Dva tjedna prije svečanog otvorenja Hotela Hyatt Regency Zadar, na novoj cesti koja prolazi u uz hotel i povezuje Trpimirovu obalu s Ulicom Miroslava Krleže osvanule su barikade. Desetak metara prije spoja nove prometnice na njihovu ulicu stanari susjedne zgrade Maraska postavili su čelične ograde kako bi upozorili na uzurpaciju privatnog vlasništva, točnije na činjenicu da završetak spojne ceste - pravim imenom Ulica 9. svibnja 1945. - prelazi preko zajedničkog vlasništva 70-ak stanara zgrade sa sedam ulaza na adresi Miroslava Krleže 1 od A do G (k.č. 3508/2).
- Ima nekih 15 mjeseci da smo se Gradu Zadru obratili službenim dopisom u kojem izražavamo svoje neslaganje s prijedlogom trase nove prometnice koja prolazi preko vlasništva stanara naše ulice. Taj dio ceste, u dužini od nekih 30-ak metara, zajedničko je vlasništvo stanara i dio čestice 3508/2 i kao takvo je etažirano. Na tom dijelu ceste mi smo nekada parkirali svoja vozila, ali taj dio ceste je nama sada oduzet, a za njega nikad nismo dobili naknadu. Štoviše, na tom dijelu naše imovine, Grada Zadar je dao dozvole tvrtkama za iznajmljivanje velikih oglasnih panoa na zelenoj površini, a sada, nakon što su taj dio asfaltirali, na njemu se parkiraju vozila djelatnici novog hotela. Ispod parkinga na spornom dijelu ceste smještena je i kotlovnica naše zgrade sa spremnicima s lož uljem, a promet se cijelo vrijeme tim dijelom odvijao. Ogradu smo postavili kako bi upozorili na to da smo spremni zaštiti naše vlasništvo – kaže Neven Vlakić, predstavnik stanara iz ulaza Miroslava Krleže 1G, u kojoj se nalazi 16 stanova, te ističe kako su svi predstavnici stanara suglasni s akcijom blokiranja prometnice.
On i drugi sustanari organizirali su akciju u srijedu navečer tijekom koje su na mjestu gdje se dodiruju parcele Grada Zadra i stanara postavili čeličnu ogradu. I taj sada zatvoreni dio ceste je asfaltiran i za desetak dana njime bi trebao poteći promet koji bi poboljšao povezanost između Trpimirove i Krležine ulice, te omogućio lakši pristup prvom gradskom hotelu s pet zvjezdica.
- Svi naši apeli, preko medija i službenim putem upućeni Gradu Zadru, bili su ignorirani. Nikad nismo pozvani na razgovor da riješimo ovaj problem. Podnijeli smo i primjedbe u sklopu aktualnih izmjena Prostornog plana Grada Zadra, ali i u sklopu Urbanističkog plana uređenja parka Maraska, ali na naše prijedloge nismo dobili odgovor. Mi smo predložili da cijela trasa nove spojne ceste prolazi preko zemljišta u vlasništvu turskih investitora. No Grad Zadar je trasu u zadnjih tridesetak metara prelomio preko naših privatnih parcela. Mislim da to nije korektno i da mi kao stanari zaslužujemo jednak tretman kao i investitori. Ovako se njima pogoduje, a nas se stavlja u neravnopravna položaj. Oduzima nam se imovina i uskraćuju mjesta koje smo koristili za parkiranje, tvrdi Vlakić i upozorava da mu nije jasno kako je prometnica koja vlasnički nije riješena mogla dobiti građevinsku dozvolu.
Iz Grada Zadra međutim odgovaraju da je sporni dio spojne ceste dio javne prometnice kojom gospodari Grad Zadar. Naime, sporni dio ceste oduvijek bio u funkciji javne prometnice koja se nekada koristila za dostavu robe u prostor bivše tvornice Maraska. Pozivaju se i na Zakon o cestama iz 2011. kojim su sve prometnice koje su bile u funkciji, a nisu vlasnički bile riješene, uvrštene među javne prometnice i za njihovo uređenje, kao što je ovdje slučaj, nije trebala nikakva suglasnost vlasnika. Građevinska dozvola je izdana sukladno tim zakonskim odredbama. Prometnica je prošla tehnički pregled i za koji dan očekuje se da će dobiti uporabnu dozvolu.
Na koncu je iz Grada Zadra medijima upućeno službeno priopćenje u iz kojeg proizlazi da je do ”vlasničkog sukoba” došlo zbog pogreške Općinskog suda u Zadru.
- Grad Zadar neće dopustiti uzurpaciju javnog dobra, u ovom slučaju javne prometnice koja spaja Ulicu Miroslava Krleže s Ulicom 9. svibnja 1945. Naime, nije uopće sporno kako je ovdje riječ o javnoj površini, odnosno komunalnoj infrastrukturi kako je definira Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj: 68/18, 110/18 i 32/20), obzirom da veći dio predmetne nekretnine čest. zem. 3508/2 k.o. Zadar predstavlja javnu površinu koja se koristi za prolaz pješaka i vozila i javno je dostupna svima.
Poseban je problem što su u sudskom postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, jer je riječ o zgradi izgrađenoj za vrijeme društvenog vlasništva, suvlasnici sebe uknjižili kao vlasnike čitave čestice zemljišta. Naime, u tom postupku Općinski sud u Zadru pogrešno je upisao vlasnike posebnih dijelova u predmetnoj zgradi (stanova i poslovnih prostora) kao suvlasnike na cijeloj čestici zemlje na kojoj se zgrada nalazi. Predmetna nekretnina u naravi ima površinu od 6594 m2, od koje najveći dio čini javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu nadležne jedinice lokalne samouprave – ističu iz gradske uprave i dodaju:
- Čitavu tu česticu čine javne pješačke staze, trijemovi i prolazi, na njoj postoji javna rasvjeta, ali i zelene površine koje se nalaze u sustavu javnog komunalnog održavanja zelenih i javnih površina. Grad Zadar, kao nadležna jedinica lokalne samouprave, sporne dijelove predmetne nekretnine čisti i održava pa je status predmetne nekretnine nesporan i bilo kakvo svojatanje iste od strane fizičkih osoba predstavlja ponašanje protivno pozitivnim zakonskim propisima važećim u Republici Hrvatskoj i kažnjivo je od strane nadležnih institucija.
Iz tog razloga Grad Zadar je protiv rješenja Općinskog suda u Zadru broj Z-25603/21, Rz-485/2015 kojim su se suvlasnici u predmetnoj zgradi upisali kao suvlasnici predmetne nekretnine, uložio prigovor iz razloga što je takav upis prava vlasništva u potpunosti neosnovan i nezakonit. U svakom slučaju upis suvlasnika u zemljišne knjige je nepravomoćan, predmet se nalazi u radu na Općinskom sudu u Zadru već dvije i pol godine te Sud još uvijek nije donio pravomoćnu odluku.
Treba istaknuti kako ovaj predmet nije izolirani slučaj već je Općinski sud u Zadru pogrešnim postupanjem u pojedinim postupcima povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora postupao pogrešno i za zgrade koje su izgrađene za vrijeme postojanja društvenog vlasništva, nije formirao posebne čestice za zgradu, već je suvlasnike upisivao kao vlasnike cijelih nekretnina na kojima su zgrade izgrađene, a koje mahom predstavljaju javne parkinge, prolaze, ceste, nogostupe, igrališta, parkove i dr.
Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nitko nema pravo steći posjed na cesti koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Zato, zbog nezakonitog, samovoljnog te u potpunosti bespravnog postavljanja ograde na javnu površinu – točnije cestu, nogostup i dr., nadležne službe Grada Zadra uklonit će prepreke s predmetne prometnice i podnijeti prijave protiv počinitelja – poručuju iz Grada Zadra.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....