Jedina dalmatinska destinacija u društvu istarskih lidera – Vir sa 888 tisuća noćenja brani Dalmaciju na turističkoj karti Hrvatske!

Rekord iz kolovoza 2023. kada je na otoku Viru ostvareno 962.014 turističkih noćenja, čini se, još dugo će ostati najbolji virski rezultat turističkog prometa izraženog noćenjima. Ovogodišnjih 888.084 noćenja domaćih i stranih turista – što je sjajan rezultat koji zasad ulazi u top 25 najboljih noćenja u kolovozu u Hrvatskoj svih vremena – ipak nije među tri najbolja virska rezultata. Bolja od ovogodišnjeg kolovoza bila je i lanjska godina s 947.075 noćenja, potom 2022. s 918.491 noćenja te 2021. s 899.705 noćenja. Ovogodišnji kolovoz na otoku donio je bolje brojke od 2020. obilježene koronavirusom (771.619 noćenja), no tada je Vir bio najuspješnija destinacija u Hrvatskoj ne samo u kolovozu i srpnju, nego također u cijeloj godini.

Noćenjima u kolovozu (i srpnju) tradicionalno vlada Rovinj koji redovito ima preko milijun noćenja, dok se za status druge nacionalne turističke violine uobičajeno nadmeću Vir i Medulin. Rovinju, Viru i Medulinu pripada čak 17 od 20 najboljih rezultata u kolovozu svih vremena, a s tri statistička pokazatelja u noćenjima među veliku trojku uvukao se još jedino Poreč čiji rekord od 927.215 noćenja stoji od 2019. Vir je pored toga jedina dalmatinska turistička destinacija koja prkosi istarskim velikanima, jer u top 25 rezultata svih vremena ni izdaleka nema Zadra, Splita, Dubrovnika, Šibenika ili Makarske. Dapače, jedino je Dubrovnik prije šest godina uspio premašiti 800 tisuća noćenja (821.619), dok se ostalima kolovoška statistika kreće u rasponu 600 – 700 tisuća noćenja.

Gledano po emitivnim tržištima, na Viru su u kolovozu dominirali strani turisti s 447.047 noćenja (50,3 posto), dok su domaći turisti zabilježili 441.037 noćenja. Kod stranaca su najuspješniji bili Slovenci (92.298 noćenja), potom slijede Nijemci (85.149), Mađari (81.314), Slovaci (48.741), Česi (42.411), Poljaci (25.168), Austrijanci (23.010), Bosanci i Hercegovci (15.314), Ukrajinci (5.399) i Švicarci (4.949). Izuzev Ukrajinaca i Švicaraca koji su rasli 13,9 i 15,4 posto u odnosu na lanjske brojke, svi drugi iz virskih top 10 su u padu, a najviše Austrijanci te Bosanci i Hercegovci s oko 10 posto. Porasli su još Rumunji (5,91 posto), Talijani (4,41 posto) te gosti s afričkog kontinenta (78,1 posto).