Otvorenje izložbe "Umjetnost otpora - jučer, sutra" u Kneževoj palači

Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar pozivaju na otvorenje izložbe Umjetnost otpora – jučer, sutra, u četvrtak u 18 sati, u Edukativnoj dvorani Kneževe palace. U 18.30 je sadnja stabla rogača s umjetnicom Manuelom Pauk.

„Ne dopustite da vas iznenadi ruža koja se probija iz ruševina kuća – tako smo preživjeli.“ (Mosab Abu Toha)

Stih palestinskog pjesnika Mosaba Abu Tohe posuđujemo kao metaforu ustrajnosti, otpora i krhkosti, ali i kao političku figuru koja nas poziva na promišljanje uloge umjetnosti u vremenima društvene krize, nasilja, rata i sistemskih devastacija – bilo da su one materijalne, simboličke ili epistemološke prirode. U tom smislu, stih ne funkcionira samo kao poetična gesta, već kao afektivni i teorijski čvor oko kojeg se strukturira naš kustoski koncept: kako se umjetnost postavlja prema destrukciji? Može li slika intervenirati u poredak reprezentacije kada su njegovi temelji narušeni? Tko ima pravo na govor i čije je značenje kanonizirano u institucijskim okvirima moderne i suvremene umjetnosti?

U duhu kritičkih vizualnih studija i socijalne povijesti umjetnosti, Abu Toheov stih postaje okidač za ispitivanje odnosa između slike, moći i otpora, ali i poziv na destabilizaciju dominantnih narativa o umjetničkoj vrijednosti i kanonu moderne umjetnosti. Izložba koju predstavljamo ne promatra umjetnost kao autonomnu sferu, već kao dio šireg simboličkog i društvenog polja, u kojemu se bore različiti diskurzi, interesi i reflektiraju društvene napetosti.

Upravo iz te pozicije proizašla je i kustoska metodologija same izložbe, nastale kao rezultat eksperimentalnog edukativnog programa koji je istraživao potencijal kritičke muzeološke i kustoske prakse unutar fundusa Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar. U fundus smo ušle razumijevajući ga ne kao statični arhiv umjetničkih objekata, već kao materijalni i ideološki dokument povijesti umjetničke proizvodnje, njezine distribucije i reprezentacije – kao trag u kojem su klasni odnosi, institucionalni izbori i hegemonijski narativi o povijesti (umjetnosti) jasno vidljiviji.

Kroz zajednički rad studentica, kustosica i istraživačica, prostor fundusa pretvoren je u laboratorij simboličke proizvodnje značenja – mjesto gdje se umjetnost ne tumači izdvojeno, nego u odnosu na društvene i političke okolnosti njezina nastanka. Postavljajući pitanja poput: Kako i za koga umjetnost govori? Koji su odnosi moći upisani u muzejske zbirke? Koja djela rijetko napuštaju tamu depoa? Što izostaje iz kurikuluma moderne i suvremene umjetnosti? – nismo tražile neutralne odgovore, već tragove povijesnih konflikata i političkih napetosti koje oblikuju procese historizacije umjetnosti.

Pozivamo Vas na izložbu u kojoj centralno mjesto zauzimaju crteži Ede Murtića iz korpusa antifašističke umjetnosti otpora drarovani Zadru krajem 1980-ih godina. Ti radovi postali su polazište za razmatranje različitih pozicija angažiranih umjetnika – od onih koji su se bavili socijalnim i antiratnim temama kroz drugu polovinu 20. stoljeća do suvremene antiratne likovne produkcije. Potonja u svoje središte postavlja Gazu, ne libeći se zauzeti stranu u suvremenom “ratu protiv djece” koji je prerastao u genocid i doveo do humanitarne katastrofe u kojoj se povijest nemilosrdo ponavlja u svom najokrutnijem, čudovišnom obliku.

Izložba ne nudi zatvorene zaključke, već otvara prostor za dijalog: stoga Vas pozivamo da zajedno s nama mapirate neispričane priče i sudjelujete u ispisivanju povijesti angažirane umjetnosti koju tek treba napisati.

Umjetnici: Ivana Armanini, Stjepan Gračan, Dunja Janković, Ena Jurov, Ivan Klis, Ana Kovačić, Milena Lah, Vanesa Matošević, Edo Murtić, Manuela Pauk, Goran Pećanac, Ratko Petrić, Zlatko Prica, Miro Vuco

Kustoski tim: Koraljka Alavanja, Dorotea Babić, Nera Colić, Ivana Hanaček, Ivana Šimić

Izložba ostaje otvorena do 4. 10. 2025. - poručuju organizatori.