Rješavamo zbrku: gdje je završilo 78 tona opasnog otpada s broda ‘Galeb‘ i koliko je azbesta još uvijek u Zadru? I gdje?

Iako su i gradonačelnik Šime Erlić i direktor zadarske Čistoće Ivan John Krstičević u utorak jasno rekli da niti jedan gram azbestnog otpada s broda Galeb nije odložen na odlagalištu Diklo, Ministarstvo zaštite okoliša je dan kasnije za medije ponovilo – otpad s Galeba završio je upravo tamo.

Pa, gdje je nastao nesporazum? Zašto Ministarstvo tvrdi jedno, a gradonačelnik i direktor Čistoće drugo? I gdje se uopće nalazi 78 tona azbesta s tog broda?

Velika većina azbesta nalazi se na odlagalištu u Gospiću, 74 tone, dok je četiri tone i dalje u Zadru, ali ne na Diklu već na Sinjoretovu! U skladištu tvrtke Odlagalište sirovina koja je dobila posao zbrinjavanja otpada s broda Galeb.

Kako je sve počelo?

Brod Galeb bio je na obnovi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici od 2019. godine pa sve do početka ove godine. Vlasnik broda je Grad Rijeka – činjenica koja u ovoj priči nije beznačajna.

Prema podacima Državnog inspektorata, azbest s Galeba, kojeg je preuzela tvrtka IND-EKO, dopreman je u Zadar – u tvrtku Odlagalište sirovina – od 6. svibnja do 18. lipnja 2020. godine, kada je direktor Čistoće bio Dragan Maričić.

Još 2010. godine Nadzorni odbor zadarske Čistoće donosi odluku: u posebne kazete na odlagalištu Diklo zaprima se ISKLJUČIVO azbestni otpadi s područja Zadra i Zadarske županije, i to uz njihovo odobrenje. To automatski znači da otpad iz Kraljevice, pa tako i s Galeba, ne smije završiti na Diklu.

Da azbestni otpad s broda Galeb nije na Diklu od početka su tvrdili i gradonačelnik Erlić i direktor Krstičević. Prvo zato što bi to bilo protivno odluci koju je donijela Čistoća, a drugo što takvo nešto nije zabilježeno u sustavima Čistoće. 

No, to ne znači da se ostali azbestni otpad s područja Zadra i Zadarske županije nije odlagao u Diklu u za to namijenjene kazete, jer jest. Te je godine, 2020., prema riječima direktora Krstičevića, zaprimljeno 50,06 tona azbestnog otpada i to zbog mijenjanja salonitnih cijevi s Bokanjca jer se te godine provodio projekt Aglomeracije. Kako azbestni otpad nastao od renovacije broda Galeb nije smio biti zaprimljen u odlagalište Diklo, tvrtka Odlagalište sirovina morala je pronaći način gdje će odložiti preuzeti azbestni otpad.

Veliku količinu tog otpada odvezla je na odlagalište Rakitovac u Gospiću, a manji dio te je godine ostao u skladištu tvrtke Odlagalište sirovina zbog čega su i građani Sinjoretova prosvjedovali.

Kako je nastala medijska zbrka?

Pet godina kasnije, priča o Galebu ponovno se otvorila zbog dolaska broda Moby u Split. Mediji su prateći priču Mobya u Splitu, podsjetili i na slučaj uklanjanja azbestnog otpada s broda Galeb. Ministarstvo je za portal Index izjavilo da je azbestni otpad s Galeba završio na Rakitovcu i Diklu – i tu kreće rasprava.

Ministarstvo: Da, dio otpada je na Rakitovcu, dio na Diklu.

Gradonačelnik i direktor Čistoće: Ne, u Diklu ga nema!

Pa gdje je onda nastala zavrzlama i kako je moguće da Ministarstvo tvrdi da je azbest u Diklu, a gradonačelnik i direktor Čistoće to uporno demantiraju? S obzirom na to da bi njegovo odlaganje u Diklu bilo protivno odlukama Čistoće, te da ne postoje nikakvi službeni zapisi o zaprimljenju, izjava gradonačelnika i direktora ostaje čvrsta: “Ne postoje nikakvi podaci da je na odlagalištu Diklo zaprimljen azbestni otpad s broda Galeb.”

Gdje je azbestni otpad s broda Galeb danas?

Iako su iz tvrtke Odlagalište sirovina najavili kako će poslati dopis u kojem će sve objasniti, u četvrtak ujutro su odlučili kako ipak neće slati ništa. Direktor Ante Ljubičić kazao nam je kako oni nisu mjerodavni da daju takve odgovore. Ne znamo tko je onda mjerodavan da daje odgovore, ako ne tvrtka koja je taj otpad zbrinjavala, ali dobro. Ima i onih mjerodavnijih od njih, a to je Državni inspektorat koji nam je u odgovoru potvrdio kako se četiri tone azbestnog otpada i dalje nalazi u Zadru, ali ne na Diklu već u skladištima Odlagališta sirovina.

Iako su azbestni otpad smjeli skladištiti maksimalno dvije godine, tvrtka još uvijek nije do kraja zbrinula ostatak azbestnog otpada s Galeba pa su zbog toga, navode iz inspektorata, zaradili prekršajne prijave.

- Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata obavila je u srpnju 2020. godine nadzor nad poslovanjem trgovačkog društva iz upita i utvrdila da je društvo, prema Pratećem listu, zaprimilo 78,33 tone otpadnog azbesta "KB 170605*" od drugog trgovačkog društva iz Rijeke te je isti propisno uskladišten i veći dio predan je na zbrinjavanje sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest ovlaštenim pravnim osobama, naveli su iz DIRH-a dodajući kako je inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata utvrdila kako je tvrtka Odlagalište sirovina skladištila veće količine opasnog otpada koji sadrži azbest duže od propisanog roka, a među kojima i 4.1 tone otpada zaprimljenog od tvrtke koja je provodila sanaciju broda Galeb - IND-EKO.

Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata je protiv tvrtke Odlagalište sirovina pokrenula upravni postupak u kojem je naredila da u roku određenom rješenjem ukloni veće količine otpada koje se skladište u skladištu opasnog otpada na lokaciji sjedišta trgovačkog društva u Zadru među kojima i otpadni azbest "KB 170605*".

- Kontrolom izvršenja rješenja utvrđeno je da tvrtka Odlagalište sirovina nije uklonila predmetni otpad koji se skladišti u skladištu opasnog otpada na lokaciji sjedišta društva u Zadru, odnosno da nije izvršila rješenje inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata. Nastavno na navedeno pokrenut će se daljnji upravni i prekršajni postupak u svezi neizvršenja rješenja te inspekcijsko postupanje je u tijeku, odgovorili su iz Državnog inspektorata.

I riješili slučaj prepucavanja na razini Ministarstvo – Grad Zadar.

Kako se Ministarstvo zeznulo?

Prilikom odlaganja azbestnog otpada državni sustav e-ONTO, prati odlaganje tog otpada pod oznakom "KB 170605*". No, Ministarstvo ne prati tzv. prateće listove koji govore o tome gdje je azbestni otpad prikupljen već samo bilježi koja je to vrsta otpada. Dakle, pod oznaku "KB 170605*" spada i građevinski materijal koji sadrži azbest s broda Galeb i azbestni krov "Pere Perića sa Stanova u Zadru". 

Pretpostavljamo da netko u Ministarstvu tko je medijima ‘slagao‘ odgovor za otpad, nije zatražio od Državnog inspektorata provjeru pratećih listova kako bi provjerio od koga je točno Odlagalište sirovina preuzimalo azbestni otpad i vozilo ga u Diklo.

Prateće listove, za razliku od Ministarstva, nadzire upravo Državni inspektorat i u dokumentaciji i na terenu, a oni su u srijedu ujutro ponovno posjetili Odlagalište sirovina i uvjerili se kako je propisno uskladišten azbestni otpad s Galeba i dalje kod njih.