Pitanje svih pitanja u turizmu ovih lipanjskih dana, ne samo u Zadru i okolici, već i u čitavoj Dalmaciji jest – je li početak glavne turističke sezone slabiji ili bolji u usporedbi s istim razdobljem prošle godine? Iako mnogi tvrde da sezona pokazuje znakove podbačaja u dolascima turista „jer smo im preskupi“, te da je evidentan izostanak tradicionalnih njemačkih gostiju, odlučili smo to provjeriti u službenim statistikama Turističke zajednice Grada Zadra.
Pokazatelji iz sustava evisitor pokazuju da je u turističkom prometu od 1. lipnja do 21. lipnja ostvareno 63.020 dolazaka što je za 12 posto bolje nego lani kad je zabilježeno 56.415 dolazaka. Noćenja je ostvareno 208.001 što je opet za 12 posto bolje nego lani kad je zabilježeno 186.450 noćenje. Broj turista u tom razdoblju bio je 66.869 što je za 7 posto bolje nego lani kada je zabilježeno 62.869 turista.
Grad Zadar i mjesta koja mu administrativno pripadaju prema eVisitor podacima za razdoblje od 1.6. do 21.6. bilježe 63.020 dolazaka i 208.001 ostvareno noćenje. U analiziranom razdoblju u usporedbi s 2024. godinom bilježi se 12 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja.
- Prema podacima organizacije dolazaka bilježimo kako je 80 posto gostiju posjetilo naše područje u individualnom aranžmanu dok je 20 posto odabralo agencijski organizirani dolazak. Prema podacima strukture gostiju bilježimo udio broja domaćih turista od 10,23 posto dok je udio stranih turista 89,77 posto.
Analizom tržišta, a s obzirom na broj ostvarenih noćenja, bilježimo kako su najveći udio u ukupnim noćenjima ostvarili Nijemci (udio 19 posto), zatim slijede gosti iz Poljske s 11 posto, domaći gosti s 9 posto, te gosti iz Austrije sa 8 posto. Ujedinjena Kraljevina bilježi 6 posto, Slovenija 4 posto, dok 3 posto udjela u ukupnim noćenjima bilježe gosti iz Italije, SAD-a, Ukrajine i Francuske.
Prema podacima ostvarenih noćenja po tipu smještaja bilježi se najveći udio noćenja u objektima u domaćinstvu (46,20 posto) i u Hotelima (29,64 posto). Ostali ugostiteljski objekti za smještaj bilježe 12,27 posto, kampovi 8,33 posto, dok je udio nekomercijalnih noćenja 3,56 posto - kažu iz Turističke zajednice Grada Zadra.
Službeni podaci dakle idu u prilog povećanja sezone, ali što je s neslužbenim pokazateljima i tzv. blicom anketom neposrednih dionika u turizmu?
Klaudio Grdović, privatni iznajmljivač iz Zadra, ističe kako je sezona za iznajmljivače iz Zadra – podjednaka kao lanjska.
- Neki se žale da im je podbacilo, ali meni je to svake godine uvijek slična priča. Ako Uskrs dođe ranije onda su brojke prije bolje, poslije kaskaju, a ako Uskrs dođe kasno, onda su brojke prije manje, poslije bolje i tako to uvijek ide u predsezoni, ovisno kad su uskršnji praznici. I svake godine isto, u predsezoni pričamo o cijenama u restoranima, cijenama smještaja... Krajem godine više se nitko ne žali i svi kažu da je bila uspješna sezona. Danas je šaren izbor cijena. Neki stvarno pretjeraju, a neki su opet ispod cijene. Tko god želi malo prosurfati i proguglati, naći će smještaj za svoj novac. Nije to kao prije kad su turisti zvonili na vrata i pitali gdje ima smještaj, a tko dođe u 7 navečer više ne može birati što će i gdje, te po kojim cijenama. Danas oni gledaju, surfaju po platformama i traže ono što je najpovoljnije za njihov džep. E sada, problem je što dosta njih govori da su cijene u našim trgovinama dosta više nego kod njih. Moji gosti Slovenci, Nijemci i ostali kažu da nam je cijena robe i artikala skuplja nego kod njih. A to mi svi vrlo dobro znamo, jer osjetimo po našem džepu i kućnom budžetu. Kako može biti trajekt skup negome tko dođe deset dana i plati jednu kartu do doli i jednu za nazad? A mi idemo 20 puta mjesečno, što ćemo onda mi reći? – pita se Klaudio.
Predstavnik zadarskih ugostitelja Robert Kovačević kaže kako apartmani, hoteli i ugostiteljski objekti na pravim ljetnim pozicijama nisu upitni i za njih sezona sigurno ne može biti slaba.
- Ryanair povećava dolaske, kruzeri povećavaju dolaske i sve se to slijeva na Poluotok, pogotovo petkom i subotom. Tada se osjeti da se u staru jezgru grada slijeva „more“ ljudi. Oni tu ostanu nekoliko dana, troše i onda idu dalje. Neki restorani koji su izvan grada, na periferijama, pa možda i na otocima, moguće osjećaju nekakav pad što se vidjelo i po Euriostatu ove godine. Ne znam na osnovu čega mi možemo očekivati neki stalni rast? Ništa ne raste osim vrijednosti zlata. Mislim da se već od prošle godine shvatilo, ali to ljudi ne žele prihvatitti, da od turizma više nećeš moći stvarati kapital, već da ćeš od njega moći živjeti. Ljudi su možda navikli na veće zarade prije, ali nisam vidio da je netko nešto zatvorio, iako su zahtjevi države sve veći i kontrole sve učestalije. Sve više se oporezuje, više se nadgleda i kontrolira tako da s tim automatski svima koji su u privatnom sektioru rastu troškovi i smanjuje se dobit – mišljenja je Kovačević.
Slavjan Miletić, vlasnik poznatog restorana Špajza na Poluotoku kaže kako od ove sezone više ne drži restoran već samo kafić u okviru poznatog trgovačkog lanca.
- Fizički i mentalno sam se maknuo s Poluotoka tako da više nisam mjerodavan govoriti o ugostiteljskom prometu u staroj gradskoj jezgri. Što se kafića tiče u trgovačkom lancu, ljudi ima, dolaze u trgovinu, kupuju i troše kao i prošle godine. Osamnaest godina dao sam ugostiteljstvu na Poluotoku i mislim da je to dosta za mene. Odradio sam svoje. Na Polutok dođem samo rano ujutro nedjeljom prošetati, otići na misu u Sv. Frane i u zimskom razdoblju kod kuma na kavu – zaključuje Slavjan našu blic anketu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....