Niske temperature nisu naštetile poljoprivredi u županiji: "lišo" smo prošli s minusima, čak bi i trešnje mogle dobro roditi!

Višegodišnji nasadi i poljodjelske kulture "prošle su lišo” u travanjskim mrazovima, veće štete nisu zabilježene, osim možda na stablima bajama koja uvijek ranije procvjetaju pa su izloženi opasnostima od niskih temperatura uoči proljetnog vremena, doznajemo od dipl. ing. agr. Zvonimira Vlatkovića, višeg stručnog savjetnika za hortikulturu, mediteransko vinogradarstvo i vinarstvo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Zadarskoj županiji.

Početak travnja 2025. bio je obilježen valom niskih temperatura koje su zahvatile velik dio kontinentalne Hrvatske, a u mnogim županijama zabilježene su štete u voćnjacima, osobito na nasadima koštičavog voća. Iako se ovakvi mrazovi u ovom razdoblju godine mogu smatrati uobičajenima, njihova pojava tijekom osjetljivih fenofaza cvatnje i formiranja plodova može uzrokovati značajne štete. Primorske županije ostale su ipak pošteđene, pa tako niti na području Zadarske županije nisu evidentirane veće štete. Mada, „opasnost” još uvijek postoji, upozorava Vlatković.

- Prema našim uređajima, zabilježeno je 7. travnja na razini tla minus 1,7 stupnjeva Celzija, ali ta niska temperatura nije dugo trajala. Na nešto višoj zoni se spustilo čak do minus 3, ali nije bilo štete. Dan kasnije obišao sam upravo te mlade nasade koji su već krenuli i uvjerio se da nismo imali zabilježene štete za razliku od kontinentalnog dijela RH, kao što su Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija koje su bilježile veće štete i na voćarstvu. Mi nismo, tako da možemo reći da smo za sada dobro prošli – kaže Vlatković kojega smo upitali znači li to da ove godine nema opasnosti da ostanemo bez trešanja?

Zvonimir Vlatkovic, dipl. ing. agr. visi je strucni savjetnik u poljoprivrednoj sluzbi Zadarske zupanije (arhivska fotografija)

Jure Miskovic/cropix/Cropix

- S obzirom da one još cvatu još treba vidjeti. Krajem ožujka i početkom travnja nešto je bilo nižih temperatura koje su na određenim mikro lokacijama napravile nešto štete u cvatnji, ali ne da bi to sad bilo nešto posebno dramatično i na velikim područjima. Za sad je dobro, ali nikad ne možemo isključiti travanj koji zna biti prevrtljiv poput veljače. Znali smo imati, recimo 2021. i 2022. godine, snijeg za Uskrs u zadarskom zaleđu, na području Bruške i Rodaljica. Za sad se vegetacija dobro razvija, vinova loza je već u fenofazi i vrijeme je za prve zaštite na tim kulturama gdje se već razvijaju prvi listići i minijaturni grozdovi. U svakom slučaju vrijeme je za zaštitu o čemu se preporuke mogu potražiti na našim službenim stranicama. Za sada, opet ponavljam, možemo reći da smo relativno dobro prošli, u nadi da nećemo imati neke ekstreme poput orkanskih bura, tuča, niskih temperatura, zbog čega bi vjerojatno bilo problema. Ono što možemo istaknuti je rana cvatnja bajama koji su možda stradali i ove godine i može se očekivati manji urod nego lani. Bajam je opet puno ranije krenuo ove godine, čak i hibridne sorte koje su na nekim mikro lacijama vjerojatno stradale od niskih temperatura – kaže Vlatković i naglašava:

- Oborine su sad dobrodošle i bilo bi dobro da bude čak i nekoliko desetaka litara kiše po četvornom metru, jer smo imali razdoblje s jakim vjetrovima, pogotovo burom koja brzo isuši tlo. Svaka kap koja padne sad i u svibnju je dragocjena za poljoprivredu, u smislu vlažnosti tla i raspolaganja dovoljnom količinom vlage u zoni korijena – zaključuje Vlatković.