Zbog pobune građana propada gradnja solarne farme na Ugljanu, Bilaver kaže da neće proći ni u Sukošanu, ali hoće li ona koju gradi Dilber?

Pobuna protiv solarnih farmi širi se Hrvatskom. Buknula je i u Zadarskoj županiji, gdje je u planu nekoliko velikih solarnih elektrana. Čini se da građanski otpor zasad daje rezultate; predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti izražavaju im podršku i najavljuju blokiranje kontroverznih projekata, piše Klimatski portal.

O sličnim slučajevima građanskog otpora u Zagorju i okolici Sinja već smo pisali. Problem je, konstatirali smo tada, u hrvatskom modelu solarizacije; favorizira se gradnja velikih solarnih farmi naspram malih elektrana koje građani mogu postavljati na svoje krovove.

Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je zbog tehničkih zahtjeva za balansiranjem elektroenergetske mreže lakše na nju spajati velike solarne farme (kakve i sami grade), a tržišni mehanizmi također služe kao poticaj njihovoj izgradnji. Kako solarni paneli kroz godine znatno pojeftinjuju, prvenstveno zahvaljujući kineskim državnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, tako su postali najjeftiniji, odnosno najisplativiji način proizvodnje struje.

Investicije u solarne farme stoga su vrlo privlačne: donose brz povrat uloženog novca, a nisu naročito rizične ni kapitalno intenzivne. U bližoj prošlosti, samo su države i vrlo krupne kompanije bile dovoljno bogate da grade energetsku infrastrukturu. Međutim, razvoj tehnologije obnovljivih izvora energije omogućio je ulaganje u proizvodnju struje i manjim poduzetnicima, kao i samim građanima.

Odjednom su planovi za gradnju solarnih farmi počeli nicati na sve strane. Rast popularnosti solarnih panela jasno ilustriraju energetski podaci. Tijekom ljetnih mjeseci 2025. godine, solarni paneli bili su zaslužni za između 7 i 10 posto električne energije proizvedene u Hrvatskoj; godinu dana ranije taj se udio vrtio oko 3 posto.

Tamo gdje poduzetnici vide priliku za dobru zaradu, građani uočavaju nagrđivanje okoliša u ime nepravednog modela tranzicije prema obnovljivoj energiji. Iako tehnologija solarnih panela podržava decentralizaciju i demokratizaciju proizvodnje energije, u Hrvatskoj najveću korist ostvaruje malobrojna, imućna elita. Značajno je lakše dobiti dozvolu za gradnju velike solarne elektrane, nego osnovati energetsku zajednicu i sa susjedima dijeliti struju proizvedenu na krovu obiteljske kuće.

Pobuna na Ugljanu

Ranije ovog mjeseca protiv gradnje solarne farme u njihovom mjestu pobunili su se stanovnici Lukorana na otoku Ugljanu, gdje elektranu želi graditi austrijska tvrtka Kraftfeld Solar.

Mještani Lukorana pokrenuli su peticiju protiv projekta i tako ga, čini se, uspjeli zaustaviti. Podršku im je pružila SDP-ova vijećnica u županijskoj skupštini Vedrana Mišković, ukazavši na činjenicu da Prostorni plan Zadarske županije ne dozvoljava gradnju velikih solarnih elektrana na područjima gdje bi bile vidljive s mora.

Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije stoga smo upitali kako je uopće moguće dobiti dozvolu za gradnju solarne farme na otočkim visoravnima, gdje će nužno biti uočljive s mora.

“Na otocima i priobalnom dijelu sukladno važećim propisima nije zabranjeno planirati solarne elektrane, ali zbog vrijednosti obale istu je potrebno zaštiti i sačuvati te je iz tog razloga u Plan i uvrštena smjernica o (ne)vidljivosti s mora i obalnog pojasa. Isto se može postići kroz izradu projektnih rješenja kojima će se primijeniti odgovarajuća krajobrazna i prostorna rješenja. Obuhvati za planiranje solarnih elektrana određuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina”, odgovaraju iz Zavoda.

Drugim riječima, općine i gradovi sami određuju na kojim se lokacijama mogu graditi velike solarne elektrane. Županijski Zavod za prostorno planiranje izdaje mišljenje o usklađenosti gradskih ili općinskih prostornih planova s prostornim planom županije. Međutim, ističu kako prilikom davanja tog mišljenja nemaju uvid “u izrađenu projektnu dokumentaciju pa tako niti u primijenjena krajobrazna i prostorna rješenja pojedinih planiranih zahvata kojima bi se osiguralo zadovoljavanje propisanih smjernica i uvjeta”.

Općina Preko, u čijem sastavu je i Lukoran, pred građanskom pobunom morala je ustuknuti. Jure Brižić, HDZ-ov načelnik Preka, u odgovoru na naš upit poručio je da se solarna farma na predviđenoj lokaciji u Lukoranu ipak neće graditi.

“Općina Preko će u konačnom prijedlogu prostornog plana ukloniti lokaciju gdje je planirana solarna elektrana”, kaže Brižić za Klimatski portal.

Zadarski župan protiv prekomjerne gradnje

Takav stav deklarativno dijeli i HDZ-ova županijska organizacija, koja neprekinuto upravlja Zadarskom županijom otkad se Republika Hrvatska osamostalila od Jugoslavije. Zadarski župan Josip Bilaver je u intervjuu za Radio Zadar najavio odbijanje svih novih zahtjeva za izgradnju solarnih farmi.

“Ono što sam ja zatekao jest izmjena i dopuna novog prostornog plana. Jasno sam rekao da nećemo dodavati nikakve nove zone niti za solarne niti za vjetroelektrane. Smatram da ih ima sasvim dovoljno. [...] Smatram projekt u Lukoranu nepotrebnim na otoku, posebno ne takve veličine. [...] Mi jesmo za obnovljive izvore energije, ali ne mora baš sad svaka solarna ili vjetroelektrana doći u našu županiju, posebno ne pored kuća. Imali smo nekoliko zahtjeva za nova područja, ali odbit ćemo ih sve”, kaže Bilaver.

I Bilaver se pozvao na odredbu županijskog Prostornog plana, prema kojem se velike solarne elektrane ne smiju vidjeti s mora. Dao je do znanja da zbog te odredbe izgledno neće proći ni prijedlog gradnje solarne elektrane u Sukošanu, gdje HEP namjerava “posaditi” solarnu farmu na prostoru većem od 60 hektara.

“Mi sad imamo odredbu u prostornom planu da solarne elektrane ne smiju biti vidljive s mora. Puno je toga stavljeno u prostorni plan. [...] Nama treba održiv razvoj, normalan, ne pretjerana izgradnja”, kaže Bilaver.

Županijska organizacija opozicijskog SDP-a ranije je priopćila da je u zadnje četiri godine podneseno 40 zahtjeva za gradnju solarnih elektrana u Zadarskoj županiji. Barem još jedna s te liste, ona u Općini Kali na Ugljanu, nalazi se na poziciji gdje će se nužno vidjeti s mora – iznad remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana na južnoj, nenaseljenoj strani otoka.

Što je s elektranom u Kalima?

Općini Kali poslali smo upit kako bismo provjerili što je s tim projektom. Zanimalo nas je jesu li surađivali s investitorom oko ishodovanja potrebne dokumentacije te jesu li investitora upozorili na odredbu koja brani gradnju solarnih farmi vidljivih s mora.

Iz Općine Kali, gdje su na vlasti načelnik Bruno Mišlov i njegova nezavisna lista, ni nakon više od dva tjedna čekanja nismo dobili nikakve odgovore. Projekt gradnje solarne elektrane u Kalima u listopadu je dobio odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je zaključilo da nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš.

Ovu solarnu elektranu, snage 7 MW na površini od skoro 9 hektara, želi graditi kontroverzni poduzetnik Željko Dilber, član HDZ-a, kum umirovljenog generala Ante Gotovine i nekadašnji poslovni suradnik Hrvoja Petrača, višestruko osuđivanog za različita kaznena djela, podsjeća Klimatski portal.

Dilber na Ugljanu ima različite poslovne interese. Nakon mučnog postupka predstečajne nagodbe, postao je direktor remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana u Kalima. U susjednom Preku otvorio je hotel koji posluje pod brendom međunarodnog lanca Hilton, čija je izgradnja sufinancirana javnim novcem. Direktor je i marine u Preku. Općina Preko, gdje je na vlasti njegov HDZ, nagradila ga je priznanjem za doprinos lokalnom razvoju.