Društvo prijatelja parka Žmirići prije nekoliko dana objavilo je kako je prilikom rekonstrukcije raskrižja Žmirići posječeno čak 611 stabala, uz dodatnih 17 nepovratno oštećenih.
Prije početka radova, ekološki aktivisti iz Društva vjerovali su da će gubitak 11 stabala i manji dio parka biti prihvatljiva cijena za sigurniji promet. No, tek kad su strojevi krenuli, postalo je jasno da su posljedice mnogo veće.
Umjesto očekivanih 11 stabala, samo na dijelu parka uz Put Nina srušena su 24 stabla, a još šest ih je trajno oštećeno.
Naknadnom analizom utvrđeno je da je na cijeloj trasi raskrižja posječeno ukupno 611 stabala različitih vrsta, uključujući borove, čemprese i hrastove. Taj gubitak motivirao je Društvo da se još odlučnije bori za očuvanje zelenih površina, posebice protiv daljnjeg građevinskog zadiranja u park.
Sada se nameće ključno pitanje – hoće li Grad Zadar i investitori nadoknaditi izgubljeni zeleni pojas sadnjom novih stabala?
Pitanje kako nadoknaditi uništeno zelenilo, koje posljendih godina itekako "boli" brojne Zadrane koji se konstano dižu i na prvi zvuk motorne pile, poslali smo i na adresu Hrvatskih cesta koje su bile zadužene za spomenutu rekonstrukciju.
Rekli su nam kako su "svjesni važnosti šuma i parkova za bioraznolikost, klimu i ljude" te da su "u svom poslovanju posvećeni uključenju održivosti i društvene odgovornosti".
- Sukladno tome uspostavili smo i certificirali Sustav upravljanja zaštitom okoliša prema metodologiji međunarodne norme ISO 14001. Usvojenom i javno objavljenom Politikom zaštite okoliša obvezali smo se štititi okoliš kao jednu od svojih osnovnih organizacijskih vrijednosti i trajno poboljšavati sustav upravljanja okolišem kroz aktivnosti kontinuiranog sprječavanja i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, a sukladno tome pristupili smo i provođenju ovog, za Zadarsku županiju, izrazito bitnog infrastrukturnog projekta - stoji u njihovom odgovoru. Dodali su također kako je "građevinarstvo izuzetno prostorno orijentirana djelatnost, a naročito infrastrukturni objekti ovakvog tipa, zajedno s izvođačem radova uložili smo dodatnu energiju i trud u očuvanje cjelokupnog prostora obuhvata."
- Poštivajući usvojena načela, od prvog dana ostvarena je konkretna suradnja s Društvom prijatelja parka Žmirići i tvrtkom Nasadi d.o.o. te se rezultati našeg zajedničkog rada u korist ekologije, zaštite prirode i okoliša vide na terenu kroz hortikulturno uređenje prostora, brojna novo posađena stabla te uređenost i punu funkcionalnost parka, ali i okolne šume. S obzirom na sve navedeno i brojne pozitivne reakcije vjerujemo kako će se ovaj projekt u konačnici ocijeniti uspješnim te da će ovaj u potpunosti rekonstruirani zapadni ulaz u grad značajno doprinijeti protočnosti prometa te podizanju razine sigurnost svih sudionika u prometu - zaključili su u svojem dopisu.
Njihov smo odgovor prosljedili i Radenku Vrkljanu iz Društva prijatelja parka Žmirići kako bi to prokomentirao.
- Mi smo čak u tri navrata mailom kontaktirali investitora Hrvatske ceste tijekom izviđenja radova. Tu našu interakciju sa tom ne bi mogli nazvati suradnjom jer na niti jedan mail nismo dobili odgovor -rekao je odmah u početku Vrkljan dodavši kako je ta jednosmjerna komunikaciju sa zahtjevima i molbama da se uništeno područje parka vrati u prvobitno stanje započela prvim mailom u lipnja 2024. godine.
- Prvi mail poslan je 10.lipnja s naslovom „Obavijest investitoru koja prethodi prijavi komunalnom redarstvu i građevinskoj inspekciji“ kojim tražimo da se iz Parka Žmirići odvezu srušena stabla koja su zakrčila staze u parku. Po tom mailu nije bilo značajnijih radova na rješavanju problema koji smo apostrofirali. Srušena stabla i granje pomaknuto je sa staza i oslobođen je prolaz, međutim drvni materijal nije odvezen iz parka - pojasnio je i rekao kako je nakon toga uslijedio i drugi mail koji je investitoru u rekonstrukciju raskrižja poslan 22.siječnja 2025.g. sa naslovom "Odvoz srušenih stabla sa k.č.228/11 k.o. Zadar, uz prometnicu Put Nina i ulicu Matije Gupca na području Žmirića.“
- U tom mailu tražimo da se srušena stabla, debla i ostali materijal zaostao iza gradnje odveze iz parka kako bi se parkovna površina mogla kositi i uređivati. Molili smo investitora da se na sjevernom dijelu parka obnove staze koje su nestale pod gusjenicama teških strojeva. Investitor je dao nalog izvođaču da se isto provede, tako da smo u sjevernom dijelu parka ponovo dobili staze koje čine cjelinu prema planu arh. Ante Uglešića. U trećem mailu od 26.veljače 2025. pod naslovom „Završni radovi na raskrižju Žmirići, Zadar“ obavještavamo investitora da je dio parka koji je ostao uništen radom teških strojeva potrebno nasuti zemljom kako bi ga mogli zatraviti - rekao je te dodako kako su i zahvalili investitoru na dosada učinjenim radovima na vraćanju parka u prvobitno stanje kako bi isti izgledao što bliže originalu koji je rađen prema već spomenutom projektu.
- Naš prijedlog da se doveze zemlja i omogući sadnja trave još uvijek nije realiziran. Sva naša nastojanja da investitor u raskrižje na Žmirićima, sjeverni dio parka koji je korišten kao manipulativni prostor uz gradilište dovede u prvobitno stanje, proizlazi iz činjenice da je to dobra gospodarska praksa ozbiljnog gospodarstvenika. Samo ih netko na to treba podsjetiti. U protivnom trošak dovođenja parka u prvobitno stanje pasti će na teret gradskog proračuna i lokalnih poreznih obveznika - zaključio je Vrkljan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....