 |
Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 milijuna kilovatsati. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije! Zagrebački “Dalekovod”, odnosno njegova tvrtka kćer “EKO” d.o.o. glavni je nositelj ovog projekta vrijednog 60 milijuna eura.
Divovske dimenzije Vjetroturbine su postavljene po vrhuncima iznad Bruške, na oko 600 metara nadmorske visine. Pogled s tih lokacija je izuzetan, kao na dlanu su Ravni kotari, Vransko jezero, vidi se more, Kornati, a s druge strane Velebit.
Po tom kršu su donedavno pasla samo stada ovaca, a radnici “Dalekovoda” su u protekle dvije godine napravili pravo čudo - kroz kamenjar su, ne samo probili cestu do svih vrhunaca na kojima se sada kočopere vjetroturbine, nego u taj kamen postavili oko 270 kilometara kabela koji povezuju sve u jedan sustav.
Izgrađena je trafostanica Bruška koja će pretvarati napon s 20 na 110 kilovolti i prenijeti ga na 110 kilovoltni dalekovod Benkovac-Obrovac, koji upravo tuda prolazi. Ovce i dalje mogu mirno brstiti, a iznad njihovih glava će se proizvoditi najčišća struja.
- Osnova projekta je bilo mjerenje vjetra na 80 metarskom meteorološkom stupu koje se provodilo dvije godine prije pokretanja cijele investicije. A sada se zapravo dovršavaju dvije elektrane, Zadar 2 i Zadar 3 sa po osam vjetroturbina - objašnjava inženjer Hrvoje Ivanović.
Na gradilištu koje se proteže po obroncima brda u dužini od oko 15 kilometara, u tijeku je montiranje zadnjih tornjeva, gondola i rotora na ZD 3, a ZD 2 je zapravo već dovršen i trenutno se vrše ispitivanja prije puštanja u rad. A riječ je o divovskim dimenzijama instalacija - na čelični toranj visine 80 metara dolazi gondola Siemensove vjetroturbine, s rotorom promjera 93 metra za ZD 2, te čak 101 metar za ZD 3.
Iz daljine izgleda kao da su golemi cvjetovi nasađeni na brdo. Riječ je o najnovijim tehnološkim rješenjima jer ove ogromne turbine imaju jedinačnu snagu od 2,3 MW, a zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke.
Sustavi zaštite Sustavi zaštite su vrlo strogi, vjetroagregati počinju proizvoditi struju kad vjetar dosegne brzinu od četiri metra u sekundi, a kad brzina vjetra premaši 25 metara u sekundi, rad vjetroturbina se prekida, te se rotor nastavlja okretati malom brzinom.
- Vjetroturbina ima čak tri sustava kočenja, tako da nema mogućnosti da se rotori turbina nekontrolirano okreću na jakom vjetru, objašnjava sustav rada inženjer Damjan Budisavljević.
“Dalekovod” inače ima vrlo dobra iskustva s vjetroelektranom Zadar 6, podignutom prije godinu dana u blizini Gračaca, zvanom ‘Velika Popina’. Tamo su, također, ugrađene Siemensove vjetroturbine, instalirane snage od 9,2 MW.
Računa se da su kroz prvu godinu te vjetroturbine napravile više od 2700 radnih sati. Vjetroturbine kod Bruške su jednake, ali imaju još veće rotore.
Ova elektrana će proizvoditi osam puta više struje nego prva hrvatska vjetroelektrana na Pagu. A u Zadarskoj županiji je prema prostornom planu moguće postavljanje još pet-šest ovako velikih vjetroelektrana.
|
Benkovcu 1,2 milijuna kuna godišnjeProcjenjuje se da će vjetroelektrana Bruška godišnje proizvoditi 122 milijuna kWh, a tolika proizvodnja investitoru donosi prihod od oko 90 milijuna kuna. Država će na ime PDV-a od ekološki proizvedene struje dobiti 20,5 milijuna i još 1,3 milijuna kuna za služnost na zemljištu. A Grad Benkovac na čijem se području vjetroelektrana nalazi, dobit će prihod od 1,2 milijuna kuna godišnje. |
|
Stranci odnose vrhnjeAko su ulagači u gradnju vjetroelektrana stranci, kao na primjeru ‘Vrataruše’ kod Senja snage 42 MW, izvjesno je da ubrani poticaji za proizvodnju idu u prihod tvrtki preko granice. Hrvatska od ‘Vrataruše’ sada u biti ima samo gubitke. |
|
Hrvatski proizvodVjetropark kod Bruške jedan je od prvih projekata iz područja obnovljivih izvora energije u kojem su od početka sudjelovale isključivo hrvatske tvrtke - Dalekovod, Siemens Zagreb, Končar, Elka kabeli, HEP, Hrvatske šume, Zagrebtrans, Građevinski fakultet, Državni hidrometereološki zavod, Fakultet elektrotehnike i računarstva... |
|
Pola lipe naknade za obnovljive izvore energijeNa računu svakog kućanstva za potrošenu struju stoji i stavka 0,005 kuna (što znači pola lipe) po potrošenom kilovatsatu struje, a na ime naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Za kućanstvo koje troši godišnje prosječnih 3000 kWh, to iznosi nevelikih 15 kuna godišnje. No, riječ je o vrlo zanimljivom novcu za poticanje gradnje pogona za proizvodnju obnovljivih izvora o čemu svjedoči veliki interes ulagača. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....