Predstavljena knjiga o razvoju pomorskih karata Jadrana od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća

U okviru 21. međunarodne znanstvene konferencije o geoinformacijama i kartografiji, održane na Sveučilištu u Zadru, predstavljena je urednička knjiga Josipa Faričića i Tome Marelića s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru pod naslovom Early Modern Nautical Charts of the Adriatic Sea (Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora).

Knjiga pruža sveobuhvatno i višeslojno razumijevanje razvoja pomorske kartografije Jadranskog mora, od njezinih početaka u kasnom srednjem vijeku do provedbe geodetskih i hidrografskih izmjera početkom 19. stoljeća. Knjigu je objavila ugledna međunarodna izdavačka kuća Palgrave Macmillan, koja djeluje u sklopu izdavačke grupe Springer. To upućuje na interes globalne znanstvene zajednice za jadranski prostor, a ujedno svjedoči o relevantnosti istraživanja hrvatskih znanstvenika.

Tijekom ranoga novog vijeka važnost pomorskih karata nadilazila je samu navigacijsku funkciju; one su kao važan medij komunikacija postale i sredstvo za prenošenje širokog spektra informacija. Uz urednike  Faričića i Marelića koji su vlastiti doprinos objavili u tri poglavlja, radovima su zastupljeni znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva – Lena Mirošević, Dubravka Mlinarić, Milorad Pavić i Julijan Sutlović iz Hrvatske, Orietta Selva, Dragan Umek i Patrizia Licini de Romagnoli iz Italije te Ahmet Üstüner i Okan Büyüktapu iz Turske, koji su u svojim poglavljima dali uvid u različita motrišta pomorskih karata izrađivanih u vodećim sredozemnim kulturnim i pomorskim središtima.

Primjenom suvremenih metoda, na temelju komparativne analize više od stotinu pomorskih karata s prikazima Jadranskog mora, posebno onih na kojima je to more obuhvaćalo cijelo polje karte, znanstvenici su predstavili istraživačke rezultate o tome kako su geografske značajke i društveni elementi Jadranskog mora i okolnih područja bili opažani, shvaćani i kartografski prikazivani u skladu s tadašnjim znanstvenim, tehnološkim, socioekonomskim, kulturnim i političkim okvirima, koristeći različite pristupe i sagledavajući jadranski prostor s različitih perspektiva, kako je na predstavljanju istaknuo jedan od urednika i autora Tomo Marelić.

S obzirom na to da je Jadran stoljećima funkcionirao kao poveznica među kontinentima i djelovao kao prostor intenzivnih interakcija koje su omogućavale razmjenu ljudi, ideja, dobara i tehnologija, a u složenim geopolitičkim okolnostima bivale uzrok političkim i ekonomskim nadmetanjima koja su nerijetko prelazila u otvorene ratne sukobe, bio je logičan interes jadranskih sila, ponajprije Venecije, ali i drugih europskih država za prikazivanjem tog prostora. Među tim prikazima pomorske karte odražavale su presudno značenje pomorstva kao gospodarske djelatnosti ali i načina života na jadranskim obalama.

U fokusu autora tih karata bio je uski obalni pojas kopna i otoka te pripadajući morski prostor (maritorij), a u skladu s renesansnim i baroknim likovnim izričajem te su karte bile i raskošno dekorirani različitim motivima – od onih koji su korisnike karata asocijativno usmjeravali na važnost mora, do onih koji su odražavali različite političke agende kao i prostorni identitet Jadrana unutar složenoga mediteranskoga političkoga i kulturnog mozaika.

Pomorske karte tog vremena redovito su bile opremljene prepoznatljivim grafičkim elementima – kompasnim ružama i mrežom kompasnih crta (rumba) koje su tek od sredine 17. st. kartografi postupno zamjenjivali mrežom paralela i meridijana  s pripadajućim ljestvicama geografske širine i geografske dužine.

Knjiga se temelji na rezultatima znanstvenog projekta „Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije“ voditelja Josipa Faričića, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Ciljevi projekta bili su dopuniti postojeća znanja o ranonovovjekovnim pomorskim kartama te vrednovati povijesne kartografske izvore kao medij komunikacije u prostoru i o prostoru. „Ova knjiga okuplja vrijedne priloge o različitim aspektima povijesti jadranske i mediteranske kartografije. Pokazuje kako se povijesna kartografija može istraživati iz različitih kutova te kako može poslužiti kao smjernica za daljnji razvoj ove znanstvene discipline, pri čemu se primjer Jadranskog mora kao predložak može rabiti i pri istraživanju pomorske kartografije drugih dijelova Sredozemlja, ali i drugih prostornih cjelina svjetskog mora“, istaknuo je na predstavljanju jedan od autora Dragan Umek.

Na naslovnici je karta Jadranskog mora koju je Ludovico Furlanetto objavio u Veneciji 1784. godine, koja daje prilično zastarjelu sliku toga dijela Sredozemlja, gotovo nepromijenjenu od kasnog srednjeg vijeka. Ta je „zamrznuta“ slika Jadrana postojala stoljećima, sve do prvih geodetskih izmjera provedenih krajem ranoga novog vijeka koje su najprije organizirali Francuzi za vrijeme Napoleonove vladavine glavninom jadranskog prostora, a zatim i savezničke suradnje triju država – Austrijskog Carstva, Kraljevstva Dviju Sicilija (Napuljskog Kraljevstva) i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske – koje su 1818. i 1819. provele prvu sveobuhvatnu izmjeru Jadrana koja je rezultirala prvom modernom pomorskom kartom tog mora pod naslovom Carta di cabottaggio del Mare Adriatico na kojoj je, na 20 listova velikog formata, detaljno prikazan cijeli jadranski prostor.