Kalmeta se "prošetao" Kalelargom

U Zadru ne postoje egzaktna i kontinuirana ispitivanja javnog mišljenja za precizno utvrđivanje raspoloženja javnosti, pa je i procjena eventualne štete koju su “Akcija Kalelarga” i skandalima obilježana sjednica Gradskog vijeća nanijeli političkoj poziciji gradonačelnika Božidara Kalmete prvenstveno oslonjena na “opći analitički dojam”.

Jednodnevni bljesak medijskog podgrijavanja Sapunarova iskaza o Kalmetinoj ministarskoj odgovornosti zbog kriminala u cestrogradnji, ma koliko bila riječ o “prošlogodišnjoj juhi”, na najbolji način ilustrira činjenicu da je Kalmetina politička pozicija ovisnija i podložnija destabilizaciji s nacionalne nego s lokalne razine.

U tom kontekstu, “Kalelarga” i zaštitarski debakl “Budnog oka” s izbacivanjem Marka Pupića Bakrača iz Gradske vijećnice djeluju kao ograničeni skandal koji teško može izazvati Kalmetin pad ili ga ozbiljno ugroziti. Kontrola situacije, čak i unutar HDZ-a, neprekidno se usložnjava.

Zadarska medijska scena je u kontinuiranom kuhanju - akcije mladih i Rena Sinovčića, s bitno različitih pozicija i s različitim motivima, donosi novu žestinu i dosada neviđenu dozu političke brutalnosti.

Ukratko: s nacionalne razine Karamarko ulazi u redizajniranje HDZ-a i kadrovsko preslagivanje starog “senatorsko-gubernatorskog” sustava otvarajaći prostor potrage za Kalmetinim nasljednikom, a na lokalnoj razini u rascjepe HDZ-ova dvadesetogodišnjeg monolita ubacuju se neke nove političke energije koje više ne žele “popravljati” nego rušiti “lokalni sustav”.

- Temeljni postulat hrvatske politike jest da je vlast jaka onoliko koliko ima ruku u vijeću ili parlamentu. U tome smislu, položaj gradonačelnika je stabilan i slučaj preimenovanja Kalelarge neće napraviti nikakvu razliku. Međutim, iza svake bure, pa tako i ove koja je zapuhala preko inicijative za preimenovanje Kalelarge, stoji početna točka, a ona se vidi u odnosu gradskih vlasti prema građanskim inicijativama. Niz reakcija, od tragikomičnih (objašnjenja pojedinih vijećnika zašto su prvo potpisali peticiju, a onda glasali protiv) do birokratsko-kafkijanskih, kojima se pokušalo umanjiti važnost cijele inicijative, sakriva zapravo dublji problem, a ja ću ga ovdje svesti na sljedeće pitanje: Što ako Inicijativa u sljedećem koraku skupi potpise za referendum? - pita se dr. Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Marcelić skreće pažnju da je “referendum obvezujući i ne može se eskivirati proceduralnim akrobacijama”.

- Prvi, vrlo traljav, pokušaj direktne demokracije ili barem građanske participacije u Zadru propao je zbog toga što su ga vodili nekompetentni. Međutim, oni će učiti iz svojih grešaka, iz njihovih grešaka učit će i drugi, a grad neće vječno moći rješavati problem onako kako ga je “riješio” s Inicijativom za Kalelargu a da građani to ne vide kao manipulaciju, jer referendumi i drugi oblici građanskog sudjelovanja sve su prisutniji u Hrvatskoj - kaže Marcelić po kojemu “slučaj Kalelarga” nije destabilizirao položaj gradonačelnika, ali bi “autistična reakcija gradskih vlasti mogla biti dugoročni problem”.

- O sjednici Gradskog vijeća neću trošiti riječi iz principa, jer ne zadovoljava minimum kulturnog ponašanja - zaključuje Marcelić.

PREDRAG OPAČIĆ

Krolo: Ima i važnijih tema Inicijativa za Kalelergu nije pokrenuta kao politička inicijativa u kojoj je bio prisutan klasični stranački diskurs uvriježen u demokratskim procesima grada. Riječ je o akciji koja nije imala velike političke ambicije, što se može u ovom slučaju gledati i kao prednost i kao nedostatak. Prednost jer su predstavljali spontanu akciju građana ‘odozdo’, a nedostatak jer ne raspolažu mehanizmima kojima bi se racionalnije i adekvatnije suprotstavili kritici. Drugo, s obzirom na to da civilna scena i komunikacija između stranačkih i nestranačkih aktera u životu Zadra ne pokazuju vitalnost i kvalitetu kao u nekim drugim sredinama, jako brzo se priča oko sekundarnih simboličkih mjesta u gradu pretvorila u političko prepucavanje neprimjereno komunikacijskim standardima uređenih društava. Moguće je da su posljedično obje strane izgubile - HDZ zbog manjka razumijevanja i odgovornosti prema građanima koje zastupaju, kao i manjka demokratske kulture, a inicijativa zbog transformacije iz spontane akcije u politički program - kaže dr. Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru. Krolo, nadalje, smatra da u gradu postoje važnije teme, ‘od velikih arhitektonsko-urbanističkih zahvata, razvoja proizvodnih potencijala do nepostojanja strategije kulturne politike, a da se javnost potencijalno iscrpila oko teme koja nije suštinski relevantna za razvoj grada’.