Bivši predsjednik Odbora za ustav Vladimir Šeks našao se na drugoj strani pravosudnog sustava nakon što mu je Ustavni sud RH odbio ustavnu tužbu, zaključivši da nije pravilno iscrpio pravni put.
HDZ-ov politički veteran pokušao je osporiti presudu Županijskog suda u Zadru kojom je, zajedno s Večernjim listom, proglašen odgovornim za povredu prava osobnosti Dobroslava Parage zbog objave spornih transkripata u svojoj knjizi "Državni udar".
No, nakon što mu je Vrhovni sud odbio zahtjev za reviziju, obratio se Ustavnom sudu – koji je zaključio da su odluke sudova bile u skladu s Ustavom i zakonom te odbacio njegovu tužbu.
- S obzirom na to i na činjenicu da je ustavnosudska kontrola supsidijarna, podnositelj za prigovore navodnih povreda prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom u odnosu na drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu nije pravilno iscrpio pravni put jer je prijedlog za dopuštenje revizije podnio isključivo zbog jedinstvene primjene prava, a ne i zbog povrede ljudskih prava - navodi se u obrazloženju Drugog vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama Ustavnog suda RH, u sastavu suca Miroslava Šumanovića, predsjednika Vijeća, te sudaca Mate Arlovića, Sanje Bezbradice Jelavić, Biljane Kostadinov, Maše Marochini Zrinski i Rajka Mlinarića, kao članova Vijeća.
Šeksova tužba, koju je podnio 5. prosinca 2024.godine, putem odvjetnice Vesne Škare Ožbolt, odnosi se na rješenje Vrhovnog suda RH kojim je odbijen prijedlog za reviziju presude Županijskog suda u Zadru od 27. travnja 2023. godine. Predmet spora bio je zahtjev tužitelja Parage za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, uzrokovane objavom knjige "Državni udar – Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH", autora Vladimira Šeksa, koju je izdao Večernji list d.o.o.
Paraga je u tužbi tvrdio da su u knjizi objavljeni transkripti razgovora Franje Tuđmana s njegovim suradnicima iz 1994. godine, u kojima se iznose klevetničke i neistinite tvrdnje o njemu. Konkretno, u tim transkriptima povezivalo ga se s KOS-om i Udbom, te su se iznosile tvrdnje o njegovoj seksualnoj orijentaciji.
Paraga je tražio da mu Šeks i Večernji list solidarno isplate naknadu štete zbog povrede prava na ugled, čast, dostojanstvo, privatnost i psihofizičko zdravlje. Također je zahtijevao da sud naloži uklanjanje spornih dijelova iz budućih izdanja knjige, te objavu sudskih presuda u integralnom obliku u tiskanom i internetskom izdanju Večernjeg lista.
Sporni transkripti sadrže razgovore Franje Tuđmana s Mladenom Vedrišem, Hrvojem Šarinićem i Dušanom Bilandžićem iz 1994., u kojima se Dobroslav Paraga spominje u kontekstu homoseksualnih sklonosti, navodne suradnje s KOS-om i pokušaja sprječavanja njegovog političkog djelovanja.
Paraga tvrdi da su transkripti objavljeni bez dozvole, iako su označeni kao državna tajna, te da ga Tuđman u njima kleveće, vrijeđa i diskreditira. Tako se u razgovoru koji se vodio između Dušana Bilandžića i dr. Franje Tuđmana 18. travnja 1994. Paraga spominje u kontekstu osobe homoseksualnih sklonosti koji je vrbovan od strane KOS-a i koji je postao agent KOS-a, i da su ga kao takvoga slali u Sloveniju, Ameriku.
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Franke Zenić, predsjednice vijeća, Eugena Škunce, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Željka Đerđa, člana vijeća, utvrdio je da su objavljeni transkripti Dobroslavu Paragi nanijeli štetu, dosudio mu je odštetu i obvezao tuženike - Šeksa i Večernji list - na objavu presude, ali je odbio zahtjev za uklanjanjem spornih dijelova iz budućih izdanja knjige.
Ranijom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 28. studenoga 2022., potvrđenom od strane Županijskog suda u Zadru, naloženo je Šeksu i Večernjem listu d.o.o. da solidarno isplate Paragi 6.636,14 eura na ime naknade neimovinske štete, uz pripadajuće zakonske zatezne kamate.
Utvrđeno je, naime, da su objavom sadržaja u knjizi povrijeđena prava osobnosti Dobroslava Parage, te da su mu objavljene informacije narušile čast, ugled i dostojanstvo uzrokujući mu psihološku traumu i duševne boli. Osim financijske naknade, sud je naložio tuženicima da, o svom trošku, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude objave njezin integralni tekst na internetskom portalu i u tiskanom izdanju Večernjeg lista, na istom mjestu gdje su ranije objavljeni članci i izvještaji o knjizi.
Vrhovni sud odbio je Šeksov zahtjev za reviziju presude Županijskog suda u Zadru, ocijenivši da izneseni razlozi nisu od značaja za jedinstvenu primjenu prava. Šeks je tražio reviziju zbog pravnih pitanja, poput toga može li sud utvrditi psihofizičku traumu bez medicinskog vještačenja, te je li prekoračio tužbeni zahtjev raspravljajući o državnoj tajni. Ustavni sud je potom potvrdio odluku Vrhovnog suda, istaknuvši da je Šeksov prijedlog bio usmjeren na jedinstvenu primjenu prava, a ne na zaštitu ljudskih prava, čime nije iscrpio sve pravne mogućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....