Odavno se zna da, unatoč velikim potencijalima zadarskog zaleđa, bez stručno provedenog navodnjavanja za više korisnika bavljenje poljoprivredom više neće biti moguće zbog suša koje svako malo prouzroče ogromne štete na urodu gotovo svih kultura. U bivšoj državi razrađivani su planovi navodnjavanja zadarskog područja, a u novije vrijeme zadnji je put 2007. godine donesen “Plan navodnjavanja za područje Zadarske županije”, strateški županijski dokument kao podloga za planiranje operativnih projekata i programa.
Strateške studije
HDZ-ovi planovi dobrim se dijelom oslanjaju na te strateške studije temeljem kojih je izrađena i projektna dokumentacija za svaki od planiranih sustava navodnjavanja: Baštica, Lišansko polje, Kultsko-korlatsko polje - akumulacija Kotao, Škabrnja, Povljana i Kolan na Pagu, Vransko polje i Bokanjačko blato.
Samo je projekt Vranskog polja veličine 4500 hektara težak oko 250 milijuna kuna, pa je takve projekte nemoguće financirati na razini jedinica lokalne samouprave. Izradu projekata financirala je do sada pola država, pola jedinice lokalne samouprave, dok je izvedbu radova financirala 80 posto država, a 20 posto lokalna samouprava. Država, kao što se zna, više nema novca, kao ni lokalna samouprava, pa se takvi projekti mogu financirati samo iz europskih fondova.
Drugi problem su usitnjeni posjedi - prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva u Zadarskoj županiji iznosi 2,2 hektara, tri puta manje od prosječne površine na nacionalnoj razini i veliko je pitanje kako uopće navodniti rascjepkane povšine, odnosno isplati li se to uopće. Nešto se uspjelo riješiti manjim bušotinama, iako bi se za svaku trebalo dobiti odobrenje Hrvatskih voda.
Nedavni pronalazak ogromne količine vode u maslinicima PZ “Masline i vino” ukazao je na veliki potencijal u podzemnim izvorima, ali je uvijek bio problem kako tu vodu pronaći i izvući na površinu.
Za navodnjavanje još 4300 hektara vranskog bazena od Debeljaka do jezera bilo bi potrebno 250 milijuna kuna, a za realizaciju studije navodnjavanja zadarskog zaleđa temeljene na izvorima Zrmanje i ličkim vodama koja obuhvaća potrebe 15.000 hektara poljoprivrednih površina za navodnjavanje, nema niti procjena koliko bi stajala.
Takvi bi projekti preporodili poljoprivredu na zadarskom području, ali do njihove realizacije još je dalek put. Unatoč HDZ-ovim i Karamarkovim obećanjima koja lijepo zvuče, realnost je da novca za to - nema.
Samo je projekt Vranskog polja veličine 4500 hektara težak oko 250 milijuna kuna, pa je takve projekte nemoguće financirati na razini jedinica lokalne samouprave. Izradu projekata financirala je do sada pola država, pola jedinice lokalne samouprave, dok je izvedbu radova financirala 80 posto država, a 20 posto lokalna samouprava. Država, kao što se zna, više nema novca, kao ni lokalna samouprava, pa se takvi projekti mogu financirati samo iz europskih fondova.
Drugi problem su usitnjeni posjedi - prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva u Zadarskoj županiji iznosi 2,2 hektara, tri puta manje od prosječne površine na nacionalnoj razini i veliko je pitanje kako uopće navodniti rascjepkane povšine, odnosno isplati li se to uopće. Nešto se uspjelo riješiti manjim bušotinama, iako bi se za svaku trebalo dobiti odobrenje Hrvatskih voda.
Nedavni pronalazak ogromne količine vode u maslinicima PZ “Masline i vino” ukazao je na veliki potencijal u podzemnim izvorima, ali je uvijek bio problem kako tu vodu pronaći i izvući na površinu.
Od Debeljaka do Vrane
Ono što se konkretno radilo je idejni projekt prve faze navodnjavanja 1600 hektara zemljišta u zadarskom zaleđu nadzemnim izvorima, a paralelno s tim i studija utjecaja na okoliš, što je ugovoreno s Hrvatskim vodama. Oko 1600 hektara u vranskom bazenu moglo bi se realizirati u iduće tri godine, ali isključivo iz europskih fondova jer država i županije nemaju novca.Za navodnjavanje još 4300 hektara vranskog bazena od Debeljaka do jezera bilo bi potrebno 250 milijuna kuna, a za realizaciju studije navodnjavanja zadarskog zaleđa temeljene na izvorima Zrmanje i ličkim vodama koja obuhvaća potrebe 15.000 hektara poljoprivrednih površina za navodnjavanje, nema niti procjena koliko bi stajala.
Takvi bi projekti preporodili poljoprivredu na zadarskom području, ali do njihove realizacije još je dalek put. Unatoč HDZ-ovim i Karamarkovim obećanjima koja lijepo zvuče, realnost je da novca za to - nema.
Konkretni projektiU Zadarskoj županiji početkom ove godine u realizaciji su bila tri konkretna programa navodnjavanja: Baštica – druga faza, Smilčić za 150 hektara, gdje će kompletna dokumentacija biti spremna za EU-ove fondove u vrijednosti od 15 do 16 milijuna kuna, zatim Lišansko polje – 240 hektara u istoj razini, idejni projekt Vransko polje i manji projekt Donja Baštica, akumulacija Grabovac, za stotinjak hektara u vrijednosti od pet do šest milijuna kuna. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....