StoryEditorOCM
4 kantunaBILJANE DONJE

Skupa nebriga: država godinama ignorirala problem, sad plaća milijune! Trakavica oko Crnog brda, koja traje od 2010. godine, dobila pravni epilog

Piše Matea Magaš
7. ožujka 2025. - 14:51

Hrvatska će zbog nesaniranog odlagališta otpada u Biljanama Donjim, poznatog kao Crno brdo, morati platiti milijun eura paušalne kazne, uz dodatnih 6.500 eura za svaki dan kašnjenja sanacije. Tako je presudio Sud Europske unije, ističući kako država godinama nije poduzela konkretne mjere za rješavanje problema.

Podsjetimo, još 2019. godine Sud EU donio je presudu kojom je utvrdio da Hrvatska krši europske propise o otpadu jer odložena troska u Biljanama Donjim nije bila adekvatno sanirana. Radi se o oko 140 tisuća tona kamenog agregata, odnosno oporabljene troske, koji je odlagan od 2010. ni 50 metara od prvih kuća, i koji, prema sudskim nalazima, može otpuštati opasne tvari i ima povećanu radioaktivnost.

image
Jure Miskovic/Cropix

Na to su desetljećima upozoravali iz Udruge EKO Ravni kotari koja je, kako nam je u petak rekao njezin nekadašnji predsjednik, umirovljeni pilot Zdravko Belušić, ugašena.

- U dogovoru s članovima udruge zakonski smo ju ugasili prije dvije godine jer smo zaključili da naša borba više nema smisla. Koliko god smo upita, dopisa, priopćenja i mailova slali na razne potrebne adrese, nama nikad nitko nije odgovorio. Kad bi održali prosvjede ili kakve konferencije, uglavnom bi nas svi ismijavali. Članovima je bilo dosta toga i jednostavno smo zajednički donijeli zaključak da više o sve skupa nema smisla - rekao nam je Belušić koji je danas ipak nešto sretniji. 

- Naravno da mi je drago čuti da je europski sud donio ovakvu odluku jer se mi već 14 godina borimo da se problem Crnog brda riješi. Zapravo ispada da smo mi kao udruga svoje napravili. Ipak, strašno je što se ovdje radi o ogromnom novcu koji se mogao iskoristiti za brojne druge, bolje svrhe - ističe te dodaje kako su glasno upozoravali na opasnost koju ovo brdo predstavlja za zdravlje ljudi i okoliš.

- Za nas su čak tri nezavisna instituta napravili tri analize. Svi su imali jednak zaključak: čestice su kancerogene. Država nas je kao mlade majmune godinama prebacivala iz ministarstva u ministarstvo, a jedno su nas vrijeme čak uvjeravali da je to zapravo neopasan materijal kojim bi se trebale sanirati prometnice. Jednostavno, kad prođete sve ono što smo mi prošli, i vi biste odustali - priznaje nam ovaj neumorni borac za ekologiju koji tvrdi da je čak i lokacija novog CGO-a u Biljanama, kriva.

image

Zdravko Belusic, umirovljeni pilot i bivsi predsjednik Eko udruge Ravni kotari u podnozju Crnog brda.
 

Jure Miskovic/Cropix

- Ne znam tko daje dozvole da se na vodozaštitnom području obrađuje otpad koji je nastao na području Zadarske županije - pita se, no dodaje kako je to ipak jedna druga tema. 

Unatoč toj presudi iz 2019. godine, hrvaska nadležna tijela nisu poduzela značajnije mjere, zbog čega je Europska komisija 2023. podnijela novu tužbu. Ministarstvo prostornoga uređenja te je godine izjavilo je da se “poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta”.

- Radi se o kompleksnom pitanju s područja više resora te se između resornih ministarstava poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta otpada Crnog brda u Biljanima Donjim”, odgovorilo je tada kratko Hini spomenuto Ministarstvo koje se isprva bavilo  sanacijom Crnog brda da bi potom Vlada za taj problem zadužila Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, kao i Fond za zaštitu okoliša.

Prije točno godinu dana, u ožujku 2024., taj je isti Fond objavio zapisnik o javnom otvaranju ponuda za radove na uklanjanju otpadne troske. Za uklanjanje troske bilo je predviđeno 16 mjeseci, a za izvođača koji odabere model koji uključuje oporabu, odobrit će se dodatnih 20 mjeseci. Procijenjena vrijednost radova bila je nepunih 25 milijuna eura.Ukupno je stiglo šest prijava, a posao je dobila tvrtka Kemokop iz Dugog Sela.

No, postupak je bio blokiran zbog žalbe zajednice ponuditelja iz Splita i Sinja.

image
Jure Miskovic/Cropix

Stoga je europski sud u najnovijoj presudi, koja je donešena ovih dana, zaključio da Hrvatska nije ostvarila nikakav značajan napredak u sanaciji, a potpuno uklanjanje otpada planirano je tek do kolovoza 2025., što je čak 15 godina nakon njegovog odlaganja.

Kazne su tu kako bi se ubrzalo rješavanje problema, jer što država dulje odugovlači, više će platiti.

"Nekad je cijeli kraj mirisao na breskve. Sada ne može disati od smrada..."

Našem novinaru, sad već davne 2016. godine jedan je mještanin rekao kako su 2010. počeli stizati šleperi.

- Po 19 ih je znalo biti odjednom, dva-tri puta dnevno. Neprekidno su, gotovo svakog dana, dolazili od svibnja do prosinca te godine. Nitko nije mogao ništa učiniti. Uostalom, tko nas uopće išta pita? Starci koji ovdje žive, mahom nemoćni i bolesni, mogli smo samo gledati kako brdo raste iz dana u dan – rekao je tada i dodao kako je nekad je cijeli kraj mirisao na breskve.

- Stotine voćnjaka, maslinika, sve je cvalo. A sada se u tim danima, kada brdo isparava, ne može disati od smrada. Ne može se ni sušiti rublje jer vjetar sitnu crnu prašinu nosi po cijelom kraju, sve do Škabrnje, a list zelene salate ili kupusa na sebi ima masnu i crnu foliju. Pa recite da to nije opasno – tužno je rekao. S njim se složila i druga stanovnica tog malenog ravnokotarskog zaseoka koja je imala i teoriju da ovdje ”tko god ovdje umre, umre od raka”

– I meni je muž umro od raka... Miris koj ispušta Crno brdo je kao neka koža, zapravo smrad je nepodnošljiv – žalila se pred kamerama ekipe HRT-a koja je, poput brojnih drugih lokalnih i nacionalnih medija, često izvještavala iz Biljana. Tema, nažalost, uvijek ista.

U trima nezavisnim studijama o zaštiti okoliša dokazana je prisutnost kancerogenih policikličkih aromatičnih ugljikovodika, čak dvadeset puta viša od količine dozvoljene u okolišu. Iz Eko udruge Ravni kotari koja je naručila studije već cijelo desetljeće upozoravaju da je oko 150 tisuća tona proizvodnog ostatka dovezenog iz šibenske tvornice elektroda i ferolegura opasan otpad.

image
Jure Miskovic/Cropix

Za komentar smo upitali i Božidara Longina, zadarskoga župana u čijim se mandatima ovaj probelm i zahuktao.

Iz zadarske su nam Županije odgovorili: 

- Od trenutka kada se pojavio problem Crnog brda, Zadarska županija je, iako to nije u njenoj nadležnosti, u okviru svojih mogućnosti upozoravala na taj problem i pozivala da se pronađe rješenje. Tako smo od 2011. do danas poduzeli preko 20 aktivnosti vezano uz problem Crnog Brda s ciljem da se otpad s te lokacije trajno ukloni i adekvatno zbrine. U nastavku hodogram postupanja i aktivnosti koje je Županija po ovom pitanju u prethodnom razdoblju provela, a odnosi se na razdoblje od 18. siječnja 2011. godine, odnosno od prve dojave o odlaganju materijala, do danas - napisali su i poslali prikladnu tablicu s datumima koju objavljujemo u cijelosti. 

image

tablica poteza Zadarske županije vezani uz problem riešavanja Crnog brda u Bljiinama Donjim

Screenšot/
image

tablica poteza Zadarske županije vezani uz problem riešavanja Crnog brda u Bljiinama Donjim

Screenšot/
image

tablica poteza Zadarske županije vezani uz problem riešavanja Crnog brda u Bljiinama Donjim

Screenšot/
image

tablica poteza Zadarske županije vezani uz problem riešavanja Crnog brda u Bljiinama Donjim

Screenšot/
27. listopad 2025 01:39