170 godina zavjeta i vjere: Pag se priprema za veličanstvenu procesiju Velike Gospe

Ove godine, na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, u Pagu će se održati 170. zavjetna procesija kojom će se kip Majke Božje iz Starog grada prenijeti u grad Pag, piše Radio Pag.

Javnosti uglavnom nije poznato da je zamisao da Velika Gospa, kao vjerski blagdan, postane i državni praznik, nastala upravo u Pagu, za vrijeme proslave Velike Gospe, 15. kolovoza 1990. godine, koja je bila najveličanstvenija proslava Velike Gospe ikada održana u Pagu.

Prva zavjetna procesija održana je na Veliku Gospu 1855. godine i kroz 170 godina održavanja zavjeta i tradicije slavljenja Majke Božje od Staroga grada izmijenila su se mnoga pokoljenja Paškinja i Pažana, mijenjale su se političke i druge okolnosti, ali zavjet i običaj je ostao, jednak, postojan i nepromijenjen od prvoga dana, od prve zavjetne procesije.

U proljeće 1855. godine u gradu Pagu pojavio se treći val epidemije kolere, bolesti za koju u to doba nije bilo korisnog lijeka. U kratko vrijeme umro je velik broj stanovnika, žena, muškaraca i djece i u gradu Pagu je zavladao veliki strah. No, i u takvim okolnostima, u boli, patnji i strahu, Paškinje i Pažani nisu izgubili vjeru.

Paškinje i Pažani spontano su se okupili, pošli su u Stari grad i dugo su se molili pred kipom Majke Božje u staroj, nekada zbornoj crkvi Uznesenja Marijina.

Idućeg dana, na blagdan Velike Gospe, jednako spontano kao što su i došli, uzeli su kip Majke Božje, formirali su procesiju i kip Majke Božje na rukama su prenijeli u Pag i postavili su ga u Zbornu crkvu Marijina Uznesenja.

Idućeg dana, na blagdan Sv. Roka, u Pagu više nije bilo novooboljelih od kolere. Tada su se Paškinje i Pažani zavjetovali da će svake godine na blagdan Velike Gospe, uz najveće štovanje, u procesiji, iz Starog grada u Pag prenositi kip Majke Božje i da će ga vratiti u svetište u Starom gradu na blagdan Male Gospe, piše Radio Pag.

Postojani u dubokoj vjeri, silno zahvalni Majci Božjoj na pomoći, Paškinje i Pažani svakodnevno su se molili pred kipom Majke Božje, pred kipom su molili pokore, obilazili su kip na golim koljenima, mislima i dubokom vjerom i molitvom povezivali su se u tišini s najpoštovanijom svetinjom koja je stajala pred njima.

Iz prvih godina održavanja zavjetne procesije nastalo je nekoliko običaja povezanih sa štovanjem Majke Božje.

Prvo, to je bdijenje koje se održava u noći pred Veliku Gospu i u prvim satima Velike Gospe, kao spomen na molitvu Pažana po dolasku u Stari grad 1855. godine.

Drugo, to je zavjetna procesija koja se ove godine održava 170.-ti put. Zavjetna procesija održavala se bez obzira na neke, za vjernike nepovoljne okolnosti, bez obzira na vremenske prilike i neprilike, bez obzira na sve, kao znak vjere, upornosti, zahvale i snage.

Treće, to je molitva pred kipom Majke Božje dok se kip nalazi u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja, molitva u tišini, a molilo se klečeći pred kipom ili se kip obilazio na golim koljenima.

Neki običaji su nestali, neki su se promijenili, pojavili su se neki novi, no u svemu tome velika, svečana, vjerom i molitvom ispunjena zavjetna procesija je ostala, ostala je kao znak odanosti Majci Božjoj od Staroga grada, ali na neki način i kao spomen i zahvala onom pokoljenju Paškinja i Pažana koji su održali prvu zavjetnu procesiju i pokoljenjima koja su je kroz više od stoljeća i pol uporno održavali i održali do suvremenog doba.

Proslava Velike Gospe odavno je u Pagu postala najveća vjerska svečanost, a bila je i ostala jedna od najvećih i najstarijih vjerskih svečanosti na blagdan Velike Gospe u Hrvatskoj i u Europi, piše Radio Pag.