U nešto manje od šest mjeseci trajanja projekta prikupljanja polimera koji nisu u sustavu povratne naknade, zadarska je ‘‘Čistoća’’ prikupila malo manje od 60 tona takve plastične ambalaže.
Pilot projekt za Hrvatsku provodila je, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na gotovo cijelom području Županije – u gradovima Zadru, Ninu, Benkovcu i Obrovcu te sedam općina.
Projekt je trebao završiti početkom rujna, ali će potrajati još koji tjedan kako bi ljudi iznijeli sve što se, inače, prikupljalo i odlagalo svakih 15 dana.
- U međuvremenu bi se Fond, koji je inicijator i financijer, trebao očitovati o rezultatima projekta i procijeniti treba li s njim nastaviti - kaže direktor Čistoće Tomislav Ćurko.
On je osobno, dodaje, očekivao nešto bolje rezultate i znatniji rast od početnog. Od sedam do osam posto na početku došlo se do 12, a u nekim mjesecima 10 posto prikupljenog materijala, što bi značilo da je tek svako deseto domaćinstvo sudjelovalo u projektu, prikupljalo i u određene dane iznosilo posebne vreće s plastikom za koju se, inače, ne dobiva povratna naknada.
- Objektivno bi bilo da se uključilo barem svako peto domaćinstvo, odnosno oko 20 posto njih. Takvi se rezultati bilježe, primjerice, u Sloveniji. Očekivao sam veći rast koji je, međutim, u ljetnim mjesecima čak i pao. Tada je, istina, u gradovima manje domaćih ljudi kojima je sve to i namijenjeno pa bi možda bilo dobro da se s projektom nastavi - govori Ćurko.
Manju zainteresiranost od očekivane za izdvajanje ovih polimera tumači i nedostatkom motivacije koja se kod prikupljanja druge plastične ambalaže iskazuje kroz povratnu naknadu.
Polimeri prikupljeni u ovom projektu, inače, odlazili su u tvrtku ’’Eko Velebit’’ u Gračacu. Tamo su se obrađivali i reciklirali te kao granulati i poluproizvodi izvozili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....