predložio da se zatvori gradilište dok se ne razjasni zbog čega se zatvara.
- Pet ili šest dana nakon zatvaranja gradilišta, dobili smo od građevinske inspekcije zahtjev da se napravi novi geodetski snimak građevinske jame, kako bi mogli utvrditi sve činjenice za zatvaranje gradilišta. Zahtjev smo dobili u petak, a u ponedjeljak je on bio na njihovom stolu. Od tada je prošlo tjedan dana, ali nikakvog odgovora građevinske inspekcije nemamo. Tražili smo ubrzanje postupka, ali odgovor nismo dobili. Svaki dan čekanja na njihovo rješenje, nakon kojeg ćemo tek znati zašto nam je gradilište zatvoreno, nas košta nekoliko desetaka tisuća eura, na ime angažiranih radnika, podizvođača i drugih troškova, ističe suvlasnik tvrtke.
Druga dimenzija o kojoj su mediji nekorektno izvještavali prema mišljenju Golema, pitanje je parcelacije, odnosno izdvajanja uske parcele prema susjedima zapadno od terena na kojem se gradi nova stambena zgrada.
- To je izdvajanje provedeno nakon što smo podnijeli zahtjev za građevinskom dozvolom, dakle u fazi kada se traže suglasnosti svih javno pravnih tijela. Zahtjev smo podnijeli Katastru koji je naš zahtjev prihvatio i pravomoćno odobrio. Pitaju nas zašto smo to napravili. Razlog je jednostavan. Kad smo ucrtavali našu građevnu parcelu odlučili smo da među, graničnu crtu između nas i susjeda, povučemo ravno. Granica je ”plesala”, no mi smo tražili od geodeta da se granica formira ravno. Ako negdje susjedni zid ili neki drugi objekt ulazi u našu među, geodetu smo rekli da se povuče na našu štetu. Tako smo izgubili oko 150-160 kvadrata, ali smo formirali pravilnu među. Od međe do našeg objekta, stambene zgrade, ima više od pet metara. Međutim, ispod zgrade gradimo podzemnu garažu na dvije etaže za 180 mjesta. Za potrebe garaže, odnosno iskopa, mi smo se u podzemlju približili međi na nešto manje od tri metra. U tom slučaju, ako je razmak od susjeda manji od tri odnosno pet metara, što ovisi o zoni gustoće gradnje, zakon nalaže da moramo tražiti suglasnost susjeda. Kako bi to riješili, mi smo izdvojili jednu parcelu po cijeloj dužini. Ona je na najužem dijelu široka oko 50 centimetara, a na najširem dijelu nešto više od metra. Tako smo postali susjedi sami sebi i tako nismo trebali tražiti suglasnost susjeda za podzemnu garažu.
U slučaju da smo trebali tražiti suglasnost, a oni nam je uskrate, povukli bi se na pet metara od međe i smanjili podzemnu garažu. Ponavljam, riječ je o podzemnom a ne nadzemnom objektu, jer će naša zgrada ostati na udaljenosti od pet metara. Mi tako ne ugrožavamo nikoga. Dakle sve je napravljeno uz pravomoćno rješenje Katastra, u skladu s građevinskom dozvolom i urbanističkim uvjetima iz prostornog plana za zone srednje gustoće. Takva praksa investitora nije nikakva novost, naprotiv, koriste je i drugi investitori u Zadru kao i investitori u Zagrebu. Tek kada je Katastar prihvatio naš prijedlog i pravomoćno potvrdio parcelaciju, mi smo krenuli u projektiranje objekta prema postojećim urbanističkim parametrima. Kod postupka parcelacije, kao i kod postupka izdavanja građevinske dozvole, svi susjedi su bili obaviješteni. Nitko se nije javio, nitko nije dao prigovor. Na parceli ćemo imati 27 posto zelenila, 500 kvadrata više nego što je zakonom propisano, i još 50 parkirnih mjesta – navodi Golem koji je komentirao i medijske natpise kako je na gradilištu intervenirala policija.
- Točno, bila je policija, ali ne zato što su nam je netko razbijao opremu, krao gorivo iz građevinskih strojeva i oštećivao imovinu, nego zbog sigurnosti gradilišta. Naime, policiju je na gradilište pozvao glavni nadzorni inženjer, a razlog je evidentiran u policiji. O čemu se radi? Kad je građevinska inspekcija došla na gradilište i zahtijevala obustavu radova u tijeku je bio iskop građevinske jame. Bageri su radili, a postavljala se i vertikalna građevinska dizalica. Inspektori su na kontejner, a ne na ogradu, zalijepili obavijest i tako zatvorili servisni put do susjednog trgovačkog centra. Kad je nadzorni inženjer pitao inspektore kako će dostavna vozila dolaziti do skladišta, oni su rekli da to nije njihova briga. Mi smo po zakonu dužni trgovačkom centru dužni osigurati pristupni put, s obzirom na to da oni imaju prvo služnosti.
Osim toga, ako oni otvore ogradu i uđu kamionom, tko jamči da se netko neće iskoristiti priliku i ući na gradilište gdje mu se može svašta dogoditi. Može, primjerice, upasti u građevinsku jamu, može pasti dizalica čija konstrukcija do kraja nije postavljena... Kad bi se tako nešto dogodilo, rekli bi da su odgovorni investitor, izvođač i nadležni nadzorni inženjer. Građevinska inspektori su rekli da ih za to nije briga. Ako dakle nitko ne želi odgovarati, a kako bi na tu mogućnost upozorili, nadzorni inženjer je pozvao policiju da evidentira stanje i upozori na moguće posljedice, za koje ne želimo preuzimati odgovornost. Policija je bila i svoje obavila. To je bio jedini razlog zašto je policija dolazila na gradilište – tvrdi Renato Golem te poručuje:
- Nama je žao što nas susjedi doživljavaju kao prijetnju. Mi nikome ništa nismo uzeli, ništa nismo zloupotrijebili. Naprotiv, sve što radimo, radimo prema zakonu. Uvjeti u planu po kojima gradimo postoje godinama. Nije plan zbog nas mijenjan, niti nama prilagođen. Mi samo želimo ostvariti legitiman i legalan projekt.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....