Deponij na Diklu odlazi u povijest

Najcrnja zadarska ekološka točka, gradski deponij u Diklu, odlazi u prošlost. Kad točno, ovisi o otvaranju Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, no uzmu li se u obzir najave kako će taj sustav proraditi do 2019. godine, sasvim je izvjesno kako ekološka bomba na izlazu iz grada za najkasnije tri godine više neće postojati. Pogotovo zato što Diklo ima dozvolu i kapacitet od još svega 20 tisuća tona smeća.

U najjeftinijem slučaju ta će sanacija deponija na Diklu koštati 110, a u najskupljoj varijanti 170 milijuna kuna, doznali smo jučer na prezentaciji tog velikog projekta koji se preko Fonda za zaštitu okoliša financira novcem dobivenim od Svjetske banke.

- Prestanak odlaganja predviđen je krajem 2019., nakon čega bi se gradski otpad odvozio u Biljane Donje. Izvođenje radova na sanaciji trajalo bi idućih godinu i pol dana. Nakon sanacije to će područje biti pod posebnim propisanim monitoringom idućih 30 godina. To ostavlja mogućnost da se odlagalište koristi još pet godina, ali sve je vezano uz prethodno otvaranje Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. Neće se dogoditi situacija da Grad Zadar nema kuda sa svojim komunalnim otpadom, rekao je Ivan Barbić iz tvrtke SAFEGE na jučerašnjem predstavljanju Studije utjecaja na okoliš i Studije izvodljivosti ovog projekta, u sklopu kojih su predstavljeni i rezultati istraživanja rađenih na Diklu zadnjih godinu dana.

Stručna je analiza, naime, pokazala kako se u blizini gradskog deponija nalaze ilegalna odlagališta mulja i septičkih jama, koji su doveli do povećanja mikrobiologije, ali kako skladištenje otpada na Diklu nije imalo nikakvog utjecaja na lokalna vodocrpilišta niti na kvalitetu zraka.

Deponij na Diklu otvoren je davne 1963. godine i njegovo je stanje zadnjih godina sve samo ne prihvatljivo. Pogotovo ekološki. Riječ je o čak 32 hektra površine smeća na zemljištu koje je najvećem dijelu u vlasništvu MORH-a, odnosno Državne agencije za upravljanje državnom imovinom.

Iako se smeće ne spaljuje kao nekad, pa s Dikla zadnjih godina ne suklja gusti dim, ni uvjeti ni kapaciteti koji tamo postoje ne zadovoljavaju osnovne standarde u zbrinjavanju otpada. Baš zato sanacija i zatvaranje Dikla jedan su od gradskih prioriteta, ali i obveza koju je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju.

Što će biti s tim atraktivnim i velikim zemljištem koje se nalazi na zapadnom ulazu u Zadar, još je uvijek prerano govoriti. Prije svega zbog činjenice da će odlagalište nakon zatvaranja morati biti pod nadzorom, takozvanim monitoringom, još 30 godina nakon što se otpad tamo više ne bude odvozio. No, prema sadašnjim gradskim planovima, na tom je prostoru ucrtana zona sportsko-rekreacijske namjene.