Mnogi potrošači posljednjih su mjeseci u strahu nakon što su im u poštanske sandučiće počela pristizati pisma u kojima im se prijeti ovrhom, i to zbog kupnje online robe koju su navodno odbili primiti, a nisu je ni platili.
U potpisu tih pisama uglavnom je ista osoba – odvjetničko društvo "Horvat law firm" iz Slovenije, koje od svakog potrošača potražuje identičan iznos: 87,22 eura za robu koju su naručili, a nikad je nisu platili. Prema svemu što je Velika škrtica Jutarnjeg lista dosad uspjela iskopati, velika je šansa da bi ta dugovanja mogli i naplatiti jer su potrošači prilikom kupnje robe počinili dosta veliku pogrešku.
Ovdje pogledajte video:
Kako je moguće pročitati iz dopisa koji smo primili u redakciju od jednog potrošača, slovenski odvjetnik obavještava ga kako zastupa društvo Debtcollect.net, koje je od raznih slovenskih tvrtki otkupilo dugovanja, među ostalim i za naručenu, a nikad preuzetu i plaćenu robu koja se vratila u skladišta raznih slovenskih tvrtki.
Potrošaču potom pišu kako je i sam određenog datuma putem interneta kupio robu koja mu je uredno dostavljena, ali nikad je nije preuzeo, te ga obavještavaju da nepreuzimanje robe ne predstavlja osnovu za raskid ugovora – jer je za to bio dužan trgovca prethodno obavijestiti pisanim putem da želi raskinuti ugovor.
Kako bi cijela priča izgledala uvjerljivije, dopis slovenskog odvjetnika u nastavku donosi i tumačenje slovenske Tržišne inspekcije, u kojem se potvrđuje da osobe koje su naručile, a odbile preuzeti robu bez plaćanja i bez obavještavanja trgovca o raskidu ugovora zapravo formalnopravno nikad nisu raskinule ugovor te su dužne podmiriti trošak koji je pošiljatelj imao.
"Zbog vašeg protupravnog ponašanja prodavatelju je nastala šteta u ukupnom iznosu od 87,22 eura, koja se odnosi na gore navedene troškove od 12,55 eura te na trošak izrade predmetnog zahtjeva u iznosu od 74,67 eura u skladu s člankom 42. odvjetničke tarife", navodi se te dodaje kako bi sudska naplata, ako bi do nje došlo, podrazumijevala dodatne troškove, zbog čega se potrošačima nudi mogućnost izvansudskog sporazuma.
Kako je Jutarnji provjerio s Ministarstvom gospodarstva, u slučaju kupnje robe na daljinu sam čin nepreuzimanja naručene robe doista se ne smatra odustajanjem od ugovora, za što je propisan rok od 14 dana, nego tome mora prethoditi obavijest trgovcu u obliku nedvosmislene izjave.
"Sukladno članku 79. stavku 2. Zakona o zaštiti potrošača, trenutak od kojeg potrošač može raskinuti ugovor počinje tek predajom robe u posjed. Pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu uspostavljeno je kako bi mu omogućilo da razgleda robu kao u prodavaonici te da nakon pregleda robe odustane od ugovora ako zaključi da mu roba ipak ne odgovara, što nužno zahtijeva zaprimanje robe u posjed. Napominjemo da potrošaču nije zabranjeno raskinuti ugovor i prije zaprimanja robe, no u tom slučaju osobito se zahtijeva slanje nedvosmislene izjave kako ne bi nastali prijepori", naveli su.
Šansu da izbjegnu naplatu ovog duga, doznajemo, imaju oni potrošači koji naručenu robu nisu primili zato što im nikad nije bio izvršen ni pokušaj dostave.
Ako su i takvi primili obavijest da moraju platiti 87 eura na ime duga, savjet je da od odvjetničkog društva prethodno zatraže dokaz da je dostavna služba pokušala dostaviti robu – dakle, neki pisani trag dostave i razlog zašto ona nije predana u posjed potrošača – a ako takvog dokaza nema, postoji mogućnost da zahtjev za plaćanje ospore, piše Velika škrtica Jutarnjeg lista.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....