'HARAČ' ZA DALMATINU Općine neće dobiti 130 milijuna kn jer bi 3000 djelatnika HAC-a dobilo otkaz

Nedavno se s takvim rješenjem pojavila i općina Jasenice iz Zadarske županije, tako da lokalna samouprava od HAC-a već potražuje 130 milijuna kuna. Uskoro bi se tom “klubu” trebali priključiti Posedarje s 31,1 i Benkovac sa 16,8 milijuna kuna.

Svi oni, naravno, tumače opravdanost svojih rješenja svojom obvezom da se komunalni doprinos naplati od svih koji izgrade objekt na temelju građevinske dozvole.

Zanimljivo je, naravno, da se Državno odvjetništvo ozbiljno prihvatilo ovog slučaja tek sada, iako su milijuni kuna već isplaćeni nekim općinama.

Plaćanje je počelo za vrijeme bivše uprave HAC-a na čelu s Juricom Prskalom, a sve se tumači čak i utjecajem najmoćnijih političara u Lici i sjevernoj Dalmaciji, ministara Darka Milinovića i Božidara Kalmete, koji navodno na taj način od države izvlače novac, i to za HDZ.

Uzbuna u HAC-u

Uzbuna je nastala kad se pojavila opasnost da bi isplata tolikog iznosa mogla blokirati račun HAC-a jer je, prema rješenjima koja su donesena u županijama iz kojih su općine i gradovi koji traže doprinos, to moguće učiniti ovršnim postupkom. A to bi značilo neisplata plaća za više od tri tisuće zaposlenih u HAC-u i tko zna kakve sve posljedice.

Božidar Kalmeta opovrgava bilo kakve političke konotacije priče oko komunalnog doprinosa, zapravo osuđuje one koji traže tolike milijune kuna od države.

 - Jesu li ti zahtjevi općina zakonski ili nisu, to će se vidjeti, ali u svakom slučaju nisu korektni. Država je stalno pomagala općine kroz koje je prošla autocesta, prolaz autoceste je u svakom smislu otvorio ta područja, stavio ih u novi položaj - gospodarski i turistički.

Sada tražiti tolike milijune za komunalni doprinos koji se po zakonu može trošiti samo namjenski, za izgradnju javnih površina, groblja, javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i pločnike, krajnje je nekorektno.

Pitanje je kako će to sve skupa završiti, možda će oni kojima je već nešto plaćeno na koncu morati sve to vratiti. Neki su se odrekli komunalnog doprinosa zbog prolaska autoceste jer im ona sama po sebi mnogo toga donosi, a neki nisu donijeli takve odluke i sada uz ono što im je donijela autocesta traže i milijune kuna. To bi trebalo zakonski regulirati i najvjerojatnije će se ići na takvo rješenje, kaže Kalmeta.

Zakonsko uporište

Među onima koji su donijeli odluku o oslobađanju od plaćanja doprinosa bio je Grad Zadar koji je odustao od naplate milijuna kuna od Hrvatskih cesta za 17 kilometara izgrađene četverotračne brze ceste od autoceste do luke Gaženica.

Općine Jasenice i Posedarje te Grad Benkovac nisu donijeli odluke o oslobađanju HAC-a od plaćanja doprinosa, a sada imaju zakonsko uporište za svoja rješenja jer je i po tumačenju za to nadležnog Upravnog suda cesta određena kao otvorena omeđena građevina za koju se mora plaćati komunalni doprinos.

Naravno da je apsurdno da se za državnu investiciju kakva je autocesta plaća doprinos lokalnoj samoupravi, no za sada su zakonska rješenja takva.

Prema mišljenju nezavisnog stručnjaka, logično bi bilo da izvan građevinskog područja ne bude naplate komunalnog doprinosa za ceste i autoceste, no sadašnji pravilnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ne podržavaju takva rješenja.