Nakon izbora nećemo ulaziti u koalicije, pa ni s mojim kumom Antom Ćurkovićem, jer nas je HDZ već jednom prevario

LOKALNI IZBORI 2025. Ovo su pravila po kojima će Zadarski.hr pratiti ovogodišnje izbore u Zadarskoj županiji

Antonio Vučetić (39) je kandidat za župana platforme "Za promjene" koju je okupio Kristijan Kapović te ima potporu stranaka Nezavisni, HNS, HSLS, HSS, DSU i Hoćemo. Vučetićev kadidat za zamjenika župana je Stipe Bjeliš. 

Hoćete li trgovati pozicijama nakon izbora i zašto mislite da bi građani trebali vama vjerovati?

- Nećemo trgovati, politika je stvar kompromisa. Često se u politici govori o trgovini, ali mi ne funkcioniramo na takav način. Otvoreni smo za dijalog sa svima i nismo isključivi. Stava smo da je previše podjela u našem društvu. Moramo raditi u interesu naših građana i tko god bude usmjeren prema građanima, mi ćemo surađivati s njim.

Koja je uloga Kristijana Kapovića u platformi? Je li on veliki šef iz sjene? Komu se građani sutra trebaju obratiti – vama ili Kristijanu Kapoviću?

- Kristijan Kapović je lokalni dužnosnik i jedan od rijetkih u županiji s tolikim iskustvom. On s nama surađuje dugi niz godina i zalaže se za iste politike kao i mi. Zadarska županija je Općinu Vir sprječavala da se razvija punim plućima, zbog toga smo u općini okupili tim mladih poduzetnika koji su neovisni o javnom poslu i dokazali da možemo pomoći građanima. Kristijan je tu s nama kao čovjek koji ima puno iskustva i koji je okupio ljude koji ne žele biti ni lijevi ni desni, već žele pomoći svojoj zajednici.

Hoćete li nakon izbora koalirati s HDZ-om s obzirom na to da je vaš kum Ante Ćurković, HDZ-ov kandidat za zamjenika gradonačelnika?

- Nakon izbora nećemo ulaziti u koalicije s niti jednom strankom. Mi smo išli u koaliciju u prošlom izbornom ciklusu s HDZ-om, kad je Ante Ćurković meni također bio kum, kao i prije toga, pa nas je HDZ prevario. Naše obostrano kumstvo ne utječe na rad u politici – on je svjestan mojih stavova, a ja njegovih, tako da nikakva postizborna koalicija ne dolazi u obzir.

Na koji način planirate potaknuti veću poljoprivrednu proizvodnju?

- Zadarska županija ima veliki potencijal. Moramo bolje povezati poljoprivrednu proizvodnju s turizmom i omogućiti gostima da osjete destinaciju i kako žive lokalni ljudi. Veliki sam zagovornik OPG-ova i njih moramo bolje marketinški pozicionirati. Tu prvenstveno mislim na hotelske lance, restorane koje trebamo poticati da koriste proizvode lokalnih proizvođača.

Zadarska županija bi trebala pronaći sustav kontrole namirnica pa da se dijele oznake kvalitete, a paralelno s tim, najbitniji projekt je navodnjavanja Ravnih kotara. Dakle, prvi aspekt je subvencioniranje i stimuliranje poljoprivrednika na ekološku proizvodnju, a drugi njihovo povezivanje s velikim potrošačima.

Kako mislite privući investitore koji se bave proizvodnom djelatnošću?

- Turizam je trebao biti "šlag na torti", a postao je glavna gospodarska grana koja je izrazito osjetljiva na globalnu situaciju jer smo imali primjere poput pandemije koja je direktno uzrokovala pad prometa. Moramo se okrenuti modernim tehnologijama i županija je ta koja mora subvencionirati start-upove, razvijati poduzetničke inkubatore i zone te ih infrastrukturno opremiti i na koncu fiskalno rasteretiti poduzetnike. Nažalost, danas imamo primjere gdje poduzetnike u Zadru veže samo lokalpatriotizam, a ne ono što im samouprava pruža. To moramo promijeniti. Županija treba postati podrška poduzetnicima.

Treba li ukinuti brojne gospodarske i turističke zone u općinama i gradovima? Neke od gospodarskih zona su praktički prazne…

- Nisam za ukidanje, ali sam za evaluaciju svih gospodarskih zona. Naš glavni problem je što nemamo jasne strategije, a onda kad ih imamo, ostaju mrtvo slovo na papiru jer ih se nitko ne pridržava. Strategija razvoja županije mora biti temeljni dokument kojeg se moramo držati. Nitko me ne može razuvjeriti da ne postoje sredstva za neke projekte.

Ista je stvar kod turističkih zona. Nemamo sustavno ispitivanje tržišta, već u prostornom planu županija markira turističke zone proizvoljno. Tu nam je potrebna veća komunikacija s općinama i gradovima. Ako se turistička zona ne valorizira u pet godina, onda je treba ukinuti. Potreban je balans između investitora i županije koja treba biti korektor jer ne smijemo ići prema masovnom turizmu kojeg naša infrastruktura ne podnosi.

Kako ćete riješiti problem nedostatka ginekologa, pedijatara i liječnika opće medicine?

- Prvo su nam potrebna ulaganja u infrastrukturu jer imate ambulante u koje ne možete od straha ući. Nitko me ne može uvjeriti da županija nema sredstva za obnovu — to je izbjegavanje odgovornosti. Drugi problem je što liječnici nemaju dobre uvjete i zbog toga odlaze vani raditi, što znači da Vlada mora povećati plaće liječnicima. Ono što županija može napraviti jest subvencionirati stanovanje doktora i davati dodatnu subvenciju na plaću. Tako bismo došli do većeg zapošljavanja, a time bi se postojeći zaposleni liječnici rasteretili.

Županija smo koja ima najviše vjetroelektrana, ali stanovnici se sve više bune jer su im vjetroturbine došle “u dvorište”. Planirate li u Prostornom planu ukinuti neke zone predviđene za vjetroparkove?

- Potrebna je evaluacija svih mjesta predviđenih za elektrane, ali i razgovor s HEP-om kako bi se vidjelo koji su njihovi kapaciteti. Imamo toliko praznih otoka i mjesta u zaleđu, a investitori uporno grade elektrane u blizini kuća jer je tamo velikim dijelom osigurana infrastruktura. Zadarska županija treba ići u smjeru energetske neovisnosti. Dakle, potrebna je evaluacija elektrana koje su u prostornoj dokumentaciji i moguća relokacija ako se nalaze u blizini naseljenih područja.

Pritisak plovila na naš akvatorij je sve veći. Treba li nam još nautičkih marina?

- Nama je potrebna izgradnja komunalnih vezova i bolji nadzor korištenja tih vezova jer naši ljudi nemaju gdje s brodicama. Nautičke marine treba tretirati kao luksuz i takve sadržaje treba naplaćivati. Kontrola sustava je tu najbitnija jer iz komunalnih lučica trebamo maknuti strance i otvoriti put domaćim ljudima.

Sve je veći broj zahtjeva za ribogojilišta i uzgajališta školjaka. Planirate li smanjiti izdavanje koncesija za te marikulturne djelatnosti?

- Prvenstveno je potrebno napraviti sustavnu analizu kako bismo vidjeli koliki utjecaj ribogojilišta imaju na okoliš te ograničiti proizvodnju ukoliko on postoji. Inspekcije bi trebale biti te koje će voditi računa o tome koliko se proizvodi i ugrožava li se time okoliš, no one to ne rade. Kada dobijete koncesiju za uzgajalište, postoje norme koje morate slijediti, međutim, kada nema nadzora inspekcije, proizvodnja se poveća i prelazi dopuštene granice.

Sve je veći broj ilegalnih deponija u županiji i sve je više ekoloških crnih točaka. Kako smanjiti ilegalne deponije i sanirati te crne točke?

- To je gorući problem. Zadarska županija može učiniti vrlo malo jer su za to zadužene jedinice lokalne samouprave. Po ovom pitanju vrlo je bitna suradnja između samouprava. Ja sam pobornik prvo rješavanja problema, a tek onda dokumentacije, jer brojne stvari zapnu u dokumentaciji. Županija može subvencionirati akcije čišćenja, ali je potrebno kažnjavati one koji su napravili ekocid. Ako država nema interesa riješiti "crne točke", onda će to napraviti županija. Potrebno je pojačati sustave kontrole u prirodi, a to se može jednostavno napraviti pomoću lovačkih kamera. Takav projekt trenutno implementiramo u Općini Vir. Uz pomoć kamera u prirodi možete vidjeti koji automobil je došao baciti otpad u prirodu, što omogućuje lako kažnjavanje pojedinaca koji to rade.

Koji je vaš prijedlog za poboljšanje uvjeta u osnovnim i srednjim školama?

- Tu je, srećom, problem riješen jer su velika sredstva iz NPOO-a osigurana za škole u Zadarskoj županiji. Trebamo težiti tome da naši učenici imaju najbolju moguću uslugu i dodatne aktivnosti u školama. Učenici su sada raštrkani po dvoranama i mjestima u gradu, a ono što bi bilo dobro napraviti kada započne proces cjelodnevne nastave jest dovesti aktivnosti njima u školu.

Koja biste tri infrastrukturna projekta željeli provesti ako postanete župan?

- Usmjerit ćemo se na popravak temeljne infrastrukture, a to su vodovodna mreža, sustavi odvodnje i struja. Zatim ćemo se bazirati na obnovu županijskih cesta jer su one u katastrofalnom stanju. Treća stvar je sustavna obnova zdravstvenih ustanova koje su pod ingerencijom županije.

Tko vam radi kampanju?

- Nemamo plaćenu agenciju koja nam vodi kampanju.